Franja

temere

A) v. tr. (pres. tēmo)

1. bati se, plašiti se (tudi ekst.)

2.
non temere drzniti si; ne meniti se, ne ozirati se:
non temere le chiacchiere ne meniti se za opravljanje

3. častiti, spoštovati:
temere la legge spoštovati zakon

4. biti občutljiv za:
certe piante temono la luce nekatere rastline so občutljive za svetlobo

B) v. intr.

1. biti v skrbeh, skrbeti:
temere per la salute di qcn. biti v skrbeh za zdravje nekoga

2. sumničiti, ne zaupati:
temere di tutto e di tutti sumničiti vse in vsakogar

3. bati se:
temo del buon esito dell'esame bojim se, da sem pri izpitu padel

terreō -ēre, terruī, territum (iz *terseo; indoev. kor. *teres- (*ters-, *tres-) tresti se, razširjen iz kor. *ter- [prim. skr. taraláḥ tresoč se]; prim. skr. trásati trese se, trastáḥ tresoč se, gr. τρέω [iz *τρέσω] tresem se, bežim, ἔτερσεν = ἐφόβησεν, ἄ-τρεστος neustrašen, lat. terror, tremo, sl. tresti, tresti se, lit. trišù tresem se, trìmti stresti se) „povzročiti, da se kdo (s)trese“

1. spraviti (spravljati) v strah, navda(ja)ti s strahom (grozo), strašiti, ustrašiti, ostrašiti, prestrašiti, (u)strahovati, plašiti, splašiti, preplašiti, zaplašiti, uplašiti; v pass. (tudi) ustrašiti se, prestrašiti se, (s)plašiti se, preplašiti se, (z)bati se: vi lacessere et terrere coepit Ci., ultro territuri succlamationibus L.; z obj.: suae quemque malae cogitationes terrent Ci.; multum ad terrendos nostros valuit clamor C.; poleg obj. še abl. instrumenti: urbem incendiis Ci., aliquem metu Cels., aliquem mortis (sc. supplicii) metu Cu., omnipotens tonitruque et fulgure terruit orbem O.; pass.: terreri furiarum taedis Ci., metu terreri Ci., Cu. splašiti se, preplašiti se, (z)bati se (včasih se pass. sloveni z act.: strah in groza obide (obhaja), spreleti (spreletava) koga), pars territos confirmare S., territus hoste novo O.; z loc.: territus animi (v srcu) S., L.; s pro: nec dubito te quoque eādem cogitatione terreri pro istis, quae … Plin. iun. S konstrukcijo glag. timendi: terruit urbem … , grave ne rediret saeculum Pyrrhae H., Samnites territi, ne … opprimerentur L.

2. occ.
a) (pre)plašiti, splašiti, pognati, pregnati, (s)poditi, prepoditi, odpoditi: sonitu terrebis aves V., feras terrere fugaces V., profugam (sc. Io) per totum terruit orbem O.
b) odvrniti (odvračati), (pre)poditi, zaplašiti, (pre)plašiti, (pre)strašiti, zastrašiti (zastraševati), plašeč odvrniti (odvračati): a repetundā libertate S. fr.; po konstrukciji glag. timendi: quominus libere hostes insequerentur, terrere C., memoria (sc. eos) terrebat, ne rem committerent L.; z inf.: inimicos loqui terrent amplitudine potestatis Amm., terreor tantis insistere umbris Ps.-V. (Cul.).

