Franja

Zadetki iskanja

  • poklékniti -em dov., уста́ти на колі́на уста́ну - - док.
  • pokljúkati -am
    1. pritisnuti (nekoliko puta) na kvaku: pokljukal je, a vrata se niso odprla
    2. pokucati: pokljukati na vrata, na okno, koga po glavi
  • pȍlažāj m obisk na božični dan zjutraj
  • pȍlažājnīk m prvi obiskovalec na božično jutro
  • pole-ax(e) [póulæks]

    1. samostalnik
    zgodovina bojna sekira; mesarica (sekira)
    navtika ladjarska sekira, sekira za napad na sovražno ladjo

    2. prehodni glagol
    ubiti živino z mesarico
  • pòledicē, poledùškē prisl.
    1. vznak, na hrbtu: poledice pasti; poledice ležati, plivati; poledice se pružiti na prostrtu kabanicu; pred nogama leži mu nož položen poledice, sa oštricom okrenutom naviše
    2. ritenski: izmicao je poledice prema vratima
  • póleg pril. polag, na tom mjestu, na onom mjestu: tudi nismo bili poleg
    i nismo bili tamo, na onom mjestu; kdo je bil še poleg
    tko je bio još prisutan, ko je bio još tamo, na onom mjestu
  • polēna f navt. figura na ladijskem kljunu
  • pólhar -ja (uh) m lovac na puhove
  • pólharstvo (uh) s lov na puhove
  • policy2 [pɔ́lisi] samostalnik
    (zavarovalna) polica
    ameriško (tudi policy racket) igranje na številke državne loterije

    to take out a policy on zavarovati se
    life policy polica življenjskega zavarovanja
    third party policy zavarovanje za tretjo osebo
    comprehensive policy kasko zavarovanje
  • pòličār m
    1. kdor v domači hiši krade s polic
    2. kdor je od bratov prvi na vrsti za ženitev
  • políčast -a -o poličast, nalik na policu
  • polistico agg. (m pl. -ci) šport ki se nanaša na polo
  • politique [pɔlitik] adjectif političen; državni, državniški; figuré diplomatski, spreten; masculin politik; kar je politično; féminin politika; dejavnost državnih oblasti (strank, razredov) na raznih področjih; spretnost v upravljanju države in državnih zadev; državni posli, namere

    politique agraire, commerciale, économique, fiscale agrarna, trgovinska, gospodarska, davčna politika
    politique des gros bataillons politika moči
    politique de plein emploi politika polne zaposlenosti
    politique d'entente politika sporazumevanja
    politique intérieure, extérieure (ali: étrangère) notranja, zunanja politika
    politique financière, des finances, budgétaire finančna, budžetna politika
    politique de force politika, ki je usmerjena na povečanje ali dosego moči
    politique mondiale svetovna politika
    politique de la porte ouverte politika odprtih vrat
    politique des prix, des salaires politika cen, plač
    ne pas changer de politique, conserver la politique voditi vedno isto politiko
    mener, poursuivre une politique voditi politiko
    parler politique govoriti o politiki
    s'occuper, se mêler de politique baviti se s policiko, mešati se v politiko
  • polizeilich policijski; Anmeldung: pri policiji, na policiji; verfolgen: s policijo
  • polízek -lka m
    1. količina što ostane na jeziku kad lazneš: niti -a medu nam ne privošči
    2. poslastica, preslačak
  • poll-tax [póultæks] samostalnik
    glavarina, davek na glavo
  • pol-lūceō -ēre -lūxī -lūctum (por + lūcēre; gl. por)

    1. postaviti na mizo za obed, postreči, servirati: pisces Hemina ap. Plin.; metaf.: non ego sum pollucta pago Pl. jaz nisem jed za vaščane = za prostake, za navadno ljudstvo, za rajo (pravi devica, ki se noče spečati z vsakomer), virgis polluctus Pl. „postrežen“, „pogoščen“ s šibami.

    2. occ. kot relig. t.t. bogovom darovati, žrtvovati: Iovi vinum Ca., Herculi decimam partem Pl. Od tod
    a) subst. pt. pf. pollūctum -ī, n žrtvena gostija (pojedina), žrtvovanje: Pl., Herculis Macr., ad polluctum emere Hemina ap. Plin.
    b) adv. pt. pf. pollūctē sijajno, razkošno, potratno: prodegeris, consumpseris, perdideris, ut Caecilius in Hymni[de]: „prodigere est, cum nihil habeas, te inrid[er]ier.“ et Plautus in Nervolaria: „pollucte (novejše izdaje predlagajo producte) prodigum esse amatorem addecet“ Pl.
  • polotévati se -am se
    1. laćati se, prihvaćati se, prihvatati se
    2. napadati, navaljivati na koga
    3. obuzimati, spopadati