Franja

teljùzgati -ām pog. gobezdati, čenčati

tèpsti tèpēm, oni tèpū, tèpi, tèpao tèpla tèpen
I.
1. tepsti: tepsti koga štapom; djevojke se ne smiju tepsti; tepsti koga šibom šibati; tepsti koga bičem bičati
2. mesti: tepsti vrhnje, pavlaku u stapu mesti smetano v pinji
3. ekspr. čenčati: tepsti koješta
II. tepsti se
1. potepati se, klatiti se: tepsti se po velikim gradovima
2. izgubiti se, pobrati se: tepi se ispod moga krova

tinkle [tíŋkl]

1. samostalnik
zvonjenje, zvončkljanje, cingljanje, zvenenje
figurativno prazno govoričenje, klepetanje, čenčanje

to give s.o. a tinkle pogovorno pozvoniti pri kom

2. prehodni glagol & neprehodni glagol
zvoniti, zvončkljati, cingljati; zveneti
figurativno klepetati, čenčati, z zvonjenjem oznaniti ali skupaj sklicati

tittle-tattle [títltǽtl]

1. samostalnik
blebetanje, klepetanje, čenčanje; blebetač, -čka, klepetulja

2. neprehodni glagol
blebetati, klepetati, čenčati

trabúniti tràbūnīm, trabùnjati -ām
1. blesti: trabuniti u bolesti, u snu
2. ekspr. čenčati, kvasiti, česnati: šta trabuniš pijano po avliji

trȁčovati -ujēm (n. tratschen) nizko pog. čenčati

trúćati trûćām ekspr. čenčati: šta trućaš koješta?

twaddle [twɔdl]

1. samostalnik
blebetanje, kvasanje, čenče, traparija, neumnost
zastarelo kvasač, blebetač

2. neprehodni glagol
blebetati, kvasati, čenčati

vanear čenčati, klepetati

vāticinor -ārī -ātus sum (vātēs)

1. vedeževati, prerokovati, naznaniti (naznanjati), oznaniti (oznanjati), napovedati (napovedovati): Pl., Sen. ph. idr., non multo secus possum vaticinari Ci. ep., viros velut mente captā cum iactatione fanaticā corporis vaticinari L., vaticinantes per furorem Ci.; z obj.: vaticinari furor vera solet Ci., casus futuros O.; z ACI: saevam laesi fore numinis iram vaticinatus erat O., Verginium … velut vaticinantem audiebat pestilens collegae munus esse L.

2. metaf.
a) (kot prerok ali prerokinja) opomniti (opominjati), opozoriti (opozarjati), (po)svariti, pozvati (pozivati): Manto per medias fuerat … vaticinata vias: Ismenides, ite frequentes … O., vaticinor moneoque: locum date sacra ferenti! O.
b) (kot prerok) učiti, poučevati, govoriti, nagovarjati, predavati: Agrigentinum doctum quendam virum carminibus Graecis vaticinatum ferunt ea contrahere amicitias Ci.
c) sanjariti, predajati se praznemu sanjarjenju, biti zasanjan, biti prenapet (razvnet), nemiselno govoriti, blesti, čenčati: eos vaticinari atque insanire dicebat Ci., sed ego fortasse vaticinor Ci. ep.

zabenètati -bènećēm
1. začeti gobezdati, čenčati, čvekati
2. narediti koga za tepca, bebca

zavrzívati -vr̀zujēm
1. čenčati: ne zavrzuj, nego hajde kad ti kažem
2. ekspr. moriti, dolgočasiti: ne zavrzuj svijet po džadama ne môri ljudi na poti
3. vmešavati se: ne zavrzuj u posao u kojemu si ćorav

лясничать (prov.) čenčati, klepetati

молоть mleti; (vulg.) klepetati, čenčati

сплетничать opravljati, čenčati

тары-бары pl. (neskl.) (lj.) larifari; (kot povedek): čenčati

probùncati -ām
1. začeti blesti
2. začeti čenčati

talk² [tɔ:k] neprehodni glagol
pogovarjati se, govoriti, kramljati; govoričiti, klepetati, čenčati: izgovarjati glasove; razpravljati; povedati svojo sodbo, svoje stališče, pojasniti; sporazumeti se
sleng pametno govoriti

for the sake of talking le zaradi pogovora, samo da govorimo
to talk big (ali tall) bahavo govoriti, bahati se
to talk by signals govoriti, sporazumevati se z znaki
to talk ill of s.o. slabo govoriti o kom
to talk in one's sleep govoriti v spanju
to talk nineteen to the dozen figurativno klepetati, brbljati kot raglja
to talk to the point govoriti konkretno, ne se oddaljiti od predmeta
he is always talking on neprestano govori
now you are talking figurativno to je pametno govorjenje; tako je prav; sedaj se bomo mogli sporazumeti
do what you will, people will talk napravite, kar hočete (karkoli napravite), ljudje bodo vedno imeli svoje pripombe
prehodni glagol
govoriti kaj, o čem; reči; izraziti, izpovedati

to talk a donkey's hind leg off figurativno preveč, neprestano govoriti
to talk nonsense govoriti nesmisle
to talk turkey odkrito, naravnost govoriti
to talk politics govoriti o politiki
to talk rubbish govoriti neumnosti, čvekati
to talk sense (ali wise) razumno, pametno govoriti
to talk shop figurativno govoriti (le) o strokovnih, poslovnih zadevah; govoriti stvarno
to talk to o.s. sam s seboj govoriti, imeti samogovore
to talk to s.o. resno govoriti s kom, ošteti koga
to talk o.s. hoarse do hripavosti govoriti
you are talking my head off figurativno govoriš toliko, da me glava boli, da mi bo glava odpadla
you are talking me silly govoriš toliko, da me boš norega naredil
he can talk five languages on zna (govoriti) pet jezikov
to talk through one's hat figurativno pretiravati, blefirati, širokoustiti se; govoriti nesmisle, neumnosti
to get o.s. talked about dati govoriti o sebi
he tried to talk me into buying the horse skušal me je pregovoriti, da bi kupil konja
to talk s.o. out of s.th. (skušati) odvrniti koga od česa
to talk s.o. into believing s.th. prepričati koga o čem
to talk s.o. into his grave figurativno spraviti koga v grob s svojim govorjenjem

balla f

1. bala

2. pren. čenča, izmišljotina, laž:
dire, raccontare balle čenčati, praviti laži
sono tutte balle! to so same izmišljotine!

3. nareč. pijanost:
prendere una balla napiti se, nacukati se

bȅstr̄v ž
1. ići u bestrv izginiti brez sledu
2. govoriti u bestrv prazne razdirati, čenčati