Franja

poznáti (-ám)

A) perf.

1. conoscere; praticare:
poznati koga iz otroških let conoscere qcn. fin dall'infanzia
poznati mnogoženstvo praticare la poligamia

2. conoscere, sapere, padroneggiare:
poznati pot sapere la strada
za prevajanje je treba dobro poznati oba jezika per tradurre bisogna sapere bene ambedue le lingue

3. pren. conoscere qcn., avere dimestichezza con qcn.

4. pren. (ozirati se na koga, upoštevati koga) conoscere qcn., aver riguardo di qcn., tener conto di qcn.:
prijatelja pozna samo, kadar ga potrebuje tiene conto dell'amico solo quando ne ha bisogno

5. pren. (z nikalnico)
ne poznati mej non conoscere limiti, essere sconfinato
ne poznati mere essere smodato
ne poznati milosti essere spietato
ne poznati olike essere screanzato, maleducato
pog. nobenega heca ne poznati essere troppo serio, non saper stare allo scherzo
pren. ne poznati šale non scherzare; non avere senso dell'umorismo
če to narediš, te ne poznam več se lo fai, non ne voglio più sapere di te
poznati koga po imenu conoscere qcn. di nome
poznati koga kot slab denar, kot svoj žep conoscere qcn. come le proprie tasche

B) poznáti se (-am se) perf. impers., perf. refl. vedersi; conoscersi

1.
pozna se mu, da ni spal si vede che non ha dormito
po govorici se mu pozna, da ni domačin dalla parlata si vede che non è del luogo

2.
tega ne bom končal do roka, saj se poznam non lo finirò in tempo, mi conosco bene
škoda besed, saj se poznamo non ne parliamo, tanto ci conosciamo bene
delu se pozna hitrica si vede che il lavoro è stato fatto in gran fretta
pog. leta se mu res ne poznajo non dimostra gli anni che ha, porta bene gli anni
PREGOVORI:
po delu se mojster pozna l'opera loda il maestro

poznaválec, -lka connaisseur, -euse moški spol, ženski spol , (strokovnjak) expert moški spol

dober poznavalec fin connaisseur
poznavalec umetnosti connaisseur en matière d'art
biti dober poznavalec arheologije être compétent en archéologie
biti dober poznavalec vin être connaisseur en vins
govoriti kot dober poznavalec stvari parler en connaissance de cause
presojati kot dober poznavalec juger en connaisseur

poznávati pòznajēm, oni pòznajū, poznajūći, pòznāvāh -āše
I.
1. poznati: ja te poznajem po govoru; poznavati što u prste = kao svoj džep = kao svoj budelar poznati kaj kot svoj žep; ne poznavati granica u čemu ne poznati v čem mejá
2. spoznavati
II. poznavati se
1. poznati se: po jutru se dan poznaje
2. spoznavati se: po djelima se majstor poznaje; u dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci

pozneje später; nachher, hinterher; (naknadno) nachträglich
5/20 let pozneje 5/20 Jahre danach/später/nachher
čim pozneje spätestmöglich
ne pozneje kot nicht später als, allerspätestens (am 5./um 5 Uhr)
nach- (naročiti nachbestellen, praznovati nachfeiern, napisati nachschreiben, priti nachkommen, zgraditi nachbauen)
obljubiti za pozneje komu kaj (jemanden) auf später vertrösten

pózno tarde

pozno ponoči a altas horas de la noche
pozno v noč hasta muy entrada la noche
priti (pre)pozno llegar (demasiado) tarde
vstajati pozno levantarse tarde
pozno je es tarde
pozno postaja se hace (ali se está haciendo) tarde
kako pozno je? ¿qué hora es?
bolje pozno kot nikoli más vale tarde que nunca

pôzno late; at a late hour

prepozno too late
pôzno zvečer late in the evening
hoditi pôzno spat, prihajati pozno domov to keep late hours
pôzno vstajati to get up late
pôzno postaja it is getting late
pôzno se je oženil he got married late in life
bolje pôzno kot nikoli better late than never

