Franja

accomodare

A) v. tr. (pres. accōmodo)

1. popraviti:
accomodare una strada, un vestito popraviti cesto, obleko

2. zgladiti, poravnati:
accomodare una lite poravnati spor

3. dati na mesto, razporediti:
accomodare i volumi in uno scaffale razporediti knjige na polici

B) v. intr. ugajati, ustrezati:
venga quando le accomoda pridite, kadar vam ustreza

C) ➞ accomodarsi v. rifl. (pres. mi accōmodo)

1. sesti:
si accomodi! izvolite sesti!

2. prilagoditi se, navaditi se:
è un tipo che si accomoda facilmente to je človek, ki se z lahkoto prilagaja

3. sporazumeti se:
sul prezzo ci accomoderemo glede cene se bomo že sporazumeli

aguerrir [agɛrir] verbe transitif navaditi na vojne nevarnosti, na trdo življenje, na težave; utrditi

s'aguerrir utrditi se
s'aguerrir au froid navaditi se na mraz

amariner [-ne] verbe transitif navaditi ladijsko moštvo na morje; polastiti se sovražne ladje v vojni in jo uporabiti proti sovražniku

condiscō -ere -didicī (—)

1. skupaj s kom učiti se: alicui Ap.

2. dodobra (skrbno) (na)učiti se česa, priučiti (priučevati) se čemu, navaditi (navajati) se, privaditi (privajati) se česa ali čemu; z acc.: condisce modos H., ars fit, ubi a teneris crimen condiscitur annis O., c. genera plausuum Suet.; pogosteje z inf.: condiscas censeo mihi paulo diligentius supplicare Ci., pauperiem pati … puer condiscat H., stare condiscat (vitis) Plin.; z odvisnim vprašanjem: ut in tua pecunia condisceret, qui pecuniae fructus esset Ci.

deprínde deprínd vt./vr. privaditi (se) navaditi (se), naučiti (se)

disciplinar navaditi na strog red (poslušnost); bičati

disciplinare¹

A) v. tr. (pres. disciplino)

1. knjižno učiti; uriti

2. disciplinirati, spraviti v red, izučiti, ukrotiti, navaditi na disciplino

3. pravo urediti, urejati s predpisi, z zakoni; uravnavati; regulirati (tudi ekst.):
disciplinare il traffico uravnavati promet

B) ➞ disciplinarsi v. rifl. (pres. mi disciplino) disciplinirati se

discipliner [-sipline] verbe transitif navaditi na strog red, na disciplino, (u)strahovati; disciplinirati, religion bičati

discipliner une classe držati razred v disciplini
se discipliner navaditi se na red, na disciplino
discipliner des cheveux (figuré) obdržati lase lepo počesane (zlasti s kakim sredstvom)

dīscō -ere, didicī (—) (iz reduplicirane obl. *didescō, indoev. kor. dek „sprejemati in dajati“, „dajati“, „dober zdeti se“; prim. lat. decēre, docēre, dexter, gr. διδάσκω, δέχομαι, δεξιός)

