Franja

mùha ž, daj. mùhi, redko mùsi mn. mȕhe múhā zool. muha: kućna muha zool. hišna muha, Musca domestica; ce-ce muha zool. cece muha, Glossina morsitans; muha blatara = muha đubrara zool. kalnica, Eristalis tenax; muha mesara zool. mesarska muha, Sarcophaga carnaria; činiti od -e vola delati iz muhe slona; ići kao muha bez glave; pasti kao -e na med; ne bi ni muhi zla učinio ne bi niti muhi nič hudega storil, gl. tudi mùva

múha zool mosca f ; (muhavost) capricho m

muha na puški mira f
mesarska muha moscarda f, mosca f de la carne
španska muha cantárida f
iz muhe delati slona hacer de una pulga un camello
otepati se muh sacudir las moscas
niti muhi ne storiti nič žalega no matar una mosca
v sili vrag muhe jé a falta de pan buenas son las tortas
ubiti dve muhi z enim udarcem matar dos pájaros de un tiro (ali de una pedrada)

Mühe, die, (-, -n) trud; sich Mühe geben/machen truditi se, potruditi se; Mühe machen delati težave/probleme; große Mühe haben imeti težave, biti v težavah; seine Mühe haben mit imeti težave z; keine Mühe scheuen ne biti (komu) žal truda; es kostet mich keine Mühe nič me ne stane

muj|a ženski spol (-e …)
z mujo mit Ach und Krach, mit Müh und Not
brez muje se še čevelj ne obuje alles kostet seine Mühe

múja trouble; pains pl; effort

brez múje se še čevelj ne obuje you can't make an omelette without breaking eggs

múja (-e) f impegno, sforzo, fatica:
z veliko mujo a gran fatica
PREGOVORI:
brez muje se še čevelj ne obuje nulla si acquista senza fatica (eccetto sporcizia e unghie lunghe)

mukàjet neskl. prid. (t. mukajjet, ar.) pozoren: budi mukajet, vidjećeš ga; biti komu mukajet biti pozoren do koga: on joj nije mukajet ne zmeni se zanjo

múkniti (-em) perf.
ne mukniti non fiatare

múla zoologija mule; figurativno sulks pl, sulk, sulking

majhna múla hinny
trmast kot múla (as) obstinate as a mule
jezditi na múli to go on (ali by) muleback
múlo kuhati (figurativno) to sulk
z múlo ne boš nič dosegel you'll get nowhere with your sulking
kdor múlo kuha sulker

mūla -ae, f (mūlus) mula, mezgulja: Varr., Ci., H., Iuv., Suet. idr.; preg.: cum mula peperit Suet. = nikoli (ker mula nikdar ne žrebi).

Opomba: Dat. in abl. pl. mulabus: Tert., Ambr., Prisc.

mulgeō -ēre, mulsī, mulctum (indoev. sor. bazi *Hmelk- gladiti, božati in *Hmelg̑- potegniti, smukati, drgniti, brisati; prim. gr. ἀμέλγω molzem, sl. molsti, mlesti, mleko, lit. mélžu, mìlžti molsti = stvnem. milchu, melchan = nem. melken molsti, lat. mulceō, mulctra) (po)molsti: oves Ca.; abs.: a mulgendo Varr., mulgere ab ἀμέλγειν Varr., mulgent vere ad caseum faciundum mane Varr., capras Plin., itaque separatim mulgendae sunt oves Col., lac statim mulctum Serv., quartus est, cum e et o in i mutant et consonantem quae praecedit in s, ut mulgeo mulsi mulseram M.; preg.: m. hircos V. (= gr. τράγον ἀμέλγειν) kozla molsti = lotiti (lotevati) se česa nesmiselnega, česa, kar ne obljublja nobenega uspeha.

muliebris -e, adv. -iter (mulier)

