Franja

mòtriti -īm, mòtrāh -āše
1. motriti, gledati, ogledovati, opazovati: motriti što, za kim, za čim
2. paziti: motriti na koga; na njega treba da se motri
3. misliti: treba dobro motriti što ima da se radi

motríti -im motriti, promatrati, posmatrati, gledati: kritično motriti probleme

nastàjati nastòjīm prizadevati si, gledati, brigati se: uvijek je nastajao da mu sin bude valjan; nastajao je oko toga da...

nàstati nàstanēm
1. nastati: nastade silna bitka; nova Jugoslavija nastala je u procesu borbe
2. poskrbeti, gledati: on je nastao da nam tu nadu razori
3. odrasti: sin mu je nastao junak za ženidbu
4. stopiti na: nastati komu na nogu

njíriti -īm dial. gledati, zijati

observá obsérv vt.

1. (za)gledati, opazovati, opaziti

2. izpolnjevati, ravnati se po, držati se, spoštovati

ob-tueor (op-tueor) -ērī (ob in tuērī)

1. (po)gledati kam ali kaj, ozreti (ozirati) se kam: ad aliquem Pl., aliquem Pl., terram Pl.

2. ugledati, zagledati, uzreti: aetate non quis optuerier (= obtueri) Pl. — Star. soobl. ob-tuor (optuor) -tuī: pf. optuere Pl.; inf. pr.: obtui Acc. fr.

òčiti -īm dial.
I.
1. cepiti na oko, okulirati: mladice mogu se očiti još i prve godine
2. gledati, paziti: stočar oči što mu ovce vrijede
II. očiti se
1. gledati se: hoću da kažeš sada gdje nam se oči oče
2. ekspr. postavljati se: kuvar se upravo očio svojom vještinom

oglédati òglēdām
I.
1. ogledovati si: on putuje po zemlji našoj da ogleda kako narod živi
2. poskušati: Marko uzme konja za rep i omahne oko sebe kao što je ostale konje ogledao
3. gledati: nemoj ogledati nepravilnosti naše
II. ogledati se
1. ozirati se: koja se često ogleda, slabo kuću nadgleda
2. poskušati se s kom, kosati se, meriti svoje moči s kom: ogledati se s kim na megdanu
3. gledati se: ogledati se u ogledalu
4. zgledovati se: ogledati u vrline predaka

ogledováti -ujem i ogledávati -am
I.
1. gledati: rad si ogledujem filme
2. posmatrati, razgledati: ogledovati mesto; ogledovati problem od vseh strani
II. ogledovati se
1. gledati se: ogledovati se v zrcalu
2. orijentirati se, orijentisati se: ogledovati se po mestu
3. ogledati se: ogledovati se za delom

opazováti -ujem
1. osmatrati, posmatrati: opazovati zvezde, bitko
2. motriti, gledati: opazovati razvoj dogodkov

opera -ae, f (opus)

