Franja

trăí -ésc vi. živeti, preživljati

trȁjati -ēm
1. trajati, trpeti: to traje kratko vrijeme; ništa ne traje vječno
2. preživljati, živeti: on traje svoje posljednje dane
3. muditi se: koliko ćeš dana ovdje da traješ?
4. dok traje svijeta i vijeka dokler bo trajal svet, dokler bo stal svet

trattare

A) v. tr. (pres. tratto)

1. obravnavati:
trattare questioni attuali obravnavati aktualne probleme
trattare la pace pogajati se o miru

2. ravnati s, z; gostiti; postreči komu:
trattare con affabilità ravnati ljubeznivo
trattare dall'alto in basso obravnavati zviška
trattare bene, male lepo, grdo ravnati
trattare coi guanti ravnati obzirno, delati v rokavicah

3. skleniti, sklepati:
trattare un affare skleniti posel

4. tehn. obdelati

5. med. zdraviti

B) v. intr.

1.
trattare di razpravljati o:
di che si tratta? za kaj gre? kaj se je zgodilo?

2. občevati, imeti opravka

C) ➞ trattarsi v. rifl. (pres. mi tratto) skrbeti za; živeti:
trattarsi da principe živeti kot grof

tȕdīnčiti -īm tujčevati, po tujih navadah se vesti, živeti

turkòvati tùrkujēm živeti, nositi se po turško

ūtor (stlat. oitor, oetor, inf. pr. oetier), ūtī, ūsus sum

1. kaj rabiti, porabiti (porabljati), uporabiti (uporabljati), poslužiti (posluževati) se česa, izkoristiti (izkoriščati) kaj, opreti (opirati) se na kaj; abs.: Pl., Ter., Ca., Varr., Q. idr., et quaerere et uti H., divitiae (sc. expetuntur), ut utare Ci. za porabo, negavit se uti Ci. odklonil je, non uterer Ci. odklonil bi, quemadmodum in tribunis consulari potestate usi sunt L. kakor so običajno ravnali pri volitvah tribunov … ; kot jur. t.t. uti frui Icti. imeti (po)rabo in užitek, rabiti in uživati; kot med. glag. pravilno z abl. = „koristiti si s čim“ = izkoriščati, uporabljati kaj, ravnati s čim: Pl., Ter., Ph., Col. idr., pecuniā L., bene armis, optime equis uti C., pugnis et calcibus Ci., dextro oculo non neque bene uti N. na desno oko ne videti enako dobro, veste Medicā uti N. nositi medijsko obleko, ipsa suā Dido concidit usa manu O., uti aere pro nummo C., Siciliā ad omnes res Ci., aliquo in servilia eius artis ministeria L.; metaf.: uti domo Ci. stanovati v hiši, (pre)bivati v hiši, oratione Ci. govoriti, minoribus verbis O. manj ponosno govoriti, temporibus sapienter N. vdati se v (časovne) razmere, podrediti se položaju, ukloniti se razmeram, ravnati času (razmeram) primerno, suo largius S. zapraviti (zapravljati), (po)tratiti svoje imetje, lege male Ci. zlorabiti (zlorabljati), exemplo Ci. navesti (navajati), dati (dajati), pace mirovati: C. ali sprejeti mir: L.; z abstr.: Pl., Ter., Acc. ap. Non., Enn. ap. Gell., L., V. idr., consiliis N. ravnati se po … , clementiā, more crudelitatis N. ali acerbitate Ci., arrogantiā C. prizanesljivo (kruto, hudo, oblastno) ravnati ali postopati, biti prizanesljiv (krut, hud, oblasten); podobno: benignitate, studio in proeliis C., celeritate Ci.; uti aetatis vacatione N., instituto eodem N. (na)vajen biti (česa), criminatione in aliquem Ci.; z dvojnim abl.: aliquo auctore Ci. opirati se na koga kot … , quibus (sc. turribus) … propugnaculis adversus latrones utuntur L. za branišče (kraj za obrambo), imperatore vel milite me utimini S.; z acc. quantitatis (poleg abl.): ut hoc utimur maxime more … multum Pl., nil circuitione usus es Ter., ne filius quidem quidquam utitur (sc. hortis suis) Ci. ep.; predklas. in vulg. z acc.: Ca. ap. Gell., Naev. Ap. Non., Varr. idr., uteris, ut voles, operam meam Pl., ferrum uteretur Aur., alicui scyphos utendos dare Pl. za (u)porabo posoditi, dati na uporabo, utenda vasa rogare Pl. izposoditi si za (upo)rabo, beneficium, quod datum utendum (na up) est Pl.; z dvojnim acc.: aliquem uti placidum et clementem Pl.; klas. le v gerundivni obl.: quod utendum acceperis Ci. v uporabo, huic omnia utenda ac possidenda tradiderat Ci. v uporabo in posest; pesn.: multa rogant utenda dari O.

