Franja

in-nāscor -nāscī -nātus sum v ali na čem roditi se, v, na čem rasti, nasta(ja)ti: Fauni … innati triviis H., filix innascitur agris H., salicta ripis innata L., innatus murex O., aquis herbae virentes innascuntur Plin., eodem solo innati Iust., armis innasci innutririque Sen. ph., in hac elatione animi cupiditas innascitur Ci., cupiditas belli gerendi innata est Ci.; pren. vrojen, prirojen biti, poseb. innātus 3 vrojen, prirojen, naraven, priroden: Ter., Q., hoc ficulis ita persuasum est, ut in animis eorum innatum esse videatur Ci., omnibus innatum est … esse deos Ci., insita quaedam vel potius innata cupiditas Ci., libido O., libertas Ci., affectata aliis castitas, tibi ingenita et innata Plin. iun., dulcedo rerum Sen. ph., carbunculi innato fulgore radiantes Plin.; subst. n. pl.: innata atque insita (naspr. assumpta et adventicia) Ci.

īn-surgō -ere -surrēxī -surrēctūrus (decomp.)

1. pokonci se postaviti (postavljati), dvigniti (dvigati) se, vsta(ja)ti: ostendit dextram insurgens Entellus V. stoječ, si forte prolapsus, attolli aut insurgere (vzdigniti se) haud licitum T., (anguis) arduus insurgens V., equus insurgit Cu. se vzpenja, socii, pariter insurgite remis V. poprimite za vesla, uprite se v vesla (ker je bilo treba pri veslanju vstajati), i. transtris Val. Fl., altior insurgens Sil., sibilat insurgens capiti … serpens Sil., alte insurgens gladio Sil.

2. metaf. vzdigniti (vzdigati) se, dvigniti (dvigati) se, nasta(ja)ti: insurgit silex V., collis L., insurgebat silva T., tenebrae insurgunt campis V., insurgit aquilo H., insurgens impetus undae O., insurgit Caesar T. stremi za uglednostjo (veljavnostjo), iugum insurgere Ap. plezati po … , iam mālus (jambor) insurgit Ap., crista nitenti insurgens cono Sil., fremitus insurgere opertos Val. Fl., Atax usque eo solitus insurgere, ut se ipse non capiat Mel., Romanas opes insurgere T., Horatius insurgit aliquando Q. ali insurgit mens, oratio Q. se dvigne v zanosu, se zavihti v zanosu, invigilare publicis utilitatibus et insurgere Plin. iun. truditi se za … , prizadevati si za … , Mavors insurgere coeperat Sil., Miletum … credens suis insurgere regnis O. da vstaja (se dviga) zoper … , saevior in miseros fatis Delius insurgit Stat. nastopa zoper … , ravna z …

inter-cēdō -ere -cēssī -cēssum est

1. hoditi, stopati, vleči se, prihajati med čim: inter singulas legiones impedimentorum magnum numerum intercedere C., huc si quis intercedat (vmes stopi, pride) tertius, pereat fame Pl., intercedente lunā Plin. (med soncem in zemljo).

2. occ. stopiti (stopati) vmes, in sicer
a) krajevno: razprostirati se, stati vmes, stati/biti med čim: perpetua palus intercedebat C., intercedebant silvae inter ipsos atque Ariovistum C., viae plures intercedentibus buxis dividuntur Plin. iun., plaga intercedens Mel.
b) časovno: vmes nastopiti (nastopati), preteči, miniti, v pf. tudi = vmes biti: dies nondum X intercesserant Ci., nox nulla (una) intercessit Ci., vix annus intercesserat, cum … Ci., intercessere pauci dies L., nullus dies temere intercessit, quo non ad eum scriberet N., spatium (temporis) i. C., spatium i. Hyg.
c) o dogodkih: med čim ali vmes nastopiti (nastopati), dogoditi (dogajati) se, nasta(ja)ti, primeriti se: saepe in bello parvis momentis magni casus intercedunt C., cum senatus consultum (postulatio) intercederet Ci., si nulla aegritudo huic gaudio intercesserit Ter., inter bellorum curas res parva intercessit L., quotiens inter virum et uxorem aliquod iurgii intercesserat Val. Max., cupiditas N. ali duritia paupertatis i. Ap.
č) o razmerah, odnosih: bi(va)ti (vmes, med … ): multa inter nos officia intercedunt Ci., inter eos querimonia, aemulatio i. N., quīcum tibi adfinitas intercedebat Ci., mihi cum Siculis causa tantae necessitudinis intercedit Ci., mihi cum eo intercedunt inimicitiae Ci., bella C., inter nos vetus usus intercedit Ci., consuetudo mihi cum aliquo intercedit Ci., controversia Ci., hospitium C., obtrectatio N., intercedet familiaritas Ter.