1. ženski (naspr. virilis): calcei Varr., vestis Ci., N., voces Ci. žensko kričanje, vpitje, venustas Ci., tutela L., agmen T., bellum Ci. v imenu ženske ali za (kako) žensko, certamen L. zaradi žensk, donum L. od žen(sk)e, iniuria L. ki ji je ženska izpostavljena, templum Fortunae Muliebris L. v spomin žená (ki so omečile Marcija Koriolana), muliebriter ingemiscere Plin. ali muliebriter equis insidere Amm. ali non muliebriter adventu hostium territa Iust. po žensko, po ženski navadi, kakor ženska ali ženske; occ. kot gram. t.t. ženski = ženskega spola (naspr. virilis): nomen, vocabulum, forma Varr. — Subst. muliebria -ium, n ženske stvari (zadeve): muliebria pati S., T. (o moškem) „rabiti za žensko“, služiti (komu) za blodnico; occ.
a) ženski nakit: super cetera muliebria soccos induebat Plin.
b) žensko spolovilo: Octaviae T.
c) mesečna čišča, mesečno perilo, menstruacija: Vulg.

2. metaf. ženski = babji, nemoški (naspr. virilis): Enn. ap. Ci., enervata muliebrisque sententia Ci., ingenium S. fr., ne quid serviliter muliebriterque faciamus Ci., se lamentis muliebriter lacrimisque dedere Ci., nec muliebriter expavit ensem H.

mulino m

1. mlin:
mulino ad acqua, a vapore, elettrico vodni, parni, električni mlin
mulino a vento mlin na veter
mulino da olio (frantoio) stiskalnica za olje
combattere contro i mulini a vento pren. boriti se proti mlinom na veter
essere un mulino a vento biti vetrnjaški, nestanoviten
tirare l'acqua al proprio mulino pren. vleči vodo na svoj mlin

2. geol.
mulino glaciale ledeniški mlin

3. ekst. neutruden intelektualni delavec
PREGOVORI: chi va al mulino s'infarina preg. kdor gre v mlin, se z moko napraši
il mulino non macina senz'acqua preg. mlin ne melje brez vode

multa (mulcta), star. molta -ae, f (osk. (po P. F., prim. multam), samnitska (po Varr. ap. Gell.) ali umbr. (prim. motar) beseda) kazen v lastnini za poravnavo storjene škode

1. v starejši dobi v živini: Romulus plebem multae dictione ovium et boum coërcebat Ci., cum pecore diceretur multa Varr., unam ovem multam dico Gell. (staro ustaljeno sodno besedilo), equorum pecorumque numero multantur; pars multae regi vel civitati, pars ipsi, qui vindicatur, vel propinquis eius exsolvitur T. (o Germanih).

2. pozneje kazen v denarju, denarna kazen, globa: multa quingentum milium aeris L., multam dicere Ci., L. globo naložiti (nalagati), določiti (določati), odmeriti (odmerjati), multam petere ali irrogare Ci. svetovati, da se kaznjenec kaznuje z globo, certare multam L. pričkati se o tem, ali naj se naložena globa plača ali ne; tako tudi multae certatio Ci., multam committere Ci. ali subire O. globi zapasti, multa praesens (vojna odškodnina v gotovini) quinquaginta milium aeris in singulas civitates proposita L.

3. metaf. sploh kazen, izguba: haec ei multa esto: vino viginti dies ut careat Pl., gravis multa praedibus Valerianis Ci. ep.

multus 3 (prim. melior pod bonus), komp. plūs, plūris (subst. n.), pl. plūrēs, plūra, gen. -ium, superl. plūrimus 3 (gl. plūs in plūrimus); sg.