pôzno tard

pozno ponoči tard dans la nuit
pozno v noč à une heure avancée de la nuit, bien avant dans la nuit
pozno zvečer tard dans la soirée, sur le tard
pozno je il est tard
pozno postaja il se fait tard
pozno priti arriver tard
bolje pozno kot nikoli mieux vaut tard que jamais

pôzno adv. tardi:
prihajati pozno venire tardi, tardare a venire
pozno popoldne nel tardo pomeriggio
pozno ponoči a notte inoltrata, a tarda notte; a notte fonda
(v pov. rabi) pozno je že s'è fatto tardi
kako pozno je že? che ora è, che ore sono?
nalogo mora oddati najpozneje do torka deve consegnare il compito al massimo entro martedì
PREGOVORI:
bolje pozno kot nikoli meglio tardi che mai

pozòbati pòzobljēm pozobati: pozobati grožde; zob; pravi se kao da je pozobao sve znanje (svu mudrost zemaljsku) ovoga svijeta dela se, kot da je z veliko žlico pojedel vse znanje, vso modrost tega sveta; kokoši su ti mozak pozobale kure so ti pamet pozobale

poželéti désirer, guigner, lorgner

poželeti žensko désirer une femme
kot srce poželi à cœur joie, familiarno à gogo
močno poželeti convoiter

požre|ti² [é] (-m) požirati

1. (pogoltniti) schlucken, verschlucken, verschlingen, hinunterschlingen

2. figurativno denar ipd.: verschlingen

3. solze: unterdrücken, hinunterschlucken, verschlucken; žalitve, hude besede: wegstecken, einstecken, verschlucken
mirno požreti žalitve ipd.: eine gute Miene zum bösen Spiel machen
držati se
kot bi metlo požrl als hätte (er) eine Elle verschluckt, als wenn (er) einen Stock verschluckt hätte
požrl bi se od jeze ipd.: ich könnte mich in Stücke reißen
izginiti kot bi ga zemlja požrla wie vom Erdboden verschluckt

požreti slino frazem
(zadržati svoje mnenje ali občutja) ▸ lenyeli a békát
Raje požrite slino in bodite tiho, kot da bi prispevali k slabemu razpoloženju, ki prevladuje te dni. ▸ Inkább nyelje le a békát és maradjon csendben, mintsem hozzájáruljon az ezeken a napokon uralkodó rossz hangulathoz.
Sopomenke: pogoltniti slino

practise [prǽktis]

1. prehodni glagol
britanska angleščina vaditi, uriti; opravljati, vršiti, izvrševati, izpolnjevati; varati koga

2. neprehodni glagol
delati, ravnati; prakticirati, imeti prakso (zdravnik, advokat); vaditi se, uriti se; spletkariti

to practise (up)on izrabiti koga, obrniti sebi v prid, zlorabiti
practise what you preach delaj še sam tako, kot pridigaš drugim

prae (stlat.
a) prai; prim. skr. purā́ pred, purḗ nato, gr. παραί = sl. pri, got. faúra = stvnem. fora = nem. vor; gl. tudi per;
b) pre [prim. prehendo];
c) pri: pri antiqui pro prae dixerunt Fest.; prim. lat. prior; s prae sor. so tudi praep. per, pro, per, praeter [ki je komp. k prae], gr. παρά, περί, πρό, osk. prai, umbr. pre(-) pred)

I. adv. naprej: i prae, abi prae Pl., Ter.; pren.: prae quam (praequam) ali prae ut (praeut) v primerjavi s tem, kako … , v primeri s tem, da … , proti temu, kako … , proti temu, da … : nihil hoc est praequam alios sumptus facit Pl., ludum iocumque dicet illum alterum praeut huius rabies quae dabit Ter. v primerjavi s tem, kako bo ta šele besnel = proti besnosti tega človeka. Kot predpona = spredaj, na koncu, na čelu: prae-acutus, prae-fringo, prae-cēdo, prae-rumpo, prae-sum, prae-ficio.

2. spredaj, naprej, mimo: prae-eo, (prim. zgoraj: i prae, abi prae Pl., Ter.), prae-fero, prae-mitto, prae-dico, prae-fluo, praeceps idr.

3. pred (časom), predčasno: prae-canus, prae-maturus.