timeō -ēre -uī

1. bati se, biti v strahu, strah biti koga, biti preplašen, plašíti (plášiti se), biti zaskrbljen; abs.: quasi sperare sit prudentius quam timere Ci., ne time Pl., neuter timet, neuter timetur Plin. iun., eo deceptum, quod neque commissum a se intellegeret, quare timeret, neque sine causā timendum putaret C., do pignora certa timendo O., tantum sit causa timendi O., aliquem subit timendi pudor Plin. iun.; adj. pt. pr. timēns -entis boječ (se), bojazljiv, plašen, plašljiv, plah ipd.: lepusculus Varr. fr., timentes confirmat C., timentes omnium animos consolatione sanat Hirt., hortatur timentem O.; z gen.: timens mortis Lucr.; impers.: omni a parte timetur O.; z obj. (bati se koga, česa): Pl., Ter., N., C., H., Lucr. idr., hoc timent homines Ci., insidias, periculum Ci., Cu., mortem O., vim, iudicium, poenam Ci., Danaos V., nihil timere Ci. ničesar se bati, brez strahu (skrbi) biti, nihil minus quam tale quidquam timens L., deus frustra timetur O., pila timetur Parthis Lucan., timetur argentum Mart.; pogosto gerundiv timendus 3 tisti, ki se ga je treba bati, strašen, strahoten, strašljiv, strahovit, grozen, grozoten, grozovit, grozljiv, divji, silen, ljut ipd.: diva O., vox, dentes H., ille erat unus timendus ex istis omnibus Ci., obliquo dente timendus aper O., et Xanthus et Ide nomina sunt ipso paene timenda sono O., hostis adest dextrā laevāque a parte timendus O., frigus et incursus omni de parte timendi O.; z dat. (log. subj.): leones aliis timendi O., nostro quoque imperio timendum fastigium Vell., ut non tam timeret, quam timendus ipse hostibus esset Iust.; subst. pl. n = strašno, strašne stvari: fortitudo contemptrix timendorum est Sen. ph. Dopolnjuje se:
a) z inf. = bati se, plašiti se, biti v strahu, pomišljati se, biti v skrbeh, delati si skrbi, vznemirjati se: Hirt., Tib., Plin. idr., timebat tantae magnitudini fluminis exercitum obicere C., cenare holus times (se bojiš = nočeš) H., haud timeam dixisse O., times sola intrare O., non times pauper fieri Lamp.
b) z ACI (timere kot v. sentiendi) = s strahom (strahoma) pričakovati: ni cedenti instaturum (sc. esse) alterum timuissent L.
c) z odvisnim vprašanjem = biti strah koga, bati se, biti v strahu: Pl., Ter., N. idr., timeo, quidnam eloqui possim Ci., quo sint eruptura, timeo Ci.
d) s finalnim stavkom: Pl., Ter., Cu., Q. idr., neque timerent, ne (da ne bi, da s fut.) circumvenirentur C., timebant, ut (da ne s fut.) frumentum supportari posset C., timens, ne suo corpori posset accidere Ci., quia nihil minus, quam ut egredi obsessi moenibus auderent, timeri poterat L., timeo, ne non (= ut) impetrem Ci., timuit, ne non succederet H.; quid in me tirone timeat, quominus mecum velit sermonem conferre, non satis intelligo Aug. Nadalje α) glede na kaj?, glede česa?, za kaj?: nihil de bello C., de suo periculo C., de re publica Ci., de salute regis Cu. β) od kod?, od katere strani?: a quo genere ego numquam timui Ci. γ) za koga? z dat.: Q., sibi, Ci., H., suis rebus, huic loco C., libertati S., comiti V., O., noxiam vini aegris Plin., furem caulibus et pomis Iuv., nunc nostrae timeo parti, quid hic respondeat Ter.; impers.: urbi timetur Lucan., Sen. tr.; nam. dat. s praep. pro: pro eo Cu., quid pro quoque timendum sit Ci., timuere dei pro vindice terrae O., qui pro illo nimium timet Sen. ph., timens pro capite amicissimo Plin. δ) s samim abl.: timuit exterrita pennis ales V. ptica je pokazala svoj strah s frfotanjem.

2. occ. morati bati se koga (česa) = morati se spoprijeti (bojevati se) s kom: non omnia monstra timere Sen. ph., feras, monstra saeva aut feras Sen. tr., et uterque timuit Sen. tr.

tremare v. intr. (pres. trēmo)

1. tresti se, trepetati, drgetati:
tremare di freddo, per la rabbia tresti se od mraza, od jeze

2. ekst. drhteti, podrhtevati:
il terremoto ha fatto tremare la città potres je zatresel mesto

3. pren. trepetati, bati se:
tremare per la sorte di qcn. trepetati za usodo nekoga

4. pren. drhteti, podrhtevati (glas)

5. trepetati (luč)

trembler [trɑ̃ble] verbe intransitif tresti se, drhteti, drgetati; figuré bati se

trembler de peur, de froid, de fièvre drgetati od strahu, mraza, vročice
trembler comme une feuille tresti se kot list (na drevesu)
je tremble pour vous bojim se za vas
faire trembler les vitres pre-, stresti šipe (v oknih)

trepidare v. intr. (pres. trēpido) trepetati, biti v skrbeh, bati se

trepidō -āre -āvī -ātum (trepidus)

1. capljati, cepetati, utripati, sem in tja se obračati, preobračati se, nemirno se gibati, biti nemiren, bati se, plašiti se, biti plašen (boječ), strahoma početi kaj: avis laqueo capta trepidat O., nudos quatit (sc. Icarus) lacertos et trepidat O., pennā fugiunt trepidante columbae O. z vihravim frfotanjem, strepitu trepidante equo L. ker se je plašil, pectus trepidat O. utripajo, exta trepidantia O. utripajoče, aqua (lympha) trepidat per rivum H. hiti, urno žubori, trepidant flammae H. brlijo, plapolajo; pren.: trepidavit aetas octavum claudere lustrum H. je hitela (se ji je mudilo) končati.