2. occ. (po)rabiti, uporabiti (uporabljati) =
a) uži(va)ti, zauži(va)ti: Cels. idr., cibo N., lacte et herbis O., ut pecus uti (sc. aquā) possit Varr. piti, sibi penum aliud ornet, si quidem sese uti volet Pl. če noče stradati, mulieribus Lamp. spolno (meseno) rabiti, spolno občevati.
b) živeti ob čem, od česa, preživljati se s čim: huic dederis, unde utatur Ter., habere quī utar Ci.
c) imeti, imeti v lasti (posesti, oblasti), posedovati (habere poudarja objektivno, uti subjektivno stran pojma „imeti“): Pl., Ter., H., Plin. iun. idr., patre diligenti N., Phalerico portu non magno utebantur N., omnibus optimis rebus usus est N. je bil preskrbljen z vsemi dobrinami, intimā familiaritate alicuius (s kom) uti N., re frumentariā uti angustā C. imeti malo živeža, uti adversis ventis Ci. ep., proeliis secundis Ci. srečno se bojevati, srečo imeti v bojih (vojni), valetudine non bonā C. ne biti trdnega zdravja, biti šibkega zdravja, optimā valetudine C. biti pri prav dobrem zdravju, prav zdrav biti, tantā prosperitate usus est valetudinis N. bil je pri tako ugodnem (dobrem) zdravju, bil je tako ugodnega (dobrega) zdravja, duro initio usus est adulescentiae N., honore Ci. opravljati častno službo; z dvojnim abl.: hoc Sosylo Hannibal litterarum Graecarum usus est doctore N. Sozila je imel za učitelja, iis melioribus civibus uteremur Ci. v njih bi imeli boljše državljane, bili bi nam boljši državljani, quibus amicis esset usurus N. ki bi jih imel za prijatelje, ki bi mu bili prijatelji, placido te (= Neptuno) et clementi usus sum in alto Pl., administris ad ea sacrificia druidibus utuntur C.
d) potrebovati, treba biti komu česa: ambitione nihil uterer Ci., eā nihil hoc loco utimur Ci. tukaj ne potrebujemo, tukaj ne govorimo o …

3. metaf. s kom občevati, družiti se, drugovati, prijateljevati: Pl. idr., aliquo uti valde familiariter Ci. ep., N. ali familiarissime Ci. ali intime N. prav prijateljsko občevati s kom, biti s kom v prav prijateljskih odnosih, Trebonio multos annos utor Ci. ep., multum aliquo, plurimum aliquā Ci., scis, quo pacto deceat maioribus uti H.; z dvojnim abl.: aliquo uti amico N.; v enakem pomenu predklas. tudi za acc.: Luc. ap. Non., vicinas … quam minimum utatur (sc. vilica) Ca., puerum Varr. — Od tod adj. pt. pr. ūtēns -entis rabeč, uporabljajoč = potrebujoč: utentior sane sit, honestior vero quomodo? Ci. izda pač lahko več.

Opomba: Star. inf. pr. utier: Pl., Ter., Acc. Od act. soobl. ūtō -ere najdemo imp. utito: Cat. in pr. pass. utitur Nov. ap. Gell.

versō (stlat. vorsō) -āre -āvī -ātum (frequ. k vertere)

I. act. in pass.

1. obrniti (obračati), (za)sukati, (za)vrteti: Enn. ap. Macr., Tib. idr., massam forcipe V., turdos in igne H., ova in acri favillā versata O., inter manus et bracchia versat galeam … V., glebas ligonibus H., terram O. orati, fusum Cat., fusum pollice O., Sisyphus saxum vorsat Poeta ap. Ci. vali (od tod preg.: iam diu hoc saxum vorso Ter. = že dolgo se zastonj ubijam s tem človekom), exemplaria Graeca H. razvijati in brati knjige, suprema lumina O. zadnjič obrniti (obračati) oči, sortem urnā H. potres(a)ti, omnia versata cicutā O. premešano, versato cardine egreditur O. obrnivši vratni tečaj, venti me versant in litore V. me valjajo = valjajo moje mrtvo truplo, versare iuvenem toto cubili Pr. premetavati; tako tudi: lassa corporis versati ossa O. in med. versari lecto Cat. nemirno se premetavati; refl.: se more apri O., se in volnere V., se in utramque partem non solum mente sed etiam corpore Ci.; pren.: versare ignem in ossibus V.; s prolept. obj.: serpens volumina versat V. se zvija v kroge.