1.
a) časovno velik, precej potekel, pretekel: multo die C. ob belem dnevu, sredi (belega) dne(va), ad multum diem Ci. ep. do belega dne, pozno v dan, multo adhuc die T. še sredi belega dne, ko je bilo še dosti dne, multā nocte Ci. v trdi noči, multo mane Ci. ep. zelo zgodaj; subst. multum -ī, n: ab sole orto in multum diei L. v beli dan, daleč v dan, iam multum (velik del) diei processerat S., ad multum diei L. do belega dne, daleč v dan.
b) krajevno in metaf. mnog, znaten, velik, silen, gost (naspr. paucus): cum auro argentoque multo N. z (veliko) množino, multo aggere vestire C. z velikim nasipom, in toto multa iacēre toro O. veliko prostora zavzemajoča, multa tellure iacēre po dolgem zleknjena ležati, multa pars Europae L.; subst. multum -ī, n: multum viae Cu. velik, precejšen kos poti, non multum munitionis N. neznaten del; metaf. multa cura S., libertas H., laetitia Ci., m. verba, m. viri Ci., multus sermo Ci. mnogo govorjenja, m. opinio Gell. razširjeno, splošno mnenje, m. littera Ci. velika učenost, doctrina Auct. b. Afr., multo labore S., Ci., multo lumine V. pri belem dnevu, podnevi, multa pace T. v popolnem miru, multus sol Plin., Suet. in plurimus sol O., Plin. iun. (zelo) vroče sonce.

2. occ.
a) dolgovezen, obširen, raztegnjen: homo Pl. blebetav, in re notā multus Ci., m. oratio Ci.
b) prizadeven, marljiv, delaven, pogost(en), čest (v sl. večinoma z ustreznim adv.): ad vigilias multus aderat S., Marius antea infestus, tum vero multus (posebej pogosto) atque ferox instare S., multus recursat honos V., plurimus in Iunonis honorem H. ves drhteč (ves vnet) za Junonino čast; v gen. pretii multi (= magni Ci.) facere Pl.; multum est Ci. pogosto je, pogosto se sliši.
c) vsiljiv, nadležen: qui in aliquo genere (v oziru, pogledu) aut inconcinnus aut multus est Ci., multus es et pathicus Cat. mnogim se nastavljaš.

3. pl. multi -ae -a mnogi, številni (naspr. pauci): multorum annorum tyrannis N. dolgoletna tiranija, dicent hoc multi Siculi Ci., insulae non ita multae Plin. ne ravno veliko otokov, multis verbis deterrere Ci. raztegnjeno, multa verba facere Ci. obširno, na dolgo in široko govoriti, quam minime multa vestigia N. kar najmanj, multi alii Ter. ali samo multi Suet. mnogi drugi, saepe multi Ci. idr. mnogi drugi, v drugem času, parum multi Corn. premalo, bene multi O., Auct. b. Hisp. precej, minime multi Ci. silno malo, vereor, ne haec nimium multa (preveč) videretur Ci.; s partitivnim gen.: multi hominum Pl., multae arborum Plin.; poseb. multi -ōrum, m = gr. οἱ πολλοί navadni ljudje, preprosto ljudstvo, drhal: unus de multis Ci., orator e multis, numerarer in multis Ci. izmed navadnih govornikov, med navadne govornike; tudi o ženskah: una e multis O. ena iz ljudske drhali, nič boljša kot druge, more multarum Acc. fr. navadnih žensk; n. pl. multa -ōrum, n mnoge stvari idr., mnogo: nimis multa Ci. preveč, multa bene agere Eutr. marsikaj srečno dovršiti, multis vastatis Eutr. mnogo krajev. — Multus 3 se veže s kakšnim drugim adj. z veznikom (et, -que), kadar sta oba adj. bistvena za predstavo; lat. veznika ne slovenimo: utilitates multae et magnae consecutae sunt Ci., multis gravibusque vulneribus confectus C. — Elipt.: quid multa verba (sc. faciam)? Ter. čemu mnogo besed?, quid multis moror? Ter. zakaj se toliko mudim s tem?, ne multa ali quid multa? (sc. dicam) Ci. = skratka, satis multa de causa (sc. dixi, dico) Ci. dovolj. — Pesn. sg. kolekt.: multā prece prosequi H., in ramis multa latebat avis O., quamvis multa meis exiret, victima saeptis V. marsikatero darilno živinče.

