-
pásovec -vca m pojasni herpes, pasac, živa vatra
-
pòtkožnjāk m
1. podkožni tur z več strženi
2. zool. živa nit, Gordius aquaticus
-
quick3 [kwik] samostalnik
živo meso
britanska angleščina živa meja
figurativno življenje
ameriško živo srebro
the quick and the dead živi in mrtvi
to cut (ali sting, touch) s.o. to the quick zadeti koga v živo
to the quick popoln
he is a Tory to the quick je skozi in skozi torijevec
-
quickset [kwíkset]
1. pridevnik
živ (rastlina), glogov
2. samostalnik
živa meja (zlasti glogova); sadika, presajenka
-
ràkrána ž
1. rak-rana, živa rana
2. veliko zlo, velika nevolja
-
rèdina ž dial. živa meja, gl. tudi rjedina
-
retailer [ri:téilə] samostalnik
trgovec na drobno, trgovec z drobnim blagom, kramar; preprodajalec; pripovedovalec (na dolgo in široko), zgovoren človek, ki rad pripoveduje; širitelj (govoric, čenč), "živa kronika"
-
Saitenwurm, der, Tierkunde živa nit
-
Schnitthecke, die, Agronomie und Gartenbau seč, rezana živa meja
-
Schutzhecke, die, varovalna živa meja
-
séč -i ž
1. živa ograda, živica
2. sječa, seča, mjesto gdje je šuma posječena
3. kosidba
-
seto moški spol plot; živa meja, seč
seto vivo živa meja
cercar con seto(s) ograditi s plotom
-
siepaglia f podivjana živa meja
-
siēpe f
1. živa meja; ograja; plot:
siepe viva živa meja
siepe ornamentale okrasna ograja
2. ekst. okop:
una siepe di baionette okop bajonetov
3. šport
corsa siepi steeplechase, 3000 metrov z ovirami
-
sitis -is, acc. -im, abl. -ī, f (sor. s skr. kṣítiḥ poguba, zaton, propad, gr. φϑίσις hiranje, propadanje, sušica)
1. žeja: quae siti sicca sum Pl., enectus siti Tantalus Ci., siti confici S., arentibus siti faucibus L., sitis arida guttur urit O., morosa sitis Mart. huda, in siti esse Plin. žejati (koga), žejen biti (kdo), trpeti žejo, ardere siti Cl., frigus, sitim, famam ferre Ci., sitim tolerare O., sitim colligere O. užejati se, zažejati (koga), pri V. pa = situm adferre, sitim gignere, alicui sitim facere Plin. užejati (koga); sitim v zvezi z raznimi glag., rabljenimi večinoma v metaf. pomenu (u)gasiti (pogasiti) žejo, (po)tešiti (utoliti) žejo (po)tolažiti žejo: sitim explere Ci., exstinguere L., O., Sen. ph., restinguere V., excutere Sen. tr., finire H., pellere H., Stat., depellere Ci., compescere O., deponere fontis in unda O., defendere fonte, avertere Sil., levare, relevare, sistere O., reprimere Cu., sedare O., Lucr., Plin., T., Val. Max.; excessit sitim potio Cels. je bilo v primerjavi z žejo več kot dovolj.
2.
a) metaf. suhost, suhota, suša, sušnost, huda (žgoča) vročina: deserta siti regio V. brez vode, hiulca siti findit canis aestifer arva V., torrent arenti siti arva canis Tib., usserat herbas sitis O., haurit sitis ignea campos Stat., sitis aestatis Col., natalium sitim pensans Plin.
b) strasten pohlep, hudo poželenje, poželevanje, živa (močna, izjemna) želja, željnost, hrepenenje, hlepenje, koprnenje: nec satiatur cupiditatis sitis Ci., velut ex diutina siti avide meram haurientes libertatem L., scelerata sitis Cl.; z objektnim gen.: populi fauces exaruerunt libertatis siti Ci., argenti sitis H., sitis immensa cruoris O. krvoželjnost, krvoločnost, civilis sanguinis Syllana sitis Sen. rh., maior famae sitis est quam virtutis Iuv., quod nobis faciat audiendi sitim Q.
Opomba: Nenavaden abl. sg. site: Ven.
-
spīnētum -ī, n (spīna) bot. tŕnje, tŕnovje, trnína, trnova (trnasta, trnata) ograja ali živa meja, trnovo (trnasto) grmje (grmovje): Ap., Char., nunc virides etiam occultant spineta lacertos V., quid, si miretur spineta sentesque non utili aliqua fruge compleri? Sen. ph., spinetis enim se scabendi causa atterens nidos eius dissipat Plin.; pren.: nec Aristotelis spineta conquirimus Hier.
-
Sterbensseele, die, figurativ živa duša
-
thick-set [ɵíksct]
1. pridevnik
nagosto posajen; obilen; tršat, čokat, robustcn
thick-set with jewels bogato obložen z dragulji
a thick-set hedge gosta živa meja
2. samostalnik
gosta živa meja; goščava
-
threadworm [ɵrédwə:m] samostalnik
zoologija lasnica, živa nit, trihina
-
topia -ōrum, n (gr. τὰ τόπια, sc. ἔργα iz gr. τόπος kraj)
1. krajinsko slikarstvo, krajínarstvo: Vitr.
2. slikovita vrtna poslikava, vrtna olepšava, vrtni okras, živa meja (starejše seč, seča). Od tod adj. topiārius 3 k urejanju vrta sodeč, namenjen urejanju vrta, k okrasnemu (okraševalnemu, olepševalnemu) vrtnarstvu sodeč: opus Plin., herba Plin. okrasna rastlina, rastlina za olepšanje vrta (= déžen (bršč), ki so ga uporabljali za vrtne ograje, obrobke, žive meje); subst.
a) topiārius -iī, m (sc. hortulānus) okrasni (okraševalni, olepševalni) vrtnar, vrtnar umetnik, umetni vrtnar, cvetličar, starejše leposadnik: Ci., Plin. iun.
b) topiāria -ae, f (sc. ars) umetno vrtnarstvo, umetnost vrtnarjenja: topiariam facere Ci. vrtnariti.
c) topiārium -iī, n (sc. opus) vrtna olepšava, vrtni okràs (okrásek), umetna ograja, umetni obrobek (živa meja), umetno ograjanje vrta (vrtov): Plin.