Franja

Ortskundige, der, (ein -r, -n, -n) poznavalec kraja, človek, ki se dobro spozna v kraju

òsebičiti -īm skopati prvo kop spomladi v vinogradu

osír v

osir dregniti (figurativno) soulever (ali remuer) une sale affaire

òsobina ž zasebna ženina lastnina v zakonu, v zadrugi: kod nje ne beše osobine, nije mogla kazati: ovo je moja kvočka, moja guska, sve to beše opšte

òsopština ž
1. posebnost: osopština mjesnog stanovništva; mjesna osopština jednog narječja
2. zasebno imetje tistega, ki živi v skupnosti (zakonu, samostanu, zadrugi itd.)

ospitante

A) agg. gostiteljski, ki sprejema v gosteh:
squadra ospitante šport domača ekipa

B) m, f gostitelj, gostiteljica

ospitare v. tr. (pres. ōspito)

1. gostiti, gostovati; sprejeti v goste

2. hraniti:
la pinacoteca ospita pregevoli opere pinakoteka hrani dragocena dela

òsredak -tka m, mn. òsreci òsredākā
1. osredek, srednja brazda
2. meja, nezoran travnat del med njivama
3. osredek, otok v reki, jezeru
4. anat. pretin v nosu

osservante

A) agg.

1. ki hodi v cerkev; strogo pobožen

2.
frate osservante relig. observant

3.
osservante delle leggi ki spoštuje zakon

B) m, f relig.

1. vernik, vernica, ki hodi v cerkev; pravovernik, pravovernica

2. observant

ossificare

A) v. tr. (pres. ossifico) spremeniti v kost

B) ➞ ossificarsi v. rifl. (pres. mi ossifico) biol. okosteneti, zakosteneti, osificirati

ossifier [ɔsifje] verbe transitif spremeniti v kost, okosteniti

s'ossifier okosteneti

ostábliti se òstāblī se razviti se v steblo: sve struji u mladici kad bi se ostablio bor

ostiatim, adv. (ostium)

1. od vrat do vrat, od hiše do hiše: ostiatim compilare totum oppidum Ci., haec crimina agere ostiatim Ci., ostiatim quaerere Sen. ph., neque, cum proposita fuerit materia dicendi, scrutanda singula et velut ostiatim pulsanda Q., dum in luxu[m] nepotalem similis [otioso] ostiatim singula pererro Ap., cum fere iam tertia vigilia scrupulosa diligentia cunctae civitatis ostiatim singula considerans circumirem Ap., adeo autem cultus modici, ut festis diebus, si amicis numerosioribus esset epulandum, privatorum ei argento ostiatim petito triclinia sternerentur Eutr., stipem mendicare Hier.

2. (vsak del) posamezno, v (do) podrobnosti: quicumque ostiatim cupit noscere, legat etiam Fulvium Asprianum usque ad t[a]edium gestorum eius universa dicentem Vop.

ostreātus 3 (ostrea) „z ostrigami pokrit“ = ves v krastah, krastav: quasi ostreatum tergum ulceribus (sc. od palice) gestito Pl.

ȍsūč ȍsūči ž dial.
1. venec: osuč smokava, oraha
2. povorka ljudi, čreda ovac, govedi v gosjem redu
3. ekspr. otroci: mučim se da prehranim toliku osuč

òsvatiti se -īm se stopiti v sorodstvene zveze

osvòjiti òsvojīm
I.
1. osvojiti: osvojiti što od koga
2. zavzeti: osvojiti tudu zemlju, tvrdavu
3. pridobiti si: osvojiti čiju naklonost
4. prevzeti: osvojilo ga vino; osvojio me san
II. osvojiti se stopiti s kom v sorodstveno razmerje, v svaštvo: osvojiti se s kim

òsvōjtati se -ām se stopiti v sorodstveno zvezo: mislite li je sad udavati ili ne, jer mogli bismo se osvojtati

ošìjavica ž dial. vijugasta snežna gaz, kjer se sani obrnejo v drugo smer

ôštro s (it. ostro, lat.) južni veter v Primorju