4. pred drugimi, mimo drugih, v primerjavi z drugimi ali proti drugim; od tod zelo, silno (izjemno, res, nadvse), pre-: prae-clarus, prae-dives, prae-durus, prae-fidens, prae-gravis, prae-dico, prae-sto. idr. Drugi del sestavljenke pogosto oslabi (prim. praecīdo, praeficio, praefringo) ali pa se skrči (prim. praeco iz prae-dīcō). —

II. praep. z abl.

1. pred: Pl., Lucr., Col., Ap. idr., prae se agere armentum L., pugionem prae se tulit Ci. je pred seboj držal, singulos prae se inermes mittere S., prae manu Pl., Ter. ali prae manibus Gell. pred roko (rokami), na roki (rokah), pri roki (rokah); pren.: prae se ferre kazati, na ogled dati (postaviti, postavljati), (po)kazati kaj, (po)kazati se, (po)bahati se, (po)hvaliti se, ponašati se (s čim): cruentis manibus scelus prae se ferens et confitens Ci., ego semper me didicisse prae me tuli Ci.; v istem pomenu tudi prae se gerere Ci., Corn. ali declarare Cat.

2. metaf.
a) v primerjavi z, proti; mimo: Ter., S. fr., Atticos prae se paene agrestes putat Ci., Gallis prae magnitudine corporum suorum brevitas nostra contemptui est C., omnes prae illo parvos futuros N., prae omnibus unus V. več kot vsi.
b) vzročno, toda le v nikalnih stavkih od, zaradi: Ter., reliqua prae lacrimis scribere non possum Ci., nec loqui prae maerore potuit Ci., vix sibimet ipsi prae necopinato gaudio credentes L., solem prae iaculorum multitudine et sagittarum non videbitis Ci.

Opomba: Kot solecizem praep. z acc.: in capricorno aerumnosi, quibus prae mala sua cornua nascuntur Petr., scimus te prae litteras fatuum esse Petr.

prae-cēdō -ere -cēssī -cēssum (prae in cēdere)

1. (hod)iti, stopati pred kom, predhoditi, naprej (spredaj) (hod)iti, imeti prednost, prednjačiti (pred kom) (naspr. sequi, consequi)
a) intr.: Sen. ph., Cels. idr., ille praecedere coepit, ego sequor H., ibimus, utcumque praecedes H., quaecumque praecedet fera H., insignis inter eos praecedens consulis filius L., praecedere cum equite L., tribus quinqueremibus expeditis Piraeum L., sex lictoribus praecedentibus Val. Max., praecedit umbra ante pedes O., fama praecessit ad aures tuas O. je najprej dospela, capita imponentes praecedentium clunibus Plin. (o jelenih), praecedere recto itinere Plin. iun., Lycormam ex itinere Plin. iun.; (o stvareh) iti spredaj pogosto = biti nesen (nošen) naprej (spredaj), predhoditi: praecedentibus facibus Sen. rh., praecedente Victoriā Suet., praecedente titulo, qui causam poenae indicaret Suet.
b) trans.: tardum agmen V. prehiteti, nunc praecedere puerum, nunc sequi Plin. iun., armenta Sen. ph., custodes suos ad Antigoni castra Iust., nuntios periculi praecedere Vell. priti prej kot …

2. metaf.
a) časovno biti, (hod)iti pred (spredaj, naprej): nulla praecedente iniuria Plin., causa praecedens Sen. ph., paulum aetate eum praecedens Q., aliquem in tribunatu liberorum iure Plin. iun., magna Isaeum fama praecesserat Plin. iun., praecesserat per multos dies tremor terrae Plin. iun., praecedentia tempora Plin. iun., ea causa, quae ante praecesserat Cels., neque solum interest, quales dies sint, sed etiam, quales ante praecesserint Cels.
b) po rangu, stopnji, bogastvu, posebnostih, kakovosti itd. prednjačiti, imeti prednost pred kom, prekositi (prekašati), preseči (presegati), nadkriliti (nadkriljevati) koga: eum longe praecedunt ingenia viventium Q., gradum nostrum aut praecedentes aut sequentes Vell., amoenitatem tectorum longe praecedit hippodromus Plin. iun., aliquem praecedere vel exaequare Plin. iun., praecedere omnes Val. Max.; z abl.: Helvetii reliquos Gallos virtute praecedunt C., vestros honores rebus gerendis praecedere L.; brez acc.: aetate, dignitate, usu Q.; z in in abl.: in eo omnes praecedere Plin.; z dat.: ut vostrae fortunae meis praecedunt longe Pl.