1. česa učiti se, naučiti se, navaditi (navajati) se, v logičnem pf. didicisse ume(va)ti, razume(va)ti, znati, vedeti; abs.: docta didici Pl. = učili so me in naučili, pueri studiose discunt Ci., qui cogeretur docere, antequam ipse didicisset Ci., quos discentes vita defecit Ci., voluntas discendi Ci., studiosos discendi erudire atque docere Ci., cupiditas discendi L., Sen. ph., homines dum docent discunt Sen. ph., pueri ad praescriptum discunt Q. se uče pisati, ad discendum promptus (puer) Q., discere apud grammaticos Q., puer discens Petr. brivski vajenec, čevljarski: Ulp. (dig.); subst. pt. pr. masc. discentes učenci, vajenci: L., Sen. ph., Suet.; z obj.: d. literas Pl. črke brati, litteras Graecas Athenis Ci., artes, ius civile Ci., multa oportet discat atque dediscat Ci., in minoribus navigiis se rudem esse, quinqueremes autem maiores gubernare didicisse Ci., d. elementa prima H., vitas et crimina silentum V. preiskovati, izsledovati, artem, palaestram Q.; v pass.: quod disci potuit Ci., ius discitur Q. Od kod? unde ius civile discatur Ci., inde vocabula prima d. Lucr., ab Hercule sacra didicisse Ci., quae Demosthenes a Platone didicerat Ci., se ita a patribus didicisse, ut … C., ex hoc (sc. ex audiendo) enim facillime disci arbitrabatur N., disce, puer, virtutem ex me V., didicit a Ctesidemo Plin. bil je Ktesidemov učenec. — Z inf. kot dopolnilom: vera loqui didici Pl. učil sem se, vajen sem, hi pueri non solum amare et amari didicerunt Ci., in conviviis saltare didicerunt Ci., ibi Latine — nam apud Numantiam loqui didicerat — exclamat … S., cum Romanis bellare bonis malisque meis (ob svojih dobrih in slabih izkušnjah) didici L., bene ferre magnam disce fortunam H.; pren.: nec varios discet lana mentiri colores V.; z ACI: populus didicit nihil foedius esse servitute Ci., didicerunt se totos esse perituros Ci., hi si didicerint non eadem omnibus esse honesta atque turpia N., bene qui didicere (so zaznali) deos securum agere aevom Lucr., deos didici securum agere aevum H., disce tamen, veniens aetas, ubi Livia nunc est porticus, immensae tecta fuisse domus O., usu didicisse pretiosam supellectilem … nihil aliud fuisse quam onera Cu., a Platone didicerat deos nihil esse Lact.; z odvisnim vprašanjem: prius disce, quid sit vivere Ter., plures discent, quemadmodum haec fiant Ci., didicit populus, quantum cuique crederet N., quae virtus et quanta, boni, sit vivere parvo, discite H., discite, femineis quid tela virilia praestent O., se experiendo didicisse, quam arduum, quam subiectum fortunae regendi cuncta onus T.; z dvojnim skladom: quem (prolept. = a quo) Vindelici didicere, quid Marte posses H.; z relativnim stavkom: disce, quae censet amicus H. poslušaj nasvet dobrega prijatelja; elipt.: discebant enim fidibus antiqui (sc. canere na strune brenkati) Ci.; z abl. instrumenti: d. armis Sen. rh.; z adv.: d. Latine Q.

2. spozna(va)ti, prepozna(va)ti: d. venientum vultūs V., crimine ab uno disce omnes V., haec ut certis possemus discere signis V., d. nectaris sucos H., me peritus discet Hiber Rhodanique potor H.; occ. (jur.) causam discere Ci., Q. zadevo spozna(va)ti, z zadevo seznaniti (seznanjati) se, o zadevi poučiti se: causam d. ab (ex) aliquo Ci., Q. po kom spozna(va)ti.

3. (i)zvedeti: ut quidem didici ego Pl., quae didici, dixi omnia Pl., quod ex pluribus testibus priore actione didicistis Ci., haec ubi rex didicit O., quod ubi primum didicit Demaratus Iust.; z ACI: Pl., Ci. ep., discit … Litaviccum ad sollicitandos Aequos profectum (esse) C., quos cum tantā celeritate venire rex didicisset Iust.; z odvisnim vprašanjem: hoc quam nihil sit, ex multis civitatibus didici Ci. sem izvedel, vem (logični pf.), a quo disceret senatus, quantum in Etruria belli esset L.

4. = docēre učiti: falsa discentes Amm.

Opomba: Pt. fut. disciturus: Ap. ap. Prisc.; sup. discitum navaja Prisc., sicer ni izpričan.

einjagen

1. navaditi na lov

2. figurativ navdajati z; Furcht einjagen vlivati strah v kosti

einschießen^* ein Gewehr: navaditi se na; Fäden: vtkati; Geld: primakniti; sich einschießen auf (zerstören) porušiti, figurativ usmerjati/koncentrirati kritiko na; intransitiv Milch: začeti teči

flesh² [fleš] prehodni glagol
zbuditi poželenje po mesu; zvabiti z mesom; navaditi na meso; poriniti v meso (meč); rediti; odstraniti meso s kože, mezdriti
figurativno razdražiti, nahujskati

to flesh one's sword prvič uporabiti meč v boju
to flesh one's pen prvič uporabiti pero pri pisanju

foguear vojska navaditi na ogenj; bikoborba zabosti zastavice v bika

get^*1 [get]

1. prehodni glagol
dobiti; pridobiti zaslužiti; vzeti, jemati; preskrbeti, nabaviti, omisliti si, kupiti; spraviti, spravljati (pridelke); doseči; ujeti; razumeti, naučiti se, doumeti; zvedeti; dati si narediti
ameriško, sleng razjeziti, razdražiti