2. metaf.
a) biti neodločen, omahovati, kolebati, obotavljati se, pomišljati se: inter fugae pugnaeque consilium L., per alia atque alia consilia trepidans L., inter scelus motumque T.; z acc. = bati se, plašiti se česa, biti v strahu pred čim: occursum amici, arundinis umbram Iuv., lupos Sen. tr., divina praesagia Ap.; z inf. = obotavljati se, bati se: ne trepidate meas defendere naves V., non tu certae trepidas occurrere morti Stat., nec trepidat sacram spectare formam lumine lubrico (s pohotnim očesom) Prud., non trepidat calumniari Aug., quo transire trepidabam Aug.; s finalnim stavkom = bati se: trepidat, ne suppositus venias Iuv.
b) α) (plašno) tekati sem in tja, pretekati, vseprek hiteti, begati, vihrati, dirjati, rojiti: trepidare et concursare C., trepidari sentio et cursari rursum prorsum Ter., vigiles excitati tumultuari, trepidare, moliri portam L., prout sonuit acies, terrent trepidantve T., haud decoro proelio trepidare L., Romani trepidare ad arcem S. so hiteli vsevprek, ad arma L., circa signa L. v prvih vrstah omagovati, victi mures trepidant circum cavos Ph. tekajo okoli, trepidabant circa advenam L. so tekali okoli … , so obsipali … ; poseb. z abl. causae: trepidare metu V. ali formidine O. β) (od) veselja hiteti, biti nagel, poskakovati: hic neque more probo videas nec voce serenā ingentes trepidare Titos Pers., trepidare laetitiā Arn.; impers.: totis castris trepidatur C. v vsem taboru je zmešnjava (metež), cel tabor je na nogah. γ) occ. biti zmeden, biti zbegan, biti razburjen, biti vznemirjen: vides trepidantem morte futurā O., ut ille trepidabat, ut festinabat Pl. Od tod adj. pt. pr. trepidāns -antis razburjen, vznemirjen, nemiren, zmeden, zbegan: promissis immodicus, ut natura trepidantium est T.; adv. trepidanter plašno, boječe: trepidanter effari Suet., omnia trepidantius timidiusque agere C.

vȃjkati se -ām se, vȁjkati se -ām se
1. tožiti se, pritoževati se: poče uzdisati i vajkati se
2. kesati se: vajka se što nije uzeo djevojku koju su mu davali
3. opravičevati se, ker ni bilo storjeno, kar bi bilo treba storiti: ti se vajkaš da znao nisi
4. braniti se: mnogi se vajkaju da dadu djevojku pilićarima
5. bati se: žena se vajka da ne naiđu jesenje kiše
6. jokati, točiti solze: vajkati se za mrtvim sinom

verēcundor -ārī -ātus sum (verēcundus) biti boječ, biti plašljiv, plašiti se, bati se, sprenevedati se, ne upati si (se), sramovati se: verecundari neminem apud mensam decet Pl., cunctantem et quasi verecundantem (plašno sprenevedajočega se) incitabat Ci.; z inf.: in publicum prodire Ci., qui publice egere verecundantur Ambr. sramežljivi reveži; metaf.: manus verecundantur Q. izražajo bojazen.

vereor -ērī, veritus sum (indoev. kor. *u̯er-, *u̯or- čuvati, varovati; prim. gr. ὁράω vidim (impf. ἑώρων, pf. ἑόρακα, ἑώρακα), gr. ἐπὶ ὄρονται nadzorujejo, οὖρος čuvar, ἐπίορος paznik, čuvaj, φρουρός čuvaj, φρουρά (jon. φρουρή) varstvo, zaščita, got. war previden, stvnem. war, giwar previden, pozoren, pazljiv, stvnem. biwarōn = nem. bewahren, got. wardja, stvnem. warto čuvaj, stvnem. wart = nem. Wart čuvaj, nem. wahren; sl. varovati (se), varen, varnost so germ. izvora)

I. intr.

1. bati se, plašiti se, ustrašiti se = imeti pomisleke, pomišljati se, sprenevedati se, ne upati si, ne imeti poguma; z inf.: Pl., Ter., Pac. fr. idr., vereor laudare praesentem Ci., vereor committere, ut … Ci., quos interficere vereretur C.; impers.: quos non est veritum in voluptate summum bonum ponere Ci. ki se niso pomišljali (sprenevedali); occ. sramovati se, sram biti koga: hic vereri perdidit Pl. je izgubil ves sram.