1. delo, trud, prizadevanje, težnja, delavnost: linguā factiosi, inertes operā Pl., mercennariorum operae, non artes emuntur Ci., nusquam nec opera sine emolumento nec emolumentum sine impensā operā L., res multae operae C. zelo težavna, naporna, operam fortium virorum edere L. izkaz(ov)ati se za hrabre može, homines in operas mittere Ci., operam perdere ali ludere Kom. (gl. ta glag.) ljudem da(ja)ti delo in zaslužek, permultum operae consumere Cu. veliko si prizadevati, koga stati veliko truda, (omnem) operam in aliquā re consumere (ponere, locare) Ci. ali operam insumere L., satis operae insumere in aliquā re T. (Dial.) ali operam conferre in rem Ci. (na vso moč) truditi se, prizadevati si za kaj, napenjati se s čim, pri čem; lahko tudi operam sumere z zahtevnim stavkom: Ci. ali z inf.: Pl. ali z ad in gerundijem: Pl.; poseb. pa operam dare alicui rei truditi se, prizadevati si, pečati (ukvarjati, baviti) se s čim, gojiti kaj, svoje delo (svoje moči) posvetiti (posvečevati) čemu: Q., Hier., palaestrae L., N., rei familiari N., amori Ter., valetudini Ci. paziti na svoje zdravje, sermoni Ci. razgovor začeti, liberis Ci. otroke roditi, rei quaerendae Pl., legibus condendis L., fidibus tractandis Val. Max.; z zahtevnim stavkom = truditi se za kaj, delati kaj, pri čem, gledati, da (da ne): Pl., Ter., L., C., Ci. idr.; tudi s samim cj.: Varr., Plancus ap. Ci.; z odvisnim vprašalnim stavkom: dare operam, qui istum amorem ex animo amoveas Ter.; z inf.: Lucr., Aug. idr., scire Ter.; enakega pomena kot operam dare so tudi rekla operam addere (navāre, insumere, tribuere) alicui rei (gl. te glag.); od tod datā operā Caelius in Ci. ep. ali deditā operā Ci., operā consultā Gell. nalašč, namenoma, hôtoma, hoté, s premislekom, premišljeno, opera est mihi Pl. trudim se, prizadevam si, ipse purpurum, amici operas (sc. dabant) Ci. so dodajali svoje delo, so ga obdelovali, est operae pretium (z inf.) Enn. fr., Ci. idr. vredno je truda (dela), vredno je, da, non operae est (z inf.) L. ni vredno truda (dela), trud (delo) se ne izplača, ni vredno, da, operae pretium facere L. storiti kaj, kar je truda (dela) vredno, kar se komu izplača, pridobiti si uslugo, operae pretium habere L. imeti plačilo za svoj trud, trud (delo) se komu izplačati; meā (tuā, suā, alicuius) operā Ter., Ci., L., N. na moje (tvoje, ...) prizadevanje, po mojem (tvojem, ...) trudu, z mojo (tvojo, ...) pomočjo, po meni (tebi, ...), pa tudi: po moji (tvoji, ...) krivdi; unā operā Pl. ali eādem operā L. z enim (istim) delom, obenem.

2. occ.
a) prizadevanje, skrb za druge = služba, službovanje, usluga, pomoč: esse in operis societatis Ci. v službi biti pri družbi, opravljati posle za družbo, poslovati, operas dare pro magistro Ci. biti za podravnatelja, operam alicui dicare Pl., Ter. narediti uslugo komu, operas reddas Musis Ci. povrni Muzam usluge, povrni Muzam za vse, s čimer so ti ustregle, suo sumptu operae rei publicae praebere L. služiti državi, delati za državo, eorum operae pretium facere L. dostojno ceniti (spoštovati, upoštevati) njihovo službovanje (zasluge), nulli defuit eius opera N., denegare operam rei publicae L., o. forensis N., imperatoris opera desideratur N. pogreša se poveljnikova podpora, operam praestare in re militari C. vojno (vojaško) službo opravljati, exigere (zahtevati, lastiti si) operam alicuius ali ab aliquo Ci., Vell., alicuius operā uti bonā (singulari) in aliquā re C., Vell. dobre (posebne) podpore biti deležen od koga v (pri) čem, illorum operā consilioque uti Ci. biti deležen njihove podpore v besedah in dejanju, operam suam polliceri S., Vell.; poseb. operam dare alicui (rei) α) na uslugo biti, pomoči (pomagati), ustreči (ustrezati), narediti (delati) uslugo komu, del(ov)ati komu v prid: amico Kom., fideliter suo veteri domino Pl., imperatori operam date C., alicui operam dare egregiam Ci. izvrstno služiti komu. β) (u)streči komu s poslušanjem, gledanjem = pazljivo prisluhniti (poslušati) ali (po)gledati koga (kaj), da(ja)ti se komu poučiti (poučevati): alicui Pl. ali sermoni alicuius Ci., dicendi magistro Suet., dies multos … ludis adsiduas dederunt operas Lucr., benigne operam detis ad nostrum gregem Pl., dabant assidue phonasco operam Suet. γ) (o sodniku in pomoči pred sodiščem) kako stvar vzeti (jemati) v svoje roke, preisk(ov)ati, poravna(va)ti, nakloniti (naklanjati) komu pomoč, biti komu v pomoč, pomoči (pomagati) pred sodiščem: Ter., iudicem operam dare sibi constituisse eo die Ci. ep., in foro operam amicis da Pl. δ) streči čemu (komu) s svojo navzočnostjo = služiti, opravljati, oskrbovati, skrbeti za koga, kaj, vršiti: auctioni Ci., rebus divinis Ci., L. službo božjo, funeri Ci. biti pri pogrebu, udeležiti se pogreba, iti za pogrebom, tonsoribus Suet. da(ja)ti se (o)briti.
b) bogoslužno dejanje, bogoslužje, žrtvovanje, žrtev: solvo operam Dianae Afr. ap. Non.