3. vmes stopiti (stopati), in sicer
a) ugovarjati, upreti (upirati) se, protestirati, zavreti, ovreti (ovirati), preprečiti (preprečevati), onemogočiti (onemogočati); abs.: adimit intercedendi potestatem Ci. (to pravico so imeli ljudski tribuni, ki so lahko s svojim vetom onemogočili sodne razsodbe, senatove odločitve in sklepe narodnih zborov), si intercessum sit Ci. če je prišlo do ugovora, če se je vnel prepir, če je prišlo do prerekanja, cum lex feratur, intercedi liceri Ci., tum tribunus intercedere poterit Ci., paratos habemus, qui intercedant Ci., mandata patriae intercedunt Iust.; pren.: nisi cupiditas intercesserat N.; dat.: consulibus legem ferentibus est intercessum Ci., intercessit conlega Fabricio Ci., praetori Ci., ne legi (senatus consulto) intercedere liceret Ci., iniquitatibus magistratuum Plin. iun., Piso Verri intercessit Ci., rogationi L., auctoritati senatūs Ci.; z ne ali quominus: quod ne fieret, consules intercesserunt Hirt., nihil intercedit, quominus L. ni nobene ovire, praetori non intercedere tribunos, quominus … L., de cognomine i. Suet.
b) nastopiti (nastopati) kot posredovalec (miritelj), biti posredovalec (miritelj), posredovati: nullum meum dictum pro Caesare intercessit Ci. nobene besede nisem zastavil za Cezarja, si tui recuperatores non intercederent Ci., cum inter Aiacem et Hectorem decertantes armis intercederet Gell., ad leniendam invidiam intercessit his verbis Suet., cum vestra auctoritas intercessisset, ut Ci. ker ste kot posredovalci ukrenili, da … ;
c) (v denarnih zadevah) jamčiti, porok biti, porokovati, dajati poroštvo, zagotovilo: Suet., tantum (sestertium sexagies) se pro te intercessisse Ci., magnam pecuniam (za veliko vsoto) pro aliquo Ci.

inter-nāscor -nāscī -nātus sum vmes (z)rasti, nasta(ja)ti: herbae internascentes Plin., internata virgulta L., internatae herbae Col., corpus Plin., palmes Col.; z dat.: herbae saxis internatae T., vada altioribus (globlja mesta v morju) internata Sen. rh., herbae feno i. Col.

izíći ìzīdēm, izídi, izídoh ȉzīde, izìšao izìšla
1. iti: izići u šetnju; izašli su u bioskop, u kino
2. iti (ven, iz), oditi iz: otac je izišao iz sobe vrlo oprezno, gotovo na prstima
3. iziti: izišla je knjiga iz štamparije; izišlo je sunce; mjesec će skoro izići
4. izbruhniti: izišle su boginje
5. končati se: sve će se dobro izići; sve će na dobro izići
6. postati: iz njega je izišao dobar dak; krivo ne može nikad na pravo izići
7. zbledeti: izišla je boja
8. nastati: odatle bi mogao izići veliki istočni rat
9. zrasti: Stojan je izišao lep i ugledan mladić
10. stopiti: žene su izišle na prozore
11. stopiti pred oči: kad sam prolazio ulicom, izicde mi slika vojvodanskih sela
12. miniti: izišla je godina dana; od onoga dogadaja izišlo je deset godina
13. izgubiti se: ovo je izišlo iz običaja
14. izstopiti: izići iz manastira; zbog slabog materijalnog stanja morao je izići iz škole; igrač je morao izići iz igre
15. opraviti s kom: izići s kim na kraj; s njim ću lahko izići na kraj
16. priti: kad je izišao sa robije, čekali su ga novi zadaci ko je prišel iz ječe ..., ko je odsedel ...; izići s kim na mejdan sprejeti s kom dvoboj; izišao je na glas nadaleko na daleč je zaslovel; već su po stranama gdje je bio pijesak i slabija zemlja izišli sa srpom že so v krajih ... začeli žeti; dune vjetar i odnese galiju bogzna kuda, da za tri mjeseca nije mogla izići na svoj pravi put se ni mogla vrniti na pravo pot; ti izidi na visoku kulu povzpni se na visok stolp; izići s predlogom predlagati; izići pred narod stopiti pred ljudstvo; kula je izišla iz svoga temelja stolp je zrasel iz temelja; izići iz noći preživeti noč; koliko izide to sve skupa koliko znaša to vse skupaj; ako bi se ostalo pri usvojenoj praksi, onda bi izašlo da nosioci zemaljskih kandidatskih lista ne mogu učestvovati pri senatorskim izborima če bi se ostalo pri sprejeti praksi, bi to pomenilo, da ...; on je izišao iz naroda on izhaja iz ljudstva