2. neprehodni glagol
postati; priti, dospeti; napotiti se; navaditi se
ameriško, sleng popihati jo

to get acquainted seznaniti se
to get to be postati
to get better okrevati
to get the better of s.o. premagati koga
to get the best of s.th. najbolje opraviti
to get one's back up razjeziti se
to get the bullet (ali boot, sack, mitten) biti odpuščen
to get clear of znebiti, otresti se
sleng get cracking! loti se posla!
to get dressed obleči se
to get done dati si narediti
there's no getting around nič ne pomaga
to get drunk opijaniti se
to get a glimpse of bežno zagledati
to get even with s.o. obračunati s kom
to get one's eye in navaditi se, prilagoditi se
to get on a fair treat zelo dobro napredovati
sleng to get s.o.'s goat razjeziti, razdražiti koga
get you gone! proč od tod, izgini(te)!
to get the goods on s.o. dobiti dokaze proti komu
to get a grip of obvladati, premagati
sleng to get a big hand zelo ugajati, doživeti velik uspeh
to get the hang of s.th. razumeti, doumeti kaj
to have got to (z nedoločnikom) morati, biti prisiljen
to get by heart naučiti se na pamet
ameriško, sleng to get in Dutch with zameriti se komu
to get hold of polastiti se
pogovorno to get the kick out of s.th. uživati nad čim
to get to know spoznati
sleng to get left razočarati se, podleči
to get lost zgubiti se
to get to like vzljubiti
to get it (in the neck) biti grajan, kaznova
to get a move on pohiteti
to get married poročiti se
to get on s.o.'s nerves dražiti koga
to get nowhere nič ne doseči
to get possession of s.th. polastiti se česa
to get a sight of zagledati
to get the sow (ali pig) by the tail (ali ear), to get the wrong sow by the ear zmotiti se
to get over (ali round) s.o. pregovoriti koga
to get s.o. razumeti koga; imeti koga za norca
sleng to get the raspberry biti zasmehovan
sleng to get rattled zmesti se, postati živčen
to get ready pripraviti se
to get rid (ali quit) znebiti se
to get a rise out of s.o. razdražiti koga
to get one's second wind oddahniti si
to get one's shoes soled dati si podplatiti čevlje
to get to sleep zaspati
to get a slip pelin dobiti, biti zavrnjen
to get the start of s.o. prehiteti koga
to get there doseči uspeh
to get well ozdraveti
to get the wind of s.th. zvedeti, zavohati, zaslutiti kaj
figurativno to get the wind up prestrašiti se
to get to work lotiti se dela
to get the worst of the bargain zgubiti, biti premagan
to get s.o. wrong napačno koga razumeti
to get used to doing s.th. navaditi se česa
to get the upper hand of s.o. premagati koga

in-veniō -īre -vēnī -ventum

1. Z zunanjim obj.: na kaj (do česa) priti, na koga (kaj) zade(va)ti, naleteti, kaj najti (nahajati), in sicer
a) slučajno: Pl., Ter., Iust., Suet., Amm., lintribus inventis sibi salutem reppererunt C., naves C., thesaurum H., Roscius consules Pompeiumque invenit C., suem sub ilicibus V., in agro populabundum hostem L.; pass.: Scipio mortuus in cubiculo inventus est L.
b) iskaje: vado per equites invento C., argenti venas Ci., quaerensque per arva piorum invenit Eurydicen O., argentum Pl., locum ubi esset N.; metaf. izvedeti, po(i)zvedeti, dognati, obresti, razkri(va)ti, zaslediti: coniurationem Ci.; z ACI: inveniebat ex captivis Sabinis flumen prope abesse C. je našel = izvedel; z odvisnim vprašalnim stavkom: quid agat, non invenit O., non inveniebat, quo modo … Ci., neque certum inveniri poterat, ne … an … Ci.
c) occ. v knjigah zapisano najti (nahajati): de qua re nulla littera in veteribus libris invenitur Ci., apud plerosque auctores invenio (z ACI) L., quod quibusdam in annalibus invenio L.
č) med. in refl. znajti se, pri(haja)ti, navaditi se česa, izuriti se v čem, postati vešč, uveščiti se: Petr., Sen. ph., inveniebantur lacrimae tamen O. so se prikazovale; toda: dolor se invenit O. je odlegla (= popustila). —