4. Adv. obl.
a) acc. multum, pesn. multa α) mnogo, zelo, precej, dokaj: multum eum fefellerunt N., multum morari C. dolgo, auxiliaresque, quibus ad pugnam non multum Crassus confidebat C. ni posebno zaupal, longe omnes multumque superabit Ci., salve multum Pl. bodi srčno pozdravljen, vale multum Pl. prav lep pozdrav, zdrav bodi, pa zdrav ostani, multum iactatus in alto V., multum amatus H., multa gemens, multa reluctans V.; pri adj.: multum dissimilis H., multum inepti labores Plin. iun.; pri komp., redko pri superl. = multo: multum est maius Ci., multum improbiores Pl., multum robustior Iuv., multum carissimus Aug. β) mnogo, veliko, mnogokrat, pogosto, često, precejkrat: multum mecum sum Ci., m. mecum loquentur Ci., m. et diu cogitatus Ci., eum cum Timaeō multum fuisse Ci. da je veliko občeval s Timajem, da se je veliko družil s Timajem; pomena pod α) in β) v enem stavku: neque multum frumento vivunt multumque sunt in venationibus C.
b) abl. multo α) pri komparativih ali komparativnih izrazih (za) mnogo, dosti, precej, kar, dokaj: m. plura bona N., m. magis, minus, pauciores Ci., iter m. facilius C., maior m. res L., m. infra Plin., m. secus Ci. vse drugače; tako tudi: m. aliter desperaverat N., m. ante N. mnogo (dosti) prej, non m. post Ci. ep. nedolgo potem, haud multo post mortem eius T., ceteros m. gloriā antecedere N., m. anteire T., m. praestat S.; multo tanto toliko (več): Ap., Gell., multo tanto carior Pl.; podvojeno multo multoque za prav mnogo (dosti, veliko), zelo mnogo (dosti, veliko): multo multoque longior Fr., multo multoque operosius est Val. Max. β) pri superl. (= longe) dosti (precej, daleč) nad vsemi, izmed vseh, iznad vseh: aetatis suae multo formosissimus N., conspectus multo iucundissimus Ci., signum m. antiquissimum Ci., m. maximā parte Ci., m. difficillimus, m. difficillime Corn., m. maxime L.

mūlus -ī, m (prim. gr. μυχλός plemenski osel) mezeg, mulec: Varr., Ci., Ap.; preg.: muli Mariani: Fr., Fest., P. F. o Marijevih vojakih, ki so nosili prtljago na vilicah (furca) kakor mezgi na tovornem sedlu, mutuum muli scabunt Aus. mezeg mezga hvali, mulum de asino pingere Tert. isto z istim (o stvareh, ki se ne razlikujejo); metaf. muli Pl. tovorni osli (o sužnjih, ki so otovorjeni kakor mezgi); kot psovka = naš „osel“ = tepec: Pl., Cat.

mumija samostalnik
1. (mumificirano truplo) ▸ múmiaLedeniška mumija Ötzi, stara prek 5400 let, je razstavljena v južnotirolskem arheološkem muzeju. ▸ A több mint 5.400 éves Ötzi jégkori múmia a Dél-tiroli Régészeti Múzeumban látható.

2. ponavadi v množini, sadjarstvo (posušen plod) ▸ múmiaOkuženo listje in sadne mumije, ki so ostali na drevju, potrgamo in sežgemo. ▸ A fán maradt fertőzött leveleket és gyümölcsmúmiákat tépjük le és égessük el.