3. meton.
a) dnina, dnevno delo: quaternis operis Varr., puerilis una opera Col.
b) čas, prosti čas, priložnost: deest mihi opera Ci. nimam časa, ne utegnem, est mihi operae L. utegnem, imam čas, ustreza mi, non operae est (mihi) L. nimam časa, ne utegnem, ni me volja, nočem (toda: operae non est Pl. (Merc. 917) ne sme se zgoditi), si operae est auribus Pl. če ušesa utegnejo, nec Hannibali in tanto discrimine rerum operae esse legationes audire L.
c) dejanje (naspr. consilium): operā expertus Pl., ista delicta te experiri et operis et factis volo Pl., ut neque amicis neque etiam alienioribus operā, consilio, labore, desim Ci., alicuius operā et consilio uti Sulpicius in Ci. ep.; konkr. = opus delo: operae araneorum Pl. pajčevine; toda: exstabit opera peregrinationis huius Ci. (Ep. ad Attic. 15, 13, 6) pokazala se bo pisateljska delavnost na tem potovanju.
d) delavec, dninar, hlapec, pomočnik: accedes opera agro nona Sabius H. kot deveti hlapec, unius operae tactu Vitr.; večinoma pl.: Col., Suet., operae fabrorum Ci., operae mercennariae Ci. mezdniki, dninarji; occ. (najeti) pomagač (pri kakem napačnem dejanju): erat mihi contentio cum operis conductis Ci., operarum suarum gladii Ci., operae theatrales T. najeti gledališki ploskači.

parcō -ere, pepercī, predklas. parsī, parsūrus

1. (s)hraniti (shranjevati), varčevati, štediti, varčno ravnati (delati) s čim; abs.: parcendo (sc. famem) tolerare C. z varčnostjo, futuro V. za prihodnost; z dat.: Pl., impensae L., sumptu (dat.) ne parcas Ci.; le pesn. trans.: pecuniam Pl., fetūs Lucr., oleas Ca., talenta gratis parce tuis V. hrani za svoje otroke.

2. metaf.
a) prizanesti (prizanašati), prizanesljiv biti do koga, prizanesljivo (obzirno) ravnati s kom, varovati koga, kaj, paziti, gledati, ozirati se na koga, kaj: Pl., Suet., ne ulli loco parcerent N., quibus in bello parserat fortuna N., sibi C. idr., valetudini vitae Ci., subiectis V., auribus alicuius Ci., Cleomeni parcitur Ci., parcite V. prizanesite mu!; z in z acc.: in hostes Lucr., in feminam Ap.
b) paziti se, varovati se, vzdrž(ev)ati se česa: ne cui rei parcat N. naj vse stori (poskusi), bello V., auxilio Ci. ne uporabiti (sprejeti) ponujene pomoči, parce metu (dat.) V. ne boj se!, hibernis parcebant flatibus euri V. niso veli (pihali), mirovali so, lamentis parcere eas iussit L. velel jim je, naj prenehajo tarnati.
c) zelo pogosto, poseb. pesn. z inf. (o)pustiti, opustiti (opuščati), (pre)nehati: Pl., Ter., parce fidem iactare L. pusti bahanje z zvestobo, nikar se ne bahaj z zvestobo, parce pias scelerare manus V. ne oskruni, parcite (= nolite), oves, nimium procedere V. ne hodite predaleč naprej. Redko: parcere ab incendiis L., ab sceleribus Aug. (analogno po glag. cavēre) ali parcere caede Aus., manū Aug. ali contumeliis dicendis (abl.) L., obiurgando (abl.) peccata Aug.; od tod adj. pt. pr. parcēns -entis „prizanašajoč“, od tod

1. rahel, lahek: thyrso parcente ferire Stat.

2. nemaren, skop, stiskaški, škrt: parcentes ego dexteras odi H.

Opomba: Sinkop. cj. pf. parsis = parseris: Pl.; nenavaden pf. parcuī: Naev. ap. Non.; pt. fut. parcitūrus: Hier.; obl. iz pt. pf. se nadomeščajo z glag. temperare.

pensare

A) v. intr. (pres. pēnso)

1. misliti; premisliti, premišljati; razmisliti, razmišljati:
pensare con la propria testa misliti s svojo glavo
pensarci su dobro razmisliti (o čem)
pensa e ripensa po dolgem razmišljanju
pensare tra sé, in cuor suo misliti pri sebi

2. (badare) meniti se (za), gledati (na), poskrbeti, pobrigati se (za):
pensare ai fatti propri brigati se za svoje zadeve

3. razmisliti, imeti mnenje o:
pensare bene, male di qcn. o kom imeti dobro, slabo mnenje

B) v. tr.

1. predstaviti, predstavljati si

2. izmisliti, izmišljati:
una ne fa e cento ne pensa temu jih nikoli ne zmanjka (domislic, rešitev ipd.)

3. meniti

4. nameravati

per-lūstrō -āre -āvī -ātum (per in lūstrāre)

1. (z očiščevalno ali spravno daritvijo) očistiti (očišč(ev)ati), posvetiti (posvečevati), doseči (dosegati) spravo: paleas … quas substraturi sunt, sulpure et bitumine atque ardente taeda perlustrant et expiatas cubilibus iniciunt Col.

2. (po)gledati, pregled(ov)ati kaj, razgled(ov)ati se po čem: gregem oculis L., perlustrans diu oculis L., campos oculis Sil.; v tmezi: per singula lustrat oculis Sil.; pren. premisliti (premišljevati), razmisliti (razmišljati), oceniti (ocenjevati), presoditi (presojati), (raz)motriti: aliquid animo Ci.

3. metaf. obhoditi, prehoditi, prepotovati, potovati po čem: perlustravit hostium agros L., perlustrata armis Germania Vell.

per-videō -ēre -vīdī -vīsum (per in vidēre)

I.

1. pregled(ov)ati, (po)gledati na, ozreti (ozirati) se na kaj: socerum qui pervidet omnia, Solem accipe O.

2. metaf. ogled(ov)ati (si), pregled(ov)ati, pozorno (po)gledati: cunctaque mens oculis pervidet usa suis O., cum tua pervideas oculis mala lippus H. —

II. dobro (natančno) videti, razločiti (razločevati): a quibus subtiliter pervidendis illam (sc. aciem) locorum diversitas submovet Sen. ph., ita densi rami, ut neque … quae cuiusque stipitis palma sit, pervideri possit L.

2. metaf.
a) razisk(ov)ati, preisk(ov)ati, proučiti (proučevati): intrandum est igitur in rerum naturam et penitus (temeljito), quid ea postulet, pervidendum Ci., pervideamus, utrum finitum funditus omne constet, an immensum pateat vasteque profundum Lucr.
b) uvide(va)ti, sprevide(va)ti, (jasno) spozna(va)ti, doje(ma)ti: et quo iactari magis omnia materiai corpora pervideas, reminiscere Lucr., qui hoc non perviderit Ci., animi mei firmitatem Ci., Col., pulchritudinem illarum longiore tractatu Plin. iun., illa gens barbara, quam utilitatem auribus respuerat, oculis pervidit Val. Max., verum condicionis nostrae habitum Val. Max., causam alterius, alterius argumentum Val. Max., conscientiam, ipsas cogitationes Lact.

petessō -ere (iz petō kakor facessō, lacessō iz faciō, laciō) poganjati se za čim, težiti, stremeti za čim, gledati po čem, prizadevati si za kaj: aliquid Lucr., laudem Ci. Pri Fest. in P. F.: petissere.

poglédati pòglēdām
1. pogledovati, gledati: pogledati za kim; pogledati dolazi li već prijatelj ili ne
2. ozirati se: pogledati za djevojkom
3. gledati: momci i djevojke ne govore ništa nego se samo pogledaju kradom ispod očiju

point² [pɔ́int]

1. prehodni glagol
ostriti, šiliti (svinčnik itd.)
figurativno poudariti, poudarjati (svoje besede); meriti, nameriti (at na)
matematika označiti decimalno mesto s piko, vejico; označiti z ločili, točkami; prekopati zemljo; upozoriti

2. neprehodni glagol
kazati s prstom (at, to)
upozoriti na divjačino (lovski pes); ležati, biti obrnjen, gledati (to na; hiša)
medicina zoreti (gnoj)

to point one's finger at s.o. s prstom koga pokazati
to point (up)on (oči, misli) upreti v, na
to point to (pozornost) usmeriti k
to point out pokazati, opozoriti na kaj
to point up tehnično zamazati razpoke, luknje v zidu; pokazati (s prstom, glavo); ameriško podčrtati, poudariti

posmátrati pòsmātrām
1. opazovati: posmatrati prirodne pojave; posmatrati vrijeme
2. opazovati, gledati: posmatrati stvari sa višeg gledišta