2. S prolept. obj.
a) (slučajno) kaj dobi(va)ti, pridobi(va)ti si, udobiti (= pridobiti): nomen, cognomen (ex aliquā re) Ci., ex quo illi gloria opesque inventae S., fraude culpam Ci., sine invidiā facillime laudem Ter., ibi maximam gloriam Iust., gloriam ex culpā S., infortunium Ter., labore inventa bona Ter., gratiam a dis Pl., salutem fugā Sil.; pesn.: fax nullos invenit ignes O. se ni vžgala.
b) (hote) najti, doseči (dosegati), napraviti (napravljati) si, narediti, priboriti (si): viam ferro T. pot si napraviti, mortem manu V., fata viam invenient V., per me inventa salus Ci.
c) occ. iznajti, umisliti (umišljati) si, izmisliti (izmišljati) si, izumiti (izumljati): tum laqueis captare feras et fallere visco inventum (est) V., artes Ci., V., auspicia Ci., verba nominaque invenēre H., ignotum tragicae genus invenisse Camenae dicitur Thespis H., fallaciam Ter., nihil acute inveniri potuit in eis causis, quod ille non viderit Ci.; z inf.: i. puero succumbere furtim Tib. —

3. S predik. določilom (o osebah) spozna(va)ti koga za … ; pass. tudi = (po)kazati se, izkazati se, zdeti se: quam si invenisset idoneum N., ipsis durior inventus est C., invenior Parthis mendacior H., Pamphilam inventam esse civem Ter. — Od tod subst. pt. pf. inventum -ī, n iznajdba = izum, izumitev, iznajdek, našestek: Ter., V., N., Iust., Q., inventum medicina meum est O., Zeno, cuius inventorum (= filozofska načela, ki jih je oblikoval) aemuli Stoici nominantur Ci.

learn^* [lə:n]

1. prehodni glagol
(na)učiti se; zvedeti, slišati (of o, from od)

2. neprehodni glagol
(iz)učiti se, navaditi se; zvedeti, slišati (of o)

to learn by heart (na)učiti se na pamet
to learn by rote naučiti se z vajo, učiti se na pamet
I am (ali have) yet to learn that ni mi še znano, da
it was learned yesterday včeraj se je razvedelo
I've learned my lesson izučilo me

mān-suēscō -ere -suēvī -suētum (manus in suēscere; manui suescere = „roki se privajati“)

1. trans. (u)krotiti: animalia silvestria Varr., rabidae vires tigris V. (Cir.), fructus feros mansuescere terram Lucr.

2. intr.
a) (o živalih) (u)krotiti se, privaditi (privajati) se, navaditi (navajati) se, udomačiti (udomačevati) se: indomita vitula sero mansuescit Ambr., (sc. buculi) per haec blandimenta triduo fere mansuescunt Col., mansuevēre ferae Lucan.
b) metaf. (o ljudeh in stvareh) (u)blažiti se, (o)mečiti se, (o)mehčati se: nescia mansuescere corda V. neomečljiva, terra mansuescit arando V. postaja plodnejša (radodarnejša). — Od tod pt. pf. mānsuētus 3, adv. -ē „roki privajen“

1. (o živalih) krotek, pohleven: iuvencus Varr., sus L. domača.

2. metaf. (o ljudeh) krotek, krotkosrčen, pohleven, dobrodušen, miren, miroljuben (naspr. ferus): mansueti animi officia Ter., nimium animis estis simplicibus et mansuetis Corn., mansuetus in senatu, in edictis ferus Ci., manus O., Amor Pr., litora Pr. tiha, ne viharna, malum L., fiet mansuetior numinis ira O. jeza božanstva se pomirja, Musae mansuetiores Ci. krotkejše, mirnejše Muze (= ukvarjanje s filozofijo, retoriko idr., naspr. sodno, pogosto strastno govorništvo), ut mansuetissimus viderer Ci., civilius atque mansuetius versari Ap.

namámiti nàmāmīm
I.
1. zvabiti: namamiti koga slatkim riječima
2. izvabiti: namamiti smiješak, smešak na njeno lice
II. namamiti se
1. dati se zvabiti: on se namami lijepim izgledima
2. navaditi se: namamila se djeca, pa često biju čardak kamenicama

navrániti nàvrānīm
I. počrniti, črno pobarvati: navraniti kosu
II. navraniti se
1. počrniti se, črno se pobarvati
2. ekspr. navaditi se: navrani se koka s pilićima te pojede pšenicu bjelicu
3. navaliti: što ste ljudi na mene navranili

òbiknuti se -nēm se navaditi se, privaditi se: nikako ne mogu da se obiknem na ovo društvo