2. occ.
a) okrog poditi, sem in tja gnati (goniti), sem ter tja poditi, dreviti ipd.: Pl., Caecil. fr. idr., oves (na paši) V., currum in gramine V., utrāque manu pulsat versatque Dareta V.
b) vznemiriti (vznemirjati), mučiti: Pr., Sen. ph. idr., ut me hodie versaris (= versaveris) Ci. poet., venenis humanos animos H.; pren.: cura, quae nunc te … versat Enn. ap. Ci., patrum animos cupido versabat L., nunc indignatio, nunc pudor pectora versare L.; z meton. obj.: fortuna utrumque versavit C. je zdelala oba, domos odiis V. razdirati, (sc. servus) versat domum O. = gospodari v hiši.

3. metaf. obrniti (obračati), spremeniti (spreminjati): Fors omnia versat V., versare suam naturam ad tempus Ci., ad omnem malitiam mentem suam Ci., animum per omnia, in omnīs partes V., curas huc illuc V.; refl.: huc et illuc vos versetis licet Ci., haerere, versare se Ci. ne vedeti, ne kod ne kam.

4. occ.
a) obrniti (obračati), prevrniti (prevračati), (različno, napačno) razložiti (razlagati), zaviti (zavijati), zasukati (zasukavati): eadem multis modis Ci., in iudiciis causas Ci., verba Ci.
b) (koga preobrniti (preobračati) = obdelati (obdelovati), pregovoriti (pregovarjati), zase ali na svojo stran pridobi(va)ti: muliebrem animum in omnes partes L., hinc spe, hinc metu militares animos versant Cu., militum animos castigando hortandoque L.
c) v mislih v duhu (pre)obračati = premisliti (premišljati, premišljevati), razmisliti (razmišljati, razmišljevati), preudariti (preudarjati), pretehtati (pretehtavati), (pre)tuhtati (prim. volvō): Pl., Pr., Q., Suet., Amm. idr., omnia secum L., in animis secum unam quamque rem L., dolos in pectore V. ali nova pectore consilia V. izmišljati si; z odvisnim vprašanjem: secum versat, quos ducere possit muros V., versate diu, quid ferre recusent umeri H. —

II. med.

1. obračati se, sukati se, vrteti se: mundus versatur circa axem Ci., suapte natura versari turbinem putat Ci.

2. (o osebah) „sukati se kje“ = kje muditi se, zadrževati se, gibati se, nahajati se, bivati, biti: non in campo, non in conviviis Ci., in Galliā C., in Sabinis N., apud praefectos regios N., in proelio, in castris, in opere, intra vallum C., nobiscum versari iam diutius non potes Ci., sic in Asiā versatus est N. se je tako obnašal (vedel); pren. (o stvareh): partes eae, in quibus irae versantur Ci. ali iura civilia iam pridem versantur in nostrā familiā Ci. so doma, in communi odio paene aequaliter versatur odium meum Ci.