izròniti ìzronīm
1. priplavati na površino, na vrh: mladić je izronio iz vode
2. pokazati se: iz grma izroni košuta
3. nastati: iz sive magle izronio je svijetao, svetao dan
4. prinesti na površino, na vrh: izroniti prsten iz dubine

ìzvrgnuti -nēm
I.
1. izvreči
2. izstreliti: izvrgnuti pušku
3. rešiti: onda te Miloš iz turskoga iga izvrgao
4. izpostaviti: izvrgnuti koga opasnosti; ti ćeš ruglu izvrgnuti moje ime
5. pognati: zemlja je izvrgla travu
6. sprevreči: ali im se nekako nije dalo da ga izvrgnu u šalu i peckanje
II. izvrgnuti se
1. izpostaviti se: izvrgnuti se ruglu, opasnosti
2. sprevreči se: u što se izvrgla naša ljubav
3. izpriditi se: strast će se izvrgnuti na nesreću
4. zviti se, zvežiti se: drvo se izvrglo
5. nastati, izcimiti se: bojim se da se otuda ne izvrgne kakva buna

izvŕsti se izvŕzēm se
1. napasti: on se u novinama izvrzao na me
2. nastati, izcimiti se: otuda se izvrze čitava gomila zapleta
3. sprevreči se: nauka o zvezdama izvrzla se u astrologiju

mānō -āre -āvī -ātum

I. intr.

1. kapniti (kap(lj)ati), teči: Enn. ap. Macr., V., Lucr., Tib., Col., fons sub ilice manat O., non semper imbres manant in agros H., alvei manantes per latera T., patribus … manare gaudio lacrimae L., lacrimae, quae … laetitiā manant Q., licet illi plurima manet lacrima H., diu flevit manantibusque adhuc lacrimis … inquit Cu.; aliquid manat aliquā re kaj teče po čem, mezi (iz česa, po čem), kaj se cedi (curi, curlja, se solzi) iz česa, po čem: simulacrum sudore manavit Ci., culter manans cruore L. okrvavel, krvav; pren.: omne supervacuum pleno de pectore manat H. izgine; subst. manantia -ium, n (= gr. τὰ ῥεύματα) iztoki, izcedki, sluzenje: ulcerum m. Plin. ali samo manantia Plin. izcedki iz gnojne razjede.

2. metaf.
a) razli(va)ti se, širiti se, razširiti (razširjati) se, razpas(ova)ti se: aër, qui per maria manat Ci., multa a lunā manant Ci., sonitus manare per aures Lucr., manavit (sc. malum) per Latium Ci., tertia (sc. pars philosophiae), per omnes partes sapientiae manat et funditur Ci., fidei nomen manat longius Ci. je širšega obsega, ima širši pomen, rumor manat totā urbe L. ali per compita H.
b) iziti (izhajati), pri(haja)ti, izvirati, nasta(ja)ti: omnis honestas manat a partibus quattuor Ci., peccata ex vitiis manant Ci., a Socrate haec omnis philosophia manavit Ci. —

II. pesn. trans. točiti, pretočiti (pretakati), preli(va)ti, od sebe da(ja)ti, (iz)potiti: lacrimas marmora manant O., m. longam salivam Iuv., suco picem resinamque Plin., sudorem purpureum Plin.; pren.: fidis enim manare poëtica mella te solum H. da se samo iz tebe cedi pesniški med = da si samo ti pravi pesnik.