3. izraža negativen odnos (o zastarelosti) ▸ múmiaV Peugeotovi paleti skuterjev je ta model že prava mumija, tako po letih kot po lastnostih. ▸ A Peugeot robogópalettáján ez a modell mind a korát, mind pedig a tulajdonságait tekintve már igazi múmiának számít.
Samo da ne bo spet kaka univerzitetna mumija predavala. ▸ Csak nehogy megint valamilyen egyetemi múmia tartson előadást.

mūnificentia -ae, f (mūnificus) dobrodelnost, darežljivost, radodarnost, dobrodelno dejanje, dober (dobrodelen) namen, pomilostitev: regem armis quam munificentiā vinci minus flagitiosum est S., Caesar beneficiis ac munificentia magnus habebatur, integritate vitae Cato S., ne nos comitate ac munificentia nostra provocemus plebem L., ad copiam rerum addidit munificentiam L., naturae Plin., miliens sestertiûm eā munificentiā collocatum T., severitatis et munificentiae summum T., munificentiam addere T., oblitus imperatoris ac munificentiae Plin., rerum naturae ipsius munificentia Plin., rationem munificentiae prosequi Plin. iun., munificentia laudabilior, cohortati ad munificentiam, munificentiae ingenium Plin. iun., munificentiam exhibere Suet., munificentiae et beneficii gratia Gell., singularis, pia Vell., munificentiā effusissimus Vell., munificentia publica saginati Ap., latius munificentiam suam porrigere Ap., munificentiae atque ambitioni modum statuere Aur., insignis, regalis Iust., athletarum certamen a M. Scauri tractum est munificentiā Val. Max., munificentiam consectari Val. Max., quā continentiā ac munificentiā Indibilis obligatus Celtiberorum animos Romanis adplicando meritis eius debitam gratiam retulit Val. Max., liberalitatem et munificentiam exercere Icti.; s subjektnim gen.: animi S., Fr., opulentorum, deorum Sen. ph., principis Vell., Caesaris Suet., regis Iust.; z in z acc.: in sese S.

mūnusculum -ī, n (demin. k mūnus) darilce: non audes aliquod dare mihi munusculum Pl., alicui mittere munusculum levidense crasso filo Ci. ep., concinnare alicui munusculum Trebonius in Ci. ep., nemini deferre hoc munusculum malle quam accusatori suo Caelius in Ci. ep., munuscula non ingrata, furtiva Cat., virginem munusculo sollicitare Ps.-Q., cum primum munuscula vidit induci videt, a theatro fugit Sen. ph., deformia Pyrrhi Val. Max., varia Suet., alieni facinoris munusculum non repudiare Ci. ne odkloniti malega dobička iz tujega zločina.

muōvere^*

A) v. tr. (pres. muōvo)

1. premakniti, premikati; gibati:
muovere i piedi pog. hoditi, gibati se
muovere la testa prikimati, odkimati
muovere la coda mahati z repom
muovere i primi passi shoditi
non muovere un dito pren. ne migniti s prstom

2.
muovere una macchina pognati stroj
muovere una causa a qcn. koga tožiti
muovere un inganno nastaviti past
muovere guerra napovedati vojno, napasti koga
muovere un rimprovero pokarati, grajati

3. vzbuditi, vzbujati; ganiti; (indurre) pripraviti do, navesti k; odvrniti, odvračati od:
muovere il pianto, il riso, l'invidia, la paura, la compassione vzbuditi jok, smeh, zavist, strah, sočutje
una scena pietosa che avrebbe mosso anche le pietre mučen prizor, ob katerem bi se še kamen razjokal
non ho potuto muoverlo dal suo proposito nisem ga mogel odvrniti od njegove namere

4. šah napraviti potezo

B) v. intr.

1. kreniti; iti (proti):
la colonna muoveva verso il confine kolona je šla proti meji

2. začeti, začenjati; pren. izhajati

C) ➞ muōversi v. rifl. (pres. mi muōvo)

1. kreniti, premakniti se, gibati se; oditi (tudi pren.); stopiti v akcijo:
nessuno si muova! naj se nihče ne gane!

2. (darsi da fare) prizadevati si, truditi se

3. pren. upreti se

4. biti ganjen:
muoversi a pietà usmiliti se
muoversi a sdegno biti ogorčen