3. metaf. (v kakem stanju, položaju) nahajati se, biti, živeti ipd.: Q., Vell. idr., multum in bello N., in periculo Ci., extra periculum versatur Cu. ni (več) nobene nevarnosti, ni se treba (več) bati zanj, in timore Ci., in simili culpā C. biti enako kriv, in celebritate N. ali in laude Ci. sloveti, in pace Ci. imeti mir, živeti v miru, in errore Ci. v zmoti biti, motiti se, res versantur in facili cognitione Ci. je moč zlahka spoznati, quae in foro versantur Ci. kar se (pri)godi; pogosto: versatur aliquis (aliquid) alicui in oculis, ante oculos, ob oculos Ci. kdo (kaj) je komu pred očmi, kdo (kaj) se mota komu po mislih, kdo ima koga (kaj) v mislih; occ.
a) ukvarjati se s čim, zaposlen biti s čim, pečati se s čim, opravljati kaj, udeleževati se česa, razpravljati o čem ipd.: Q. idr., in sordidā arte, in omnibus ingenuis artibus, in rapinis, in quaestu compendioque Ci., in imperiis honoribusque Ci., in re publica Ci. ukvarjati se s politiko, politično delovati, biti politično dejaven, quae omnes artes in veri investigatione versantur Ci., uterque in summā severitate versatur Ci. oba zahtevata največjo strogost, quidam circa res omnes, quidam circa civiles modo versari rhetoricen putaverunt Ci. da obsega retorika vsa področja, … da se ukvarja le z državljanskimi zadevami, in coniuratorum gratulatione Ci. udeleževati se veselice, duo crimina, in quibus una persona versatur Ci. je deležna, in materiā aliquā, in re difficili versari Ci. razpravljati o kakem (težkem) predmetu.
b) sloneti na čem, stati na (v) čem, temeljiti na čem, biti osnovan na čem, obstajati v čem: laetitia et libido in bonorum opinione versantur Ci., dicendi omnis ratio in communi quodam usu … versatur Ci.

vēscor, vēscī (—) (—) (etim. nezanesljivo dokazana beseda; morda iz *vē- (= au proč, od; prim. au-fero) in *ē(d)scor (gl. edō); prim. lat. ēsca, ēscō, got. fra-itan = nem. fressen; potemtakem bi bil osnovni pomen vesci = odjesti (odjedati)) klas. le o ljudeh

1. hraniti se, prehranjevati se (starejše živiti se), živeti ob čem, jesti, uživati (kako jed); z abl. instrumenti: Plin. idr., Numidae … lacte et ferina carne vescebantur S., nec (sc. dii) iis escis aut potionibus vescuntur, ut … Ci., vesci humanis corporibus L., piris H.; neklas. analogno po glag. edere tudi z acc.: Acc. ap. Non. idr., vesci insolita Sen. fr., sacras laurus Tib., glandem Iust., humanam carnem Plin., milvus coepit vesci singulas (sc. columbas) Ph., ut infirmissimos suorum vescerentur T.; s praep.: ex (ob) eadem mensa vesci Sen. rh., delphinus ex hominum manu vescens Plin., vesci de sacerdotalibus cibis Hier., in ea (sc. mensa) Cu., in aridis Amm. živeti, životariti; abs.: Plin., Dig., Amm. idr., ad vescendum hominibus apta (sc. pecus) Ci., vescendi causā omnia exquirere S., vescere sodes! H.; occ.
a) nekaj prigrizniti, pomalicati, starejše založiti: vescebatur et ante cenam Suet.
b) obedovati, jesti, gostiti se: vescentes sub umbra (v senci) L., argentum ad vescendum factum L. srebrno namizje, vescebantur in villa T.

2. metaf. nasploh uživati, imeti, uporabljati kaj, posluževati se česa, izkoriščati kaj, posegati po čem: Acc. ap. Non. idr., armis, arce hac Pac. ap. Non., voluptatibus Ci., aurā aetheriā V. uživati etrski zrak = dihati, živeti = vesci vitalibus auris Lucr., loquella inter se vesci Lucr. pogovarjati se, razgovarjati se. — Act. soobl. vēscō -ere hraniti: quis nos vescet carne? Tert. po Vulg., vescendi pupilli causā Ulp. (Dig.) za prehranitev mladoletnika (nedoletnika); v pass.: pulpa dicta, quod cum pulte olim mixta vescebatur Isid.

vīctitō -āre -āvī (dvojni intens. iz vīvere preko *vīctāre) hraniti se, prehranjevati se (s čim), živeti (ob čem, od česa), jesti kaj: parce, pulchre, miseris modis Pl., bene libenter Ter. rad dobro jesti; z abl.: Hier. idr., ficis Pl., porculis … et haedis Gell., cibo precario, stirpe collaticiā, stirpe precariā Amm.

vieţuí -iésc vi. živeti, preživljati se

vigeō -ēre -uī (prim. vegeō, vegetus)