nacer [-zc-] roditi se, rojen biti, na svet priti; napočiti (dan); izvirati, nastati, začeti se; ven priti, priti iz

nacer con (buena) estrella, haber nacido de pie(s) biti rojen pod srečno zvezdo
nacer en viernes (en martes), haber nacido de cabeza biti nesrečnik, biti rojen pod nesrečno zvezdo
hoy ha nacido este hombre ta človek se je danes spet rodil, tj. ušel je smrtni nevarnosti
al nacer el día ob dnevnem svitu
nadie nace sabiendo (enseñado) nihče ne pade učen z neba
no con quien naces, sino con quien paces povej mi, s kom hodiš, in povedal ti bom, kdo si

naître* [nɛtr] verbe intransitif roditi se, nastati, začeti se, razviti se, izvirati

je l'ai vu naître poznam ga od rojstva
faire naître poklicati v življenje, povzročiti (nastanek), zbuditi
ne faire encore que de naître biti še v povojih
innocent comme l'enfant qui vient de naître nedolžen kot novorojenček, kot jagnje
son pareil est à naître njemu enak se mora šele roditi

napóčiti -i dov., v 3. os., наста́ти -ста́не док.

naredíti -im, naredil, narejen -ena
I.
1. načiniti, napraviti: narediti cesto, stroj, obleko, načrt; narediti nalogo
napisati zadatak; narediti kruh
speći kruh, hljeb; narediti kosilo
spremiti ručak; narediti hišo
podignuti kuću; narediti globoke brazde
duboko zabrazditi; narediti luč
upaliti svjetlo (svet-); narediti koga za dediča
postaviti koga za nasljednika (-sled-), za baštinika; narediti izpit
položiti ispit
2. sprovesti: narediti agrarno reformo
3. učiniti: narediti kaj brez obotavljanja; kaj v jezi; narobe narediti
krivo učiniti
4. završiti, svršiti: delam in delam, pa nič ne naredim; narediti križ čez kaj
dignuti ruke od nekog posla
5. narediti komu začarati koga, opčiniti koga; narejeno mu je
opčinjen je
II. narediti se
1. načiniti se, napraviti se: led se je naredil na ribniku; narediti se bolnega
učiniti se bolesnim; naredil se je, kakor da spi; fant se je naredil
od momka je postao mudar muž
2. svršiti se: dobro, da se je tako naredilo
3. nastati: ne vem, kaj se bo iz tega naredilo; dan se je naredil
razdanilo se

naròditi nàrodīm
I. naroditi: divan mu porod narodila
II. naroditi se
1. naroditi se
2. namnožiti se
3. nastati: kada su se ovi običaji narodili

nascere^* v. intr. (pres. nasco)

1. roditi se:
nascere di, da poveri genitori roditi se revnim staršem, v revni družini
nascere povero, ricco roditi se reven, bogat
nascere bene roditi se v plemeniti, bogati družini
nascere con la camicia, vestito imeti srečo
essere nato sotto cattiva stella roditi se pod nesrečno zvezdo
nascere cieco, muto biti od rojstva slep, nem
essere nato ieri biti hudo naiven
essere nato con gli occhi aperti biti zvit, pretkan
nascere musicista, poeta biti rojen glasbenik, pesnik

2. ekst. roditi se; pognati, poganjati; zrasti; pojaviti, pojavljati se: izvirati (reka); vziti, vzhajati (sonce):
l'Arno nasce dal Falterone Arno izvira izpod Falterona
al bambino sono nati due dentini otroku sta zrasla zobka
nascere come funghi rasti, poganjati kot gobe

3. pren. zrasti, nastati (dejavnost):
è nata una nuova fabbrica zrasla je nova tovarna

4. pren. izvirati; roditi, porajati se:
nascono forti sospetti porajajo se močni sumi
PREGOVORI: chi nasce di gatta piglia i topi al buio preg. kar mačka rodi, rado miši lovi

nāscor (stlat. gnāscor) -scī, nātus (gnātus) sum (dep. pass., sor. z gīgnō; gl. gīgnō)