2. bati se za kaj, v skrbi biti za kaj, glede česa, skrbeti za kaj, glede česa: eo minus navibus (dat.) veritus C. boječ se za ladje, de Carthagine vereri non desinam Ci.; abs.: ne vereare! Pl. bodi brez skrbi! —

II. trans.

1. (z)bati se, (pre)strašiti se koga, česa; z acc. personae: hostem C., utrum eum amici magis vererentur an amarent N., qui Iovem sperno, Nerei, te vereor O.; z acc. rei: Pl., Ter., Q., Plin. iun., Suet. idr., reprehensionem, auctoritatem Ci., insidias, periculum C., eius asperitatem, invidiam N., tactum aquae, bella O., de te nil tale verebar V., supplicium ab aliquo Corn.; pt. pr. z gen. rei: verentes plagarum Col., nec verentes sumptuum Aus. Vsebina bojazni z inf.: Acc. fr., Pl., fortitudinem ad ludibrium recidisse verebatur Cu.; pogosto z odvisnim vprašanjem, poseb. v pomenu z bojaznijo (strahom) pričakovati, s skrbjo (po)misliti: Ter., S. fr., G. (Dig.) idr., vereor, quid agat Ino Ci., vereor, quo se Iunonia vertant hospitia V.; pogosteje s skladom glag. timendi: Ter., H. idr., non verendum est, ut tenere se possit Ci., veritus, ne … hostium impetum sustinere non posset C., non vereor, ne non scribendo te expleam Ci. ep., non vereor, ne hoc iudicium meum … iudici non probem Ci., vereor, ne haec quoque laetitia vana evadat L., verebatur, ne Divitiaci animum offenderet C., veritus es, ne operam perdidisses Ci., Hannibal verens, ne dederetur, Cretam venit N.; ta sklad včasih ublaži kako trditev: vereor, ne sit turpe timere Ci. utegnilo bi pač biti sramotno, illa duo vereor, ut tibi possim concedere Ci. težko (da) pristanem na ono dvoje, težko (da) ti pritegnem v onih dveh stvareh. — Pt. verens in veritus lahko slovenimo z: „boječ se“, „iz strahu“, „v strahu“, „v skrbi“.

2. occ. spoštovati, čislati, ceniti, častiti: metuebant eum servi, verebantur liberi Ci., deos Ci.; z gen.: Acc. ap. Non., Afr. ap. Non. idr., feminae Ter., Ap., ne tui quidem testimonii veritus Ci. ep.; impers.: nihilne te populi veretur? Pac. (po drugih Atta) ap. Non. ali nič ne spoštuješ naroda?; v pass. pomenu: malunt metui quam vereri se ab suis Afr. ap. Gell. Od tod adj. gerundiv verendus 3

1. spoštovanja vreden, častivreden, častitljiv: maiestas, patres, ossa viri O., augustā gravitate verendus O.

2. occ.
a) ki se ga je treba bati, strahovit, strašen: Alexander Partho verendus Lucan., fluctūs verendi classibus Lucan.
b) ki se ga je treba sramovati, sramen: partes Veg. = subst. verenda -ōrum, n sram, spolovilo: Plin., Plin. iun.

zàzirati -rēm plašiti se, bati se: zazirati od svoje sjenke; konj zazire

zépsti zébēm
1. zebsti: neće ti koljena zepsti ne bo te zeblo v kolena
2. zmrzovati: ja tu jako zebem; čitav sam dan zebao
3. bati se: a ja zebem od mnogo mišljenja; svakoga zebe strah u toj ružnoj noći vsakega je strah v tej neprijetni noči

žȁcati -ām
I.
1. pikati, zbadati, bosti
2. jezičkati, z jezikom migati: zmija žaca
II. žacati se
1. pikati se, zbadati se
2. bati se, plašiti se, ženirati se: on se ne žaca upotrijebiti najpodlija sredstva

žápati se žâpām se
1. bati se
2. sramovati se, biti v zadregi, ženirati se: ništa se ne žapaj, nego lijepo jedi; žapala se od društva, pa se rade zaklanjala u svoj kuteljak

боя́тися бою́ся недок., báti se bojím se nedov.

бояться bati se

дрожать, дрогнуть (za)drgetati, (za)drhteti; (s)tresti se, (za)trepetati; zmesti se; bati se;
сердце дрогнет srce se krči

опасаться bati se česa;
тут нечего о. tu se ni ničesar bati

пугаться bati se, plašiti se

робеть biti boječ, plašiti se, bati se, zgubljati pogum;
не робейте, друзья! prijatelji, pogum!