1. imeti življenjsko moč, (telesno in duševno) biti pri močeh, biti pri polni moči, biti čil, biti čvrst, biti krepek (krepak), biti močen (močan), biti okreten, biti trden, biti živahen, živeti (in gibati se): Lucr., Sen. tr., Q., Aug., Amm. idr., quod viget, caeleste est Ci., Romani vigentes corporibus (naspr. fessi) L., Alpes vobis integris ac vigentibus transitae L., vigent in corpore vires O., (sc. sanguis), quo vivimus vigemusque L., viget aetas, animus valet S. smo v cvetu let, smo v najboljši dobi, cum corporibus vigere et deflorescere animos L., sive occiderit animus sive vigeat Ci., nos animo … vigemus Ci. ep. srce mi še ni upadlo, alii autem tum maxime mentes sapientium ac fortium virorum, cum ex corpore excessissent, sentire ac vigere? Ci., vigebat in pectore L. bil je živahnega duha, qui memoriā vigent Ci. ki imajo dober spomin, ki pomnijo, cuius memoria vigebit Sen. ph., vigui rege Persarum beatior H. živel sem; pesn.: (sc. Fama) mobilitate viget V. njena moč je v gibčnosti.

2. metaf. cveteti, cvesti, imeti veliko moč (veljavo), biti v čislih, sloveti, uživati sloves (ugled), biti ugleden, veliko veljati, sloveti: Naev. ap. Gell., Caelius in Ci. ep., Col., Q., Val. Fl. idr., vigebant studia rei militaris Ci., in pace iacēre quam in bello vigere maluit Ci., quem (sc. Philonem) in Academia maxime vigere audio Ci., Lacedaemonius Leonidas, Thebanus Epaminondas viget Ci. se bleščita v njihovih govorih, multa saecula viguit Pythagoreorum nomen Ci., qui ante victores (kot zmagovalci) viguerant N., dum (sc. Palamedes) regum conciliis (v kraljevskem zboru) vigebat V., magnae viguere Mycenae O., iuvenum ritu florent modo nata vigentque H., summo in honore vigere Lucr. največ veljati; z abl.: qui summis honoribus et multa eloquentia viguerant T., auctoritate (opibus) vigere apud aliquem T., laudis vigeat certamine miles Tib.; occ. (o šegah, nazorih idr.) biti v navadi, gospodovati, biti na vrhu (vrhuncu), vrhovati: audacia, largitio, avaritia vigebant S., ubi acris invidia atque vigent ubi crimina H.

vivere^*

A) v. intr. (pres. vivo)

1. živeti (biti pri življenju):
cessare di vivere umreti

2. živeti; preživljati se:
vivere d'accatto, di espedienti, del proprio lavoro, di rendita preživljati se z beračenjem, pomagati si z zvijačami, živeti od lastnega dela, od rente
vivere agiatamente, miseramente živeti premožno, revno
vivere di caccia, di pesca preživljati se z lovom, z ribolovom
vivere in campagna, in città, all'estero živeti na deželi, v mestu, v tujini
Dante visse nel duecento Dante je živel v trinajstem stoletju
vivere d'amore, d'odio pren. živeti od ljubezni, od sovraštva
vivere alla giornata živeti tjavendan
non lasciar vivere una persona koga stalno nadlegovati
vivere e lasciar vivere živeti in pustiti živeti
vivere per qcn. živeti za koga
vivere a sé živeti odmaknjeno

3. živeti, obnašati se

4. pren. živeti:
vivere nel cuore, nella memoria živeti v srcu, v spominu

5. tisk
vive! ostane, stet

B) v. tr.

1. živeti; preživeti, preživljati:
vivere un brutto momento preživeti hud trenutek
vivere una vita serena živeti mirno

2. poskusiti, poskušati; doživeti, doživljati; vživeti, vživljati se v:
vivere attimi di angoscia doživljati trenutke tesnobe
vivere una parte vživeti se v vlogo (igralec)

C) m (le sing.)

1. življenje:
amare il quieto vivere ljubiti mirno življenje

2. ekst. življenje (sredstva):
il vivere costa sempre più caro življenje je zmeraj dražje
PREGOVORI: chi muore giace e chi vive si dà pace preg. življenje teče dalje
chi vive sperando, muore cantando preg. kakor življenje, tako smrt
chi vivrà vedrà preg. čas vse dozori

vivir do-, pre-živeti, živeti, bivati, stanovati; trajati; obstati (obstojim)

vivir del aire (fig) od zraka živeti
vivir amancebado živeti v divjem zakonu
vivir a lo grande razkošno živeti
vivir a su gusto udobno živeti
vivir de caridad živeti od miloščine
vivir despreocupado brezskrbno, tjavdan živeti
vivir pobremente, en estrechez revno živeti, težko se prebijati skozi življenje
viviendo mi padre za življenja mojega očeta
¡viva! naj živi!
¡vive Dios! pri moji veri!
¡vivir para ver! to bi pa rad videl!; kdo bi si bil to mislil!
¿quién vive? (voj) kdo je! kdo gre? (stražarjev klic)
ir a vivir a otra casa menjati stanovanje
está que no vive (pop) smrtno je zaljubljen; konec je z njim