1. roditi (rojevati) se, poroditi (porajati) se; abs.: pupillus non natus Ci., post homines natos Ci., Eutr. = odkar se ljudje rojevajo = odkar živijo ljudje, post hominum genus natum Ci. odkar je ustvarjen svet, od stvarjenja sveta, ante Epaminondam natum N. pred Epaminondovim rojstvom, fuit post aliquanto natus N. živel je nekaj pozneje, aliquem natum agnoscere N. koga (pri rojstvu) prizna(va)ti za svojega sina; v gerundivu: ad homines quoque nascendos vim numeri istius pertinere ait Gell. V pomenu rojen biti od koga, komu, sin (hči) koga biti, imeti za mater (za očeta) koga, se sklada: z ex; najprej o izvoru od matere: ex qua natus est Themistocles N., ex Thetide natus Q.; potem o izvoru od obeh roditeljev: ex me atque ex hoc natus es Ter., soror ex eisdem parentibus nata N. od istih roditeljev = prava, rodna sestra; o živalih: quod ex quocumque asino et equa nascitur, id est mulus et mula Varr., bestiae ex se natos diligunt Ci. svoje mladiče; naposled o izvoru od očeta: ex me hic non natus est, sed ex fratre Ter. on ni moj sin, ampak bratov, n. ex improbo patre Ci., ex fratre et sorore nati N. bratranci; pren.: ex me natam relinquo pugnam Leuctricam N. kot svojo hčer zapuščam … ; z dē: de paelice natus, de tigride natus O.; s samim abl.: Liber Semelā natus, Cerere nati Ci., matre Scythissā natus N., natus servā L., natus deā O., frater utroque parente natus L., rusticis parentibus natus Macr. sin kmečkih staršev, Assaraco natus Capys Enn., nasci certo patre Ci. imeti gotovega očeta = biti zakonski otrok, nullo patre natus L. brez (gotovega) očeta = nezakonski sin, eodem patre natae N. hčere istega očeta, sestre, rojene istemu očetu, libertino patre natus H. sin očeta osvobojenca, silice non nati sumus Ci.; redko pesn. in poklas. z a(b): nati natorum et qui nascentur ab illis V., generari et nasci a principibus T.; z dat. (komu?): ei filium nasciturum (gl. opombo spodaj), qui … Iul. Val., vitulum matri eius natum mirae magnitudinis Aur.; komu? čemu? = za koga? za kaj?: non nobis solum nati sumus Ci., herbam non pecori tantum, sed homini nasci Sen. ph., nasci aerumnis Sen. ph.; z in in acc. ali abl.: in miseriam nascimur sempiternam Ci. rodimo se v večno bedo, aves in pedes nascuntur Plin. se izležejo z nogami naprej, Graeci nati in litteris Ci. zrasli v znanostih, natus in bello N. rojen in zrasel v vojni; s predik. določilom: Aur., civis in civitate nasci Ci., mortalis natus Ci. rojen kot smrtnik, rojen kot umrljiv človek, homo natus Ci., Sen. ph., Lact. rojen kot človek, človeški (človekov) sin, vir natus Ph. rojen kot mož, unde illa scivit, niger an albus nascerer? Ph., Macedo natus Cu. po rodu Makedonec, impares nascimur, pares morimur Sen. ph.; occ. izhajati (od koga, iz kakega rodu) biti (iz) rodu, biti potomec koga: Quo de genere natust illic Philocrates? Pl., natus amplissimā familiā C. (izhajajoč) iz zelo plemenite rodbine, antiquo genere N., nascetur pulchrā Troianus origine Caesar V., de stirpe dei, versuta propago, nascitur Antolycus O., loco nobili ali summo natus Ci., non admodum clare natus Eutr. ne prav slavnega rodu, obscure natus Eutr. neznanega rodu; (z dostavkom rojstnega kraja) rojen biti kje, doma biti iz (v) … : ibi, Syracusis natum esse Pl., Athenis, in urbe natus N., natus in libero populo inter iura legesque L., caelum, sub quo natus educatusque essem L., servus aut domi natus est aut hereditate relictus Ps.-Q., sub alio caelo natae beluae Sen. ph.

2. metaf. (večinoma) o neživih bitjih in abstr.
a) (z)rasti; nahajati se, dobi(va)ti se, bivati: humi nascentia fraga V., gramen, quod in eo loco natum esset Gell., inter vepres rosae nascuntur Amm., luna nascente H. ob novi luni, ob mlaju (prim. trīcēsima); pren.: cuius domi haec nascuntur Ci. komur to zras(t)e na njegovem vrtu (zeljniku), id non apud eos nasci Ci., nascitur ibi plumbum C., in ea silva multa genera ferorum nasci constat C. da se nahajajo, da bivajo.
b) izvirati, iziti (izhajati), priti (prihajati), nasta(ja)ti, posta(ja)ti, dvigniti (dvigati) se, vzdigniti (vzdigovati) se, zače(nja)ti se, zbuditi (zbujati) se, roditi (rojevati) se, izleči (izlegati) se, (pri)kazati se; z ex, a(b), in z abl., z apud z acc.: nasci ex omnibus rebus omne genus posset Lucr., iudicia ex improborum iniquitate nata sunt Ci., ex hoc nascitur, ut … Ci. iz tega (od tod) izvira (prihaja, sledi), da … , ex palude nascitur amnis Plin.; ab eo flumine collis nascebatur C. se je dvigal, profectio nata a timore defectionis C., nulla pestis est, quae non homini ab homini nascatur Ci., invenietis id factum natum a cupiditate Ci., querelae verae nascuntur pectore ab imo Cat., Ganges in montibus nascitur Plin., apud quos Hypanis nascitur M.; abs.: qui non nascentibus Athenis, sed iam adultis fuerunt Ci., nascere, Lucifer! V. vzidi, danica!, natae nebulae O. ki so se dvignile, nascentia templa Mart. na novo se dvigajoča, inde quasi natu subito classis erupit Fl. nenadoma kakor iz tal zras(t)lo, nascentis Italiae fauces Fl. začenjajoče se Italije, nascitur initium belli C., ut mihi nascatur argumentum epistulae Ci. ep. da dobim snov za pismo, hi enim (sc. versūs) Basso domi nascuntur T., cum fatear quaedam eloquentiae eorum ut nascenti adhuc nec satis adultae defuisse T., in sermone nato super cenam Suet. ki se je razvil. — Od tod

I. subst. pt. pr. nāscentia -ium, n organska telesa, poseb. rastline: Vitr. —

II.

1. adj. pt. pf. nātus (gnātus) 3
a) za kaj (čemu) rojen, ustvarjen, pripraven, prikladen, primeren, ustrezen; namenjen, namerjen, odmerjen za kaj; z ad, in z acc. ali z dat.: hi non viderunt, ut ad cursum equum, ad arandum bovem, … sic hominem ad intellegendum et agendum esse natum Ci., vir ad omnia summa natus Ci., Scipio natus ad interitum Carthaginis Ci., quom te unum ad dicendum maxume natum aptumque cognossem Ci. kot (kakor nalašč) ustvarjenega, locus natus ad equestrem pugnam L., natusque ad sacra Cithaeron O., viri in arma nati L., nata in vanos tumultus gens L., natis in usum laetitiae scyphis H., me credo huic esse natum rei, ferundis miseriis Ter., se imperio natos meminerit N., qui se natum huic imperio putavit Ci., nationibus natis servituti Ci., natus abdomini suo Ci. živeč le za svoj trebuh, Crispinus iucundus et delectationi natus Ci. prijeten in zabaven (kratkočasen), (sc. carmen) iucundis animis natum et inventum H. v zabavo, za razvedrilo, natus agendis rebus H., ager re ipsā natus tegendis insidiis L., otium natum sermonibus serendis Cu.; z adversus: Hannibal natus adversus Romanos hostis L.; pesn. in poklas. z inf.: Min., nos fruges consumere nati H., boves nati tolerare labores O., pati natae (feminae) Sen. ph., aqua nata defluere Sen. ph.
b) z raznimi adv. in adv. določili = (tako ali drugače) ustvarjen, oblikovan, tvorjen: ita rem natam intellego Pl., ager male natus Varr. slabo, ita natus locus L., inculti versus et male nati H. spačeni, homo improbius natus Suet. = cui magna est natura (v obscenem pomenu); e re nata Ter., Ap. ali pro re nata Ci. ep. kakor stvar nanese, kakor zadeve nanesejo, po okoliščinah, glede na okoliščine.
c) s časovnim določilom v acc. ali (redko) v gen. (da se zaznamuje starost) = ki ima, star: annos XLV natus N., annos prope nonaginta natus Ci., plus triginta natus annis (abl. comparationis = plus quam triginta natus annos) ego sum Pl., decem annorum natus Varr.; včasih je za natančnejše določilo dodan maior, minor z abl. comparationis ali z acc. nav. brez quam = starejši, mlajši kot: annos natus maior quadraginta Ci., liberi maiores iam XV annos nati L., cum liberis maioribus quam XV annos natis L., minor triginta annis natus Ci., minor quinque et viginti annis natus N., minor quinquaginta annos natus Front.

2. subst. pt. pf.
a) nātus (gnātus) -ī, m α) rojenec, otrok, sin (prvenstveno kaže natus na izvor od očeta, filius na izvor od matere): mihi ausculta, nate Enn. ap. Non., nati serva amorem V., pater ut gnati, sic nos debemus amici … vitium non fastidire H., natum obiectat illis O. sinovo smrt. β) človek, živa duša: tamquam si intus natus nemo in aedibus habitet Pl.
b) nāta (gnāta) -ae, f hčerka, hči: o gnata Enn., si quis gnatam pro muta devovet agna H., maxima natarum Priami V.; dat. in abl. pl. (g)natis, pa tudi (v nasprotju z masc. natis) nātūbus (gnātūbus): Pl. ap. Prisc.
c) nātī -ōrum, m otroci (v klas. prozi le v protistavni zvezi s parentes in sorodnimi pojmi): O. idr. pesniki, caritas inter natos et parentes Ci., parentes natique Ci., L., patres natique V. = rodovina, družina, viri natique L., gnatis parce tuis V., trepidae matres pressere ad pectora natos V., nati natorum V., cum pecore et gnatis H.; (o živalih) mladiči: O., Col., vaccarum nati V. telički, sus solo recubans, circum ubera nati V. prašički, odojki.
d) nāta -ōrum, n prirodnine, naravni proizvodi, starejše prirodki: terrā nata Ci. prirodnine, sponte natis ali Arn. preživljati se s samoraslimi naravnimi proizvodi.

Opomba: Pozni pt. fut. nāscitūrus 3: Iul. Val., Aug., Cassian., Sid.

nastopíti i nastópiti -im
1. nastupiti, izići, pojaviti se pred publikom: nastopiti na prireditvi, z vajami na orodju, na radiu, na odru, na kongresu
2. istupiti, ustati protiv čega: nastopiti proti tiraniji
3. stupiti na dužnost, započeti: nastopiti službo
4. stupiti na: nastopiti vlado
5. nastupiti, nastati: zima je nastopila po Novem letu; smrt je nastopila takoj

nastúpiti nàstūpīm
1. nastopiti, nastati: šteta je već nastupila; još nisu nastupili kišni dani
2. nastopiti: nastupiti pred publikom, na pozornici
3. prodreti, napredovati: naši su nastupili u pravcu Trsta

nȉknuti -nēm, nȉknuh nȉknū in nȉkoh nȉče, nȉkao nȉkla
1. vzkaliti, vzkliti, nikniti, pognati, zrasti: biljka je nikla iz zemlje; brzo će niknuti stručak kupusa; nikla je zamisao; Andrić je nikao iz Bosne
2. nastati: niknuće zora rujna; nikle su nove navike

oborior -īrī -ortus sum (ob in orirī) dvigniti (dvig(ov)ati) se, vzdigniti (vzdigovati) se, vstati (vstajati), nasta(ja)ti, vziti (vzhajati), pojaviti (pojavljati) se: Plin., Suet., Sen. tr., Sil., Stat. idr., tenebrae oboriuntur Pl., N., O., obortae sunt subito tenebrae Sen. tr. stemnilo se mi je pred očmi, non oboritur et crassa caligo Sen. rh. fr., lacrimae omnibus obortae (sc. sunt) Lucr. vsem so se utrnile (utrgale iz oči) solze, lacrimis obortis Cu., V. ob utrinjajočih se (lijočih) solzah, saxo concrevit oborto O. okamenel je od spodaj navzgor; metaf.: tanta haec laetitia oborta est Tert., vide, quanta lux liberalitatis et sapientiae tuae mihi apud te dicenti oboriatur Ci. mi vzhaja.