praecīdāneus 3 (prae in caedere)

1. (po)prej zaklan = zaklan kot vnaprejšnja (predhodna) žrtev: porca Ca., quod humatus non sit, heredi porca praecidanea suscipienda Telluri et Cereri Varr. ap. Non., eadem autem ratione verbi „praecidaneae“ quoque hostiae dicuntur, quae ante sacrificia sollemnia pridie caeduntur Gell., „porca“ etiam „praecidanea“ appellata, quam piaculi gratia ante fruges novas captas immolare Cereri mos fuit Gell., „praecidaneae“ … hostiae dicuntur, quae ante sacrificia sollemnia pridie caeduntur Fest., praecidanea agna … quae ante alias caedebatur Fest., [praecidanea porca prod]ucta syllaba [secunda pronuntianda est] P. F.

2. metaf. vnaprejšnji, (po)prejšnji, predhoden: feriae Ateius ap. Gell. predpraznik, predpraznovanje.

prae-cipiō -ere -cēpī -ceptum (prae in capere)

1. (v)naprej vzeti (jemati), prevze(ma)ti, komu kaj, prisvojiti (prisvajati) si: aquam Lucr., pecuniam mutuam C. vnaprej vzeti (jemati) na posodo, izposoditi (izposojati) si, locum Cu. ali Piraeeum L. ali litora V. prej zasesti, tako tudi mons praeceptus S., iter Cu., L. ali aliquantum viae, longius spatium L. prej pre(hod)iti, premeriti (nekoliko poti, daljši kos poti), malce (nekoliko) prehiteti koga, aliquantum ad fugam temporis L. precej časa (prednosti) za beg si pridobiti, tempore praecepto L. zaradi časovne prednosti (prehitevanja), bellum T. prej začeti vojno, fata veneno Fr. smrt prehiteti s strupom, prej se zastrupiti, si lac praeceperit aestus V. če vročina izsuši mleko (= če mleko izhlapi), preden molzemo, praecipitur seges O. prehitro zori.

2. (vna)prej uži(va)ti, (ob)čutiti: ut ne multi illud (sc. candelabrum) ante praeciperent oculis quam populus Romanus Ci., eius rei laetitiam L., spectatissimi triumphi laetitiam Hirt., spem L., laudem T. (Dial.); occ. kot jur. t.t. (dediščino) vnaprej dobiti, vnaprej (po)dedovati: Plin. iun., Icti.

3. (po)prej, vnaprej misliti, predstaviti (predstavljati) si, (iz)vedeti, (spo)znati itd.: victoriam animo C., cogitatione futura Ci., omnia praecepi atque animo mecum ante peregi V., spe hostem V. predstavljati si, v duhu videti, rem famā L., consilia hostium Ci. vedeti za sovražne naklepe, preden se uresničijo; opinione praecipere z ACI vnaprej domnevati se: C.

4. predpis(ov)ati, naročiti (naročati), svetovati, da(ja)ti nasvet(e), odrediti (odrejati), opozoriti (opozarjati) na kaj, vele(va)ti, ukaz(ov)ati: abs.: ut erat praeceptum C., ut praeceperat, sicut praeceptum erat Cu.; z obj.: Cu. idr., hoc tibi praecipio Ci., quidquid praecipies (v vseh svojih predpisih (pravilih)) esto brevis H.; s finalnim stavkom: N., Plin. iun. idr., praecipit, omnes mortales pecuniā aggrediantur S., praecipitur aedilibus, ut noctu vigilias agerent Ci., hoc praecipio, ne segniores sitis Ci.; z odvisnim vprašalnim stavkom: praecipit, quae fieri velit C., quid fieri vellent, praeceperunt N.; redko z inf.: Plin., O., iustitia praecipit parcere omnibus Ci.; pri poznejših piscih analogno po glag. iubēre z ACI oz. NCI: Plin., Suet., Arn., Lact., ceteros omnes decedere praecepit Ap., pueros in agrum deduci praecepit Iust., ceteras (sc. sarcinas) incendi praecepit Cu., praecipimur domino psallere Cass., Philoromus auriga rapi praeceptus Amm.