vīvō -ere, vīxī, vīctūrus (iz *gu̯īu̯ō < *gu̯īu̯Hó- živ, indoev. kor. *gu̯ei̯H- (*gu̯eiē-, *gu̯eiā-, *gu̯eiēu-) živeti; prim. skr. jīvati živi, jīvaḥ živ, subst. življenje, jīvakaḥ živeč, gr. βίομαι, βιόω živim, βίος življenje, ζάω [iz *g*—i-ē-] = ζώω [iz *g^u̯i̯-ō] živim, δίαιτα način življenja, lat. vīvus [iz *gu̯īu̯Hós], vīta [*g*—itā], vīvāx, vīvescō, vīvidō, vīvidus, osk. bivus = lat. vīvī, sl. živeti, živ, život, življenje, žitje, žito, žir, lit. gyvenù živim, gývas živ, gyvatà življenje, got. qius = stvnem. quëk, quëh živ, srednjevisokonem. quicken = nem. erquicken, nem. Queck pirnica, Quecksilber živo srebro)

1. živeti, biti živ, ostati živ, starejše žiti: Pl., Ter. idr., quoad vivet Ci., vivere ad centesimum annum Ci., vixit ad senectutem N., dicitur eo tempore matrem eius vixisse N. je baje še živela, comperit eum vivere posse Ci. ostati živ, is demum mihi vivere atque frui animā videtur, qui … S., vivere regio more L., in amore iocisque H., vixet (gl. opombo spodaj), cui deus vitam dedisset V., ut viveret! Cu. o da bi živel!; subst. vīventēs -ium, m živi (naspr. mortui): Lact.; z notranjim obj.: mei memineris, dum vitam vivas Pl., vivere vitam duram Ter., vitam tutiorem Ci., vitam, quam tum vivebat Ci.; pesn. pass.: nunc tertia vivitur aetas O.; z acc. extensionis v času: Pl., Ter. idr., nemo enim est tam senex, qui se annum (še eno leto) non putet posse vivere Ci., Lacedaemonii septingentos iam annos unis moribus vivunt Ci., vixi annos bis centum O.; nam. tega acc. pogosto abl.: Plin. idr., triginta annis vixisse Panaetium Ci., vixit annis undetriginta Suet. Posebna rekla:
a) vivere de lucro (gl. lucrum).
b) vivere ex alicuius more Ter. živeti po volji koga, vivere alieno more Ter. živeti po volju druge(ga) (tj. soproge).
c) vixisse (evfem. o umrlih) da je (kdo) živel = da je (zdaj) mrtev = biti mrtev: vixisse nimio satiust (= satius est) quam vivere Pl., modo eum vixisse aiebant Pl.
d) si vivo ali si vivam Kom. če (ako) ostanem živ, pri moji duši (kot grožnja), ita vivam Ci., Sen. ph. kakor res živim, ita vivam, ut (me tua valetudo sollicitat) Ci. tako naj živim, kakor … , ali ne vivam, si … Ci. naj umrem (umrjem), naj poginem, smrt me vzemi (poberi), če … (kot izraz prepričevanja).

