Franja

утеплять, утеплить ogre(va)ti, segre(va)ti

concal(e)faciō -ere -fēcī, pass. (redk. concalefacior) concal(e)fīō -fierī -factus sum (o)greti, segre(va)ti, v pass. ogre(va)ti se, segre(va)ti se, razgre(va)ti se: c. bracchium Ci.; pass.: vertat ova, ut aequaliter concalefiant Varr., illam … individuorum corporum … concursionem …, quam … Democritus concalefactam … esse volt Ci., quemadmodum stans iumentum concalfieri exercerique posset N., concalefaciuntur trabes Vitr.

concalēscō -ere -caluī (incoh. glag. concalēre) skoz in skoz ogre(va)ti se, razgre(va)ti se: Varr., Vitr., Sen. ph., Plin., prius abis, quam lecti, ubi cubuisti, concaluit locus Pl., corpora nostra … ardore animi concalescunt Ci., cum fenum concaluit, ignem creat et incendium Col., concaluit cor meum intra me Vulg.; pren. v ljubezni vneti se: concaluit, quid vis? Ter.

erwarmen ogreti/segreti se

in-tepēscō -ere -tepuī (incoh. k intepeō)

1. mlačen posta(ja)ti, ogre(va)ti se, segre(va)ti se: strata membris intepuere tuis O., (solis) radiis intepuere comae (arborum) O., cibus i. Sen. ph., intepescente frigore Col.

2. metaf. slabeti, manjšati se, giniti, pojemati: paulatim intepescente saevitiā Petr., vitium, quod in aliis non umquam intepescit Amm., ne ardor intepesceret Amm.

ìzgrijati -jēm (ijek.), ìzgrejati -jēm (ek.)
I. vziti: već je izgrijalo sunce; utom izgrija mjesec, izgreja mesec, večernjača; izgrijao, izgrejao je krvav uštap; izgrijala je mjesečina, izgrejala je mesečina
II. izgrijati se ogreti se: izgrijati se na suncu

ižáriti ìžārīm
1. razžariti: ižariti platinsku iglu na plamenu
2. izžariti, ogreti v razžarjeni peči: haljine, koje ostanu iza pokojnika, ko ih baš hoće sam da nosi, neka ih u zažarenoj peći ižari
3. žgati: iz tupine se dobiva cement ako se lapor u peći ižari

nàgrijati se -jēm se (ijek.), nàgrejati se -jēm se (ek.) nagreti se, ogreti se: tko se dima ne nadimi taj se vatre ne nagrije

otkráviti òtkrāvīm
1. otajati, odtajati: sunce otkravi snijeg; djevojka se rasplaka, otkravi se i njemu led sa srca
2. ekspr. raztopiti: sada će oni, uz vino i gusle, da se otkrave, zanesu i da zaborave svoj posao i krvave ruke
3. ogreti zmrzle ude: čekaj dok otkravim noge

pomláčiti pòmlāčīm narediti mlačno, ogreti na mlačno

poòdgrijati se -jēm se (ijek.), poòdgrejati se -jēm se (ek.) ogreti se: kad se starac malo poodgrija, poodgreja

poùgrijati -jēm (ijek.), poùgrejati -jēm (ek.) drugo za drugim ogreti, poogreti

prae-colō (-ere) -coluī -cultum (prae in colere)

1. prej obdelati (metaf.): animi habitus ad virtutem quasi praeculti et praeparati rectis studiis et artibus Ci.

2. prenagljeno častiti, prehitro se ogre(va)ti za kaj, prehitro se posvetiti (posvečati) čemu: nova et ancipitia praecolere T. — Od tod adj. pt. pf. praecultus 3 zelo okrašen: Aug., tum donis sacro praeculta auro Stat., genus eloquentiae praecultum Q.

preriscaldare v. tr. (pres. preriscaldo) tehn. predgreti, vnaprej ogreti, ogrevati

privrúćiti prìvrūćīm
1. ekspr. močno udariti, trdo pritisniti: ali je neprijatelj sa svih strana privrućio
2. močno ogreti

re-calēscō -ere -caluī (incoh. k recalēre) zopet (spet) se ogreti, znova se otopliti, zopet (spet, znova) posta(ja)ti topel (vroč, gorek, gorak): cum (sc. corpora) motu atque exercitatione recalescunt Ci.; pren.: mens recalescit O., cineres Thessalici incendii (= proelii) recaluere Fl., recalescere ex integro Plin. iun.

re-foveō -ere -fōvī -fōtum (re in fovēre)

1. zopet (znova, spet) ogre(va)ti, zopet (znova, spet) oživiti (oživljati), zopet (znova, spet) poživiti (poživljati), zopet (znova, spet) osvežiti (osveževati): Suet., Plin. idr., corpus refoventque foventque O., artus admoto igne refovere Cu., vulnus Sil. zopet oskrbeti, hoc nobis caput refove Val. Fl. zopet ozdravi, refovere ignes tepidos O. ali extinctos Sen. rh.

2. metaf. zopet (na novo) oživiti (oživljati), (o)krepiti, utrditi (utrjevati), (o)čvrstiti, učvrstiti (učvrščati, učvrščevati), ojačiti (ojačati, ojačevati): longā pace cuncta refovente Cu., refovere studia prope extincta Plin. iun., vires T., Vell., praesentia T., animum Gell., provincias internis certaminibus aut magistratuum iniuriis fessas T. pomoči, pomagati, in Hispania fracta arma Sen. ph.

smláčiti smlâčīm do mlačnosti ogreti: smlačiti vodu

soften [sɔfn] prehodni glagol & neprehodni glagol
omehčati (se), omiliti (se), ublažiti (se); pomehkužiti (se); stopiti se (o barvah); olepšati; omehčati, ganiti (srce); raznežiti se
figurativno ogreti se; oslabiti, pridušiti (zvok) (često down)
vojska demoralizirati sovražnika z bombardiranjem itd. pred napadom (izkrcanjem) (često up)

to soften water omehčati vodo

tepefactō -āre (intens. k tepefacere) dobro ogre(va)ti, ugre(va)ti, segre(va)ti, razgre(va)ti: frigida deserto tepefactat membra cubili Cat.