5. učiti, da(ja)ti nauk(e), da(ja)ti po(d)uk: artem nandi O., praecipe lugubres cantus H. uči me, recte praecipi potest in amicitiis Ci.; z ACI: ratio parum praecipit nec bonum illud esse nec porro malum Ci.; abs. poučevati, biti učitelj: alicui Suet., de eloquentiā Ci., qui de arte dicendi praecipiunt Ci.; subst. pt. pr. m praecipientes učitelji: inscientia praecipientium T. (Dial.), eum in numero praecipientium non habeo Q.; tudi samo učenjaki = teoretiki: Q. (Institutio oratoria 2, 6, 1).

prae-cipuus 3 (praecipere; quod ante capitur Fest.)

1. poseben, svoj(ski), značilen, izključen (-na -no): Pl., Ter. idr., praecipuam fortunam postulare Ci., praecipua sors periculi L. poseben delež, praecipuo suo periculo N. izjemna osebna nevarnost, quare necesse est, quod mihi consuli praecipuum fuit praeter alios, id iam privato cum ceteris esse commune Ci., praecipuum illum et proprium sensum doloris mei (naspr. communis) Ci.; subst. praecipuum -ī, n posebna pravica, prednostna pravica, predpravica, ugodnost, privilegij: ut enim cetera paria Tuberoni cum Varrone fuissent, hoc certe praecipuum Tuberonis, quod … Ci.; occ. poseben = vnaprej (pri)dobljen, vnaprejšnji: dos, peculium Icti.; subst. praecipuum -ī, n vnaprejšnje volilo, vnaprejšnja dediščina: Suet. (Galba 5).

2. poseben = izreden, izjemen, izvrsten, odličen: laus, fides N., gloria L., vir Eutr., quos praecipuo semper honore Caesar habuit C., artis praecipuae opus O., praecipuā scientiā rei militaris T., praecipuum veniae ius habet ille liber O. ima pred vsemi pravico do … (= ima največ pravice do … ), praecipuo iure esse Ci. = praecipuum locum tenere Suet. prednostno (posebno) mesto zavzemati, praecipui regis amici Cu. najimenitnejši, toda: praecipuus amicus T. najboljši prijatelj, praecipua cenationum rotunda Suet. glavna obednica je bila okrogla, rex fraude praecipuus Fl. prelokavi (nadvse lokavi, zvijačni) kralj, praecipuum toro (abl.) accipit Aenean V. odlikovanega (odlikujočega se) s častnim sedežem, praecipuus in eloquentiā vir Q., praecipuus circumveniendi Sabini T. glavna oseba v kovarstvu (rovarjenju, spletkarjenju) zoper Sabina (proti Sabinu); v pomenu dignissimus z relativnim stavkom v cj.: mox praecipuus, cui secreta imperatorum inniterentur T.; v pomenu maxime idoneus z ad (adversus ali z dat.): praecipuus ad pericula T. za prestajanje (prebijanje skozi, tveganje, podajanje v) nevarnosti, opes praecipuae ad eliciendam cupiditatem T., praecipui ad scelera T. veliki hudodelci, hudi zločinci, herba ad serpentium ictus praecipua Plin. posebej delujoča (izjemno učinkovita) proti kačjim pikom, praecipuus adversus anginas sucus Plin., herba dentibus praecipua Plin. Subst.
a) praecipuī -ōrum, m najodličnejši, najimenitnejši, najizvrstnejši: ponendus inter praecipuos Q.
b) praecipuum -ī, n prednost, odlika, vrlina: homini praecipui a naturā nihil datum esse Ci., aurigarum equorumque praecipua vel delicta (pomanjkljivosti, hibe) Amm.
c) praecipua -ōrum, n α) najvažnejše, najpomembnejše, najvažnejša (najpomembnejša) stvar: principum diversam esse sortem, quibus praecipua rerum ad famam derigenda T. β) (kot prevod stoiškega izraza τὰ προηγμένα) stvari, ki zaslužