Franja

sauvage [sovaž] adjectif divji; surov; neukročen; nekultiviran, neciviliziran; neobljuden; figuré nedružaben, odljuden; brezčuten, nečloveški; botanique divje rastoč; neprijeten (okus); masculin, féminin divjak, -inja, neciviliziran človek; figuré samotar, čudak

retourner à l'état sauvage podivjati
se conduire comme des sauvages obnašati se kot divjaki

sauvagine [sovažin] féminin divje (vodne, rečne, morske, močvirske) ptice

chasse féminin à la sauvagine lov na te ptice; technique (odrte) kože

savagery [sǽvidžəri] samostalnik
divjost, divjaštvo, neciviliziranost; surovost, brutalnost; barbarstvo; divjaki; divje živali

primitive savagery divje prastanje

self-sown [selfsóun] pridevnik
divje zrasel, ne seján s človeško roko

selvaticume m slabš. divje osebe, divje stvari

silvestris -e (silva)

1. gozdnat, z gozdom (gozdovi, hostami) obrasel: mons Varr., collis C., via Ci., loca montuosa et silvestria Ci., tumulus L., saltus Cu., ager H., Col., regio Plin.; subst. silvestria -ium, n gozdnati kraji: Plin., an etiam per Thraciam saltus patentes qui angusti erant, et plana ex arduis et culta ex silvestribus facere potui L.

2. gozden, v gozdu (gozdovih) živeč, v gozdu (gozdovih) se nahajajoč, iz gozda izhajajoč (prihajajoč), hosten, šumski: fraga nata sub umbra silvestri O., numen O., Plin., gens L., homines H., belua (= lupa) Ci., eductosque pares silvestri ex ubere (sc. lupae) reges Pr., cursus Ci. v (po) gozdu, bellum Lucr., materia L. gozdni les, dona Cat., musa V., Lucr. gozdna, podeželska, selska, pastirska pesem; od tod feritas silvestris L. prvobitna (prvotna, prvinska) divjost.

3. divje rastoč, samorasel, samorašč, divji: arbor V., Col., baca V., corna H., oliva O., cicer, cucumis, faba, pruna, rosa Plin., prunus Col., Plin., gallinae, arietes Col., tauri Plin., mel Plin., silvestria omnia odoratiora sativis Plin., est et alterum genus eius silvestrius Plin., silvestriora omnia tardiora Plin.; metaf.: animus V. divja narava (rast).

Opomba: Sinkop. gen. pl. silvestrûm: Acc. fr. — Poklas. nom. sg. m silvester: Col., Plin., Sen. tr.

slogger [slɔ́gə] samostalnik
boksar, ki divje udarja, udriha
figurativno vztrajen delavec

spigare v. intr. (pres. spigo) agr.

1. iti v klasje

2. divje rasti (zelenjava)

straggle [strægl] neprehodni glagol
pohajkovati brez cilja, kolovratiti, postopati; oddaljiti se, zaiti, zabloditi; razkropiti se; raztreseno ležati
botanika bohotno (bujno, divje, nepravilno) rasti, divje se razrasti; pojavljati se mestoma
figurativno zaviti s prave poti; oddaljiti se od glavne teme

strepitō -āre (intens. glag. strepere) divje (silovito, vztrajno) hrupeti, hrumeti, šumeti, žvenketati, žvenkljati, rožljati, frfotati, fofotati, plahutati: pulsis strepitant incudibus urbes Val. Fl., arma strepitantia Tib., multum strepitantibus armis Sil., corvi … inter se in foliis strepitant V., viden, ut strepitantibus advolet alis … Amor Tib.

swiper [swáipə] samostalnik
(cricket) igralec, ki močno, divje udarja (tolče) žogo
sleng pijanec
ameriško, sleng tat, zmikavt

takin [tá:kin] samostalnik
zoologija vrsta azijske divje koze

teal [ti:l] samostalnik zoologija
(= teal duck) vrsta divje sladkovodne race

tear^*3 [tɛ́ə] prehodni glagol
(raz)trgati; razkosati; pretrgati, prekiniti; iztrgati, izpuliti; vleči, natezati; odtrgati (from od)

to tear one's finger raniti si prst
to tear one's dress on a nail strgati si obleko na žeblju
to tear in two raztrgati na dvoje
to tear a page out of the book iztrgati list iz knjige
to tear open odpreti z raztrganjem, raztrgati
to tear s.th. from s.o. iztrgati komu kaj
to tear one's hair (iz)puliti si lase
to tear to pieces raztrgati na kose, razkosati
to tear one's shirt raztrgati si srajco
to be torn between hope and despair biti razdvojen (kolebati) med upanjem in obupom
neprehodni glagol
(po)vleči (at za)
močno potegniti (at za)
(raz)trgati se; pretrgati se; prekiniti se, pokati
pogovorno drveti, dirjati, divje hiteti, leteti (through skozi)
pogovorno divjati, besneti

this thread will not tear ta nit se ne bo strgala
the children were tearing about the road otroci so se podili sem in tja po cesti
he tore down the hill zdrvel je po hribu navzdol

tetrèbić m (ijek., ek.) pišče, mladič divje kure

tordȳlon (tordȳlion) -ī, n (gr. τόρδυλον, τορδύλιον) bot. seme divje kumine (konjske kumine) (seselis), po drugih cirmetovo (starejše orjašično) seme, seme rastl. navadni cirmet ali veliki cirmet (starejše orjašica; Tordylium officinale ali maximum Linn.): adicitur tordylon — est autem hoc semen ex seseli — et, si vehementior lethargus premat, cruribus aut etiam capiti inlinitur cum fico ex aceto Plin., tordylon alii semen silis esse dixerunt, alii herbam per se, quam et syreon vocaverunt Plin.

uklijèštiti ùkliještīm (ijek.), ukléštiti ùklēštīm (ek.)
1. ukleščiti: ukliještiti crijevo; crijevo se ukliještilo
2. divje pogledati: ukliještiti očima

ukoláčiti ukòlāčīm ekspr. divje pogledati: ukolačiti očima

unplanted [ʌnplá:ntid] pridevnik
neposajen, nenasajen, nekultiviran, divje rastoč (rastlina); nenaseljen, nekoloniziran

unsown [ʌnsóun] pridevnik
nezasejan, neposejan (zemlja); divje rastoč

unsown flowers divje cvetlice