2. occ.
a) uživati življenje, dobro živeti: prius quaeso disce, quid sit vivere Ter., vivite ventres Luc. ap. Non., propera te vivere Varr. ap. Non., sed quando vivemus? Ci. ep. kdaj bomo živeli? = kdaj bomo imeli čas?, vivamus, mea Lesbia, atque amemus Cat., cui licet in diem dixisse „vixi“ H., aut vive aut decies … redde deis Mart., sera nimis vita est crastina, vive hodie Mart.; od tod vive, vivite (kot izraz poslavljanja) zdrav bodi (zdravi bodite), zdrav ostani (zdravi ostanite), z bogom (ostani, ostanite), bog te (vas) živi: vive, vale! H., vive valeque! H., vivite, silvae V.
b) (z abl.) živeti ob čem, od česa, živiti se s čim, preživljati se s čim, hraniti se s čim, prehranjevati se s čim: ut sit, quī (abl.) vivat Ter., prius se cortice victuros, quam … C., vivere piscibus Plin., piscibus atque ovis avium, lacte et carne, lacte atque pecore C., herbis, pane, parvo H., alienā misericordiā Ci., rapto S. fr., L., Cu., V., rapto viventes (sc. volucres) Plin. ujede; tudi s praep. ex (zlasti pesn.): vivere in caede et ex caede Ci., ex rapto O.
c) (z načinovnimi določili: z adv., predik. adj., praep. izrazi) živeti, svoje življenje kako preživeti (preživljati), starejše vekováti: libenter vivis Ter., ecquis vivit fortunatior? Ter., miserrime vivere Pl., sic vivitur Ci. ep. tako živim, vivere iucunde, modeste, naturae convenienter Ci., sapienter Ci., H., male Ci., H., laute, luxuriose, liberius N., honeste Cu., bene Kom., H., recte, parcius H., aliter Ci., Sen. ph., Lact., lepidus vivis Pl., vivo miserrimus Ci., si liberae ac pudicae vivere licitum fuisset L., iisdem obnoxios vivere L., vivite fortes! H. bodite možje!, qui fit, ut nemo illā (sc. sorte) contentus vivat H., philosophi non inlecebres vixerunt Gell., vivere pro dignitate N., e natura Ci., in tenui pecunia, in patris luxuria, in maxima celebritate Ci., in litteris Ci. ep. v knjigah, in diem, in horam Ci. iz dneva v dan, iz ure v uro, tjavendan, tjavdan, in diem vivimus Ci. smo brez trdnih načel, vivere in omnibus miseriis contumeliaque Lact., vivere cum timore Ci., sine crimine O.
d) (s cum) skupaj s kom živeti, družiti se kom, občevati s kom, imeti stike s kom, biti v stalnih stikih s kom: cum Pansa vixi in Pompeiano Ci. ep., quibuscum coniunctissime vixerat Ci., cum quo vivebat coniunctissime N., valde familiariter vivere cum aliquo Ci. ep., permulti cum Agrigentinis vivunt ac negotiantur Ci., aliter cum tyranno, aliter cum amico vivitur Ci., cum aequalibus sic vixit, ut … N., secum (= sibi Ter.) vivere Ci. sam zase, le zase živeti, ukvarjati se le sam s sabo.
e) (s krajevnimi določili) kje živeti, (pre)bivati, domovati: Cypri, Syracusis, in Thracia N., Athenis, in urbe H.

3. metaf. o raznih subj.
a) (o rastl., zlasti drevesih) živeti, kazati življenje, biti živ, prije(ma)ti se, koreniniti, ukoreniniti (ukoreninjati) se, zakoreniniti (zakoreninjati) se, rasti: et vivere vitem et mori dicimus Ci. ep., haec (sc. vitem et arborem) dicimus vivere Ci., arborem non vivere Col., firmissimae ad vivendum (sc. sunt) oleae Plin., saepes vivit Varr. živ plot je; (o drugih stvareh) biti živ (tleti, goreti): vivit sub robore stuppa V., bene vivitis ignes O., cinis vivet O., vivens favilla O.; (o slikah) biti zvesto posnet po življenju, biti kakor živ: picturatum opus vivit Cl.
b) (o abstr.) še bivati, držati se, trajati, obstajati, še biti ohranjen: vivit eorum immortalis gloria Ci., huius semper in re publica vivet auctoritas Ci. bo veljal(a), vivit mecum exemplum fidei publicae Ci., vivunt scripta O., alitur vitium vivitque tegendo V., vivit sub pectore vulnus V. še biva.

Opomba: Fut. I vīvēbō: Nov. fr.; fut. II viveritis: It.; sinkop. cj. plpf. vīxet (= vīxisset): V.

vivre* [vivrə] verbe intransitif

1. živeti, biti pri življenju; bivati, stanovati; hraniti se (de z); shajati (avec quelqu'un s kom); doživljati

2. masculin življenje; hrana; pluriel živež, proviant, hrana, jestvine

vivre à la campagne, à la ville živeti na deželi, v mestu
avoir le vivre et le logement imeti hrano in stanovanje
avoir juste de quoi vivre komaj še shajati, se preživljati
vivre tant bien que mal životariti
il est facile à vivre z njim je lahko živeti, shajati
faire vivre ohraniti pri življenju, hraniti, rediti, preživljati
se laisser vivre ne si delati skrbi
ne plus vivre (figuré) biti v silnih skrbeh
vivre âgé sans devenir vieux postarati se, a ostati mlad
apprendre à vivre à quelqu'un (familier) koga kaznovati, dati mu pošteno lekcijo
vivre au jour le jour živeti od rok v usta
il vivra centenaire doživel bo 100 let
vivre en saint živeti kot svetnik
vivre son métier živeti za svoj poklic
(verbe transitif) vivre sa vie živeti svoje življenje, biti prost
qui vive? stoj, kdo tam? (klic straže)
être sur le qui-vive biti oprezen, čuvati se, paziti se
dépôt masculin de vivres skladišče živeža
vivres de réserve (militaire) železna rezerva hrane
couper les vivres à quelqu'un komu svojo pomoč ustaviti
vivre d'amour et d'eau fraîche živeti od ljubezni in sveže vode

vjekòvati vjèkujēm (ijek.), vekòvati vèkujēm (ek.) ekspr. živeti: da zajedno vek vekujemo

walk² [wɔ:k]

1. neprehodni glagol
hoditi, iti, korakati, peš iti, pešačiti, počasi hoditi, sprehajati se; (konj) iti v koraku; (duhovi) strašiti
zastarelo majati se, premikati se (sem in tja)
figurativno, zastarelo živeti (po nekih načelih)
zastarelo klatiti se okoli

to walk along (ali up) the street iti po ulici
to walk home vrniti se peš domov
to walk on air figurativno biti v devetih nebesih
to walk in one's sleep hoditi v spanju
to walk in peace figurativno mirno živeti
to walk in procession hoditi v procesiji
he walked into the pie figurativno planil je po pašteti
to walk in golden (ali silver) slippers figurativno plavati v denarju, živeti v bogastvu
to walk over (the course) z lahkoto dobiti dirko, figurativno z lahkoto zmagati
to walk round s.o. ameriško, pogovorno opehariti, oslepariti koga
to walk through one's part gledališče brezizrazno (od)igrati (svojo) vlogo
to walk into s.o. pogovorno napasti koga; ozmerjati, pretepsti koga

2. prehodni glagol
prehoditi, prepotovati (peš); hoditi sem in tja po; pustiti (konja), da gre v koraku; voditi, peljati, spremljati na sprehod; odpeljati (kaj); (košarka) obdržati žogo več kot dva koraka (brez dribljanja); izučiti (mladega psa); tekmovati v hoji (s.o. s kom)

to walk one's beat vojska biti na straži
to walk the boards biti gledališki igralec
to walk the chalk (ali chalk mark, chalk line) figurativno dokazati svojo treznost (npr. na policiji) z ravno hojo med črtami, narisanimi s kredo
to walk one's chalks sleng pobrati jo, po francosko se posloviti
to walk the floor hoditi po sobi sem in tja
to walk a horse voditi, prepeljavati konja
to walk the hospital prakticirati na kliniki, hoditi po bolniških sobah (o študentu medicine)
to walk a puppy trenirati psička
to walk s.o. off his legs utruditi koga s hojo, s pešačenjem
I'll walk you 5 miles tekmoval bom s teboj v hoji na 5 milj
to walk the plank kot gusarski ujetnik iti z zavezanimi očmi po deski z ladje v morje
they walked me into the room peljali so me v sobo
to walk the streets hoditi po ulicah; figurativno baviti se s prostitucijo
to walk the tracks iti po sledovih

žìvīnčiti -īm živeti, vesti se kot živinče: muževi ne smiju (ne smeju) da živinče, da tuku žene; život nekih žena ostaje i dalje mukotrpnost i živinčenje

žívjeti žívīm, 3. mn. oni žívē, žívi, žívljāh žívljāše, žívio žívjela (ijek.), žíveti žívīm, žíveo žívela (ek.)
I. živeti: živjeti kao bubreg u loju živeti brez skrbi; živjeti na tudi račun, na veresiju, po modi, od danas do sutra, za djecu, u miru, za sebe; živjeti na velikoj nozi živeti potratno; živjeti iz dana u dan; nemati od čega živjeti; živjeti kojekako težko, revno živeti; živjeti i dati drugome da živi; on živi samo za svoj rad; ne živi mi se naveličan sem življenja, sit sem življenja; živjela, živela naša domovina; ovdje živim godinama
II. živjeti se razumeti se: bila tako dva susjeda, živjeli se lijepo, kao braća; ovdje se lijepo živi

živòvati žìvujēm živeti: tako se živovalo u stara vremena