Franja

ìspuniti -īm
1. izpolniti: ispuniti rupu, formular, želju, zapovijed, namjeru, molbu, zavjet
2. napolniti: to me je ispunilo tugom
3. preteči, miniti: kada se ispunila godina, ona mu rodi sina
4. nagatiti: ispuniti pticu

laden¹ (lud, geladen)

1. auf: nalagati, naložiti, nakladati, natovarjati; von: razložiti, raztovarjati, razkladati

2. eine [Schußwaffe] Schusswaffe: nabijati, nabiti (scharf/blind z ostrimi/slepimi naboji); elektrisch: naelektriti, den Akku: polniti, napolniti; auf sich laden naprtiti si; Verantwortung auf sich laden naložiti si odgovornost; Schuld auf sich laden naložiti si krivdo
geladen: mit Energie laden figurativ nabito poln energije; geladen sein biti besen (auf na)

line³ [lain] prehodni glagol
podložiti (obleko)
tehnično (na notranji strani) prevleči, obložiti, opažiti, podložiti, zaliti; biti za podlogo; oblepiti hrbet knjige; napolniti

sleng to line one's purse (ali pocket) napolniti mošnjo, obogateti
to line one's stomack najesti se

llenar napolniti; nasititi, nabasati; obsuti z; izpolniti (željo); zadostiti, zadovoljiti; ugajati

llenar un cometido izpolniti nalogo
llenar una fórmula, llenar un padrón izpolniti formular
llenar una necesidad odpomoči nedostatku
llenar su objeto izvesti svoj naklep
llenar un vacío, llenar una laguna zamašiti vrzel
llenar de encargos obsuti z naročili
eso le llena el ojo to ga zadovoljuje v polni meri
eso no me llena to mi ne zadostuje
argumentos que llenan prepričljivi argumenti
a medio llenar na pol
llenarse napolniti se, natrpati se; potrpljenje izgubiti

load² [loud]

1. prehodni glagol
naložiti, natovoriti (up)
natlačiti, naprtiti; nabiti (puško); obsuti, obsipati (with; s pohvalami, delom itd.); obremeniti, napolniti (želodec); obtežiti (zlasti zaradi goljufije); ponarediti (vino); z doplačili povišati (ceno)

2. neprehodni glagol
nabiti se, napolniti se; živahno kupovati na borzi

to load the camera dati film v kamero
to load dice obtežiti igralne kocke (zaradi goljufije); figurativno goljufati pri igri

meubler [mœble] verbe transitif opremiti s pobištvom (un appartement stanovanje); opremiti (de z); napolniti (praznino)

se meubler nabaviti si pohištvo; dati se opremiti; figuré, familier napolniti se (de z)
meubler ses loisirs avec de bons livres izpolniti, zaposliti svoj prosti čas s čitanjem dobrih knjig
meubler sa mémoire obogatiti svoj spomin
la cretonne meuble bien kreton je lep, napravi lepo kot pohištvena tkanina
se meubler en Empire nabaviti si empirsko pohištvo

nàbiti nȁbijēm
I.
1. nabiti: nabiti pušku, obruč na bure
2. napolniti: nabiti lulu, džepove novcima
3. nabiti, steptati: nabiti put
4. naviti: nabiti cijene
5. natakniti: nabiti kapu na glavu, konju uzdu, meso na ražanj, mužu rogove
6. nakoličiti, natakniti na kol: nabiti jadnog osuđenika u turskom sudu
7. nabiti komu ognjište dolgo obsedeti v gosteh
II. nabiti se nabiti se, ekspr. obrusiti si noge s hojo

nabòktati nàbokćēm
I. napolniti: naboktati jasle
II. naboktati se ekspr. nažreti se: vo se naboktao djeteline

nagrúhati nàgrūhām, nagrúvati nàgrūvām
I.
1. ekspr. naguliti se: nagruhati se lekciju
2. ekspr. napolniti, naložiti: nagruhati komu u zdjelu kupusa i graha
3. napolniti, zatrpati: dvorište je nagruvano kolima
4. nagrmaditi, nakopičiti: nagruhati silne pare
II. nagruhati se ekspr. napokati se, najesti se

nakr̀cati -ām
1. napolniti: nakrcati sanduk jabukama, kufer raznoraznim stvarima
2. naložiti, natovoriti: nakrcati brod robom

nakùljati -ām napolniti: lokomotiva je napojena uljem i nakuljana žarom

nàpūmpati -ām pog. načrpati, napolniti: napumpati vodu; napumpati vode u korito; napumpati loptu, gumu automobila; došao je ocu da ga napumpa za pare

nàpuniti -īm
I.
1. napolniti: napuniti skladište, vreću, čašu, srce tugom, trbuh jelom, glavu korisnim znanjem
2. dopolniti: napuniti dvadeset godina
3. nabiti: napuniti pušku, top
4. napuniti tur podelati se v hlače
II. napuniti se napolniti se

natèpsti -tèpēm
I.
1. napolniti, zasuti: prašina mu je natepla oči
2. natepsti: natepsti nevaljalo dijete
II. natepsti se natepsti se, pritepsti se, nameriti se: može se ovamo u ovu samoću natepsti i po koji skitalac

natr̀pati -ām
I.
1. natrpati, natrcati, napolniti: natrpati košaru hrane, jelo u tanjir, tanjir jelom; natrpati komu glavu maglovitim idejama
2. nagrmaditi: natrpati mnogo gradiva
II. natrpati se
1. natrpati se, natrcati se, napolniti se
2. zbrati se: pred nama se natrpala djeca
3. ekspr. nabasati se, najesti se, prenajesti se

natúći natúćēm, oni natúkū, natúci, natúkoh nȁtūče, nàtūkao natúkla, natúčena -ena
I.
1. natolči
2. potolči, pobiti, nastreliti: lovci su natukli masu ptica, jelena i koza
3. potisniti, natakniti, dati na glavo: natući šešir na glavu; natući šešir na oči
4. napolniti, natrcati
5. obtolči: natući ruku
6. nabiti, natepsti
II. natući se
1. natolči se
2. ekspr. najesti se in napiti: nisam se ja natukla kruha i vina

ob-linō -ere -lēvī -litum

1. (na)mazati, premaz(ov)ati: O., Col., Plin., Sen. ph. idr., malas cerussā Pl., omnem materiam alumine Quadr., se visco Varr., unguentis obliti Ci., oblitus caeno Corn., cruore et luto Ci.; z gr. acc.: oblitus faciem suo cruore T., se luto Lact.; occ.
a) zamaz(ov)ati, (za)mašiti, zadel(ov)ati, (za)smoliti: dolia Ca., ora urceolorum oblita Col., gypso oblitus cadus Plin.; metaf.: oblinitur minimae si qua est suspicio rimae Mart.
b) napisano besedo premaz(ov)ati, zamazati = (iz)brisati: nam cum ita in Catilina scriptum esset: Saepe maiores vestrum miseriti plebis Romanae, vestrum obleverunt et „vestri“ superscripserunt Gell.
c) umazati = umazati z blatom: quid tu istuc curas, ubi ego oblinar atque voluter Luc. ap. Non., catulos Varr.

2. metaf.
a) omadeževati, skruniti, oskruniti (oskrunjevati): se externis moribus Ci., oblitus parricidio Ci., o. aliquem versibus atris H. grditi.
b) os alicui o. Pl. usta komu namazati = koga ukaniti, opehariti, pravarati.

3. polniti, napolniti (napolnjevati), obložiti (oblagati), preobložiti (preoblagati): Suet., villa oblita tabulis Varr., actor peregrinis divitiis oblitus H., lacunaria auro oblita Ap. preobloženi, oblitam reddunt orationem Corn. preveč olepotičen, facetiae oblitae Latio Ci. ep. rimski dovtip z latinsko primesjo.

Opomba: Star. pf. cum oblinerunt vasa Varr. ap. Prisc.

oc-cupō -āre -āvī -ātum (ob in capere)

I.

1. zavze(ma)ti, zasesti (zasedati), vzeti (jemati), osvojiti (osvajati): Iust., Suet. idr., loca superiora, culmina Alpium C., urbem L., qui Thermopylas occuparunt N.; z abl. instrumenti: Anconam cohortibus Cu., curiam armatis hominibus Ci., urbem viribus V. s silo, Italiam praesidiis Ci.; occ.
a) obda(ja)ti, zastaviti (zastavljati), obložiti (oblagati), obkladati, polniti, napolniti (napolnjevati) s čim: urbem tectis Cu., aedificiis L., polum atrā nube H., aream fundamentis L., caementis mare H., navem frumento Auct. b. Afr.
b) zavze(ma)ti: urbs oram freti occupat Mel., superna litora Padus occupat Mel.
c) prije(ma)ti se, lotiti (lotevati) se česa, naložiti (nalagati) se na kaj: crustae occupant intus vasa omnia, in quis aquae fervent Plin.

2. polastiti (polaščati) se česa, lastiti, prilastiti (prilaščati) si, prisvojiti (prisvajati) si, osvojiti (osvajati), zasesti (zasedati) kaj: tyrannidem Ci., regnum in suā civitate C. ali regnum Romae Ci. nasilno se polastiti kraljeve oblasti, naves C. prevzeti, odvzeti, feram Cu. ujeti, cibum Cu. najti (najdevati), dobi(va)ti; pesn.: Phaëthon currum occupat O. stopi na voz, occupat Aeneas aditum V. steče skozi vhod = vstopi, navis, occupa portum H. glej, da osvojiš pristan = da pripluješ v pristanišče; occ. polastiti (polaščati) se kake osebe, napasti (napadati), naskočiti (naskakovati), prestreči (prestrezati) koga, udariti na koga, po kom: L., O. idr., Lyncea gladio occupat V., vulnere accepto occupatur C. ga ujamejo, venienti Ebuso plagamque ferenti occupat os flammis V. zažene mu goreče poleno (gorečo glávnjo) v obraz, manicis iacentem occupat V. dene v spone, uklene, mors aliquem occupat Ter., Cu. ujame, dobi, preseneti.

3. metaf.
a) lotiti (lotevati) se, polastiti (polaščati) se česa, prevze(ma)ti kaj: proximum quodque verbum Q. pobrati, oprijeti se, carnificis manum Cu. posegati v rabljevo opravilo (pravico), o. oculos Sen. ph. prikupiti se očem, aures falsis criminibus Cu. ali fama aures occupat V. (na)polniti (napolnjevati), animos magnitudine rei Ci., validioris gratiam Cu. prikupovati se mogočnejšemu, o. admirationem Sen. ph. izsiliti (izsiljevati), proximos illi tamen occupavit Pallas honores H. prvo častno mesto za njim (je zavzela =) zavzema Palada, caligo occupat rem publicam Ci.; poseb. o čustvih, afektih obiti (obhajati), prevze(ma)ti, popasti (popadati), spreleteti (spreletavati), obvlad(ov)ati, navda(ja)ti s čim: Gell., rabies occupat animum Cu., timor occupat exercitum C., occupati metu Cu., pallor occupat ora, tremor artus V. spreleti, pavor occupat animos L., mentes occupat superstitio Ci.; prim. anteoccupātiō.
b) opravljati, delo (opravek, posel) da(ja)ti, imeti delo (opravek, posel) s kom, a čim, da(ja)ti komu narediti (delati): Ter., fortium virorum manūs Cu., in mentem venit LXIII annos aeque multa volumina occupasse mihi L., occupat res hominum cogitationes L. daje ljudem dosti misliti, jim dela preglavice; pass. occupatum esse aliquā re imeti delo (opravka, posla) s čim, opravljati kaj, ukvarjati se s čim: N., homines occupatos hac re Pl., occupatus variis cogitationibus iudex Q., in patriā delendā occupatum et esse et fuisse Ci., occupati aliorum rerum curā L. v skrbeh za druge stvari; prim. spodaj occupātus 3; occ. α) (denar) naložiti (nalagati): pecuniam in pecore Col., pecuniam grandi fenore Ci. z visokimi obrestmi, magnae res in vestris vectigalibus exercendis occupatae Ci., o. pecunias apud aliquem Ci. β) occupatum esse in aliquā re biti (za)obsežen (zajet) v čem: res enim sunt parvae, prope in singulis litteris atque interpunctionibus occupatae Ci. γ) ovreti (ovirati): profluvium sanguinis occupat secantes Cu., ministeria aestu occupantur Cu.
c) pospešiti (pospeševati), (po)hiteti, hitro izvršiti (izvrševati): facinus, transitum Iust., preces Sen. tr., mortem manu Pl. —

II. prehite(va)ti, prestreči (prestrezati), preteči (pretekati) koga (prim. praeoccupō): Pl., solis ortum Cu., Amyntam patefactis insidiis occupavit Cu., (sc. navis) occupat ante egressas rates O., occuparat alter, ne primus forem Ph., Volteium occupat Philippus et salvere iubet prior H., Ahala Sp. Maelium regnum appetentem occupatum interemit Ci.; abs.: albati equo Corace occupavere Plin. so bili daleč spredaj; od tod = prvi kaj storiti: iuvenem occupat Val. Fl. ga prvi nagovori, „num quid vis?“ occupo H. ga prvi nagovorim (vprašam); z inf. = zače(nja)ti: Enn. fr., H., Sil., occupant bellum facere L., occupat in Siciliam transire L., occupabo adire Pl. prvi hočem iti proti njemu. — Od tod adj. pt. pf. occupātus 3 zaseden, zaposlen, opravljajoč kaj, ukvarjajoč se s čim, obložen z delom, ki ima delo (opravek, posel) (naspr. otiosus, vacuus): si occupati civibus profuimus, etiam otiosi prosimus Ci., occupata est Pl. ima opravke, homo occupatus Sen. ph.; oxymoron: ardaliones occupati in otio Ph. zaposleni brezdelneži; occ.: o. in eo, ut bellum duceret N., in metendo occupati C., qui in eo studio occupati sunt Ca. ki se ukvarjajo s tem, o. in apparatu nuptiarum Iust., in aliis rebus Ci., in quo animum debeat habere occupatum Ci. na kar mora paziti (biti pozoren), Semiramis circa cultum capitis sui occupata Val. Max., circa consularia occupatus comitia Sen. ph., inter pectinem speculumque occupati Sen. ph.; z inf.: quamquam negotium est, si quid vis, non sum occupatus umquam amico operam dare Pl. utegnem prijatelju vselej ustreči, imam za prijatelja vedno čas.

Opomba: Star. cj. pf. occupassis -it itd.: Pl.

opīmō -āre -āvī -ātum (opīmus)

1. narediti (delati) kaj rodovitno: terram ad educandos fetus suos Ap.; pren.: venustos uberi facundiā sales Aus.

2. (o)debeliti, (s)pitati, narediti (delati) kaj tolsto: turtures Col.; od tod adj. pt. pf. opīmātus 3 debel, tolst: opimato fluens abdomine venter Aus.

3. metaf. narediti (delati) kaj obilno, polniti, napolniti (napolnjevati): autumnum Aus.

op-pleō -ēre -ēvī -ētum (ob in *plēre, prim. com-pleō, ex-pleō, plēnus) napolniti (napolnjevati): Varr., Aug., aedes spoliis Pl., participes suos praedā onerare atque opplere Pl., lacrimis os totum sibi Ter., cuncta coloribus egregiis et odoribus opplet Lucr., naves serpentibus oppletae, nives omnia oppleverant L., caesi hostes decem milia passuum cadaveribus atque armis opplevere T., uti passim domus fora viae templaque cruore ac cadaveribus opplerentur Aur.; metaf. obvze(ma)ti, prevze(ma)ti: Pl., adeo totam urbem opplevit luctus, ut … L., vetus haec opinio Graeciam opplevit Ci., mentes oppletae tenebris ac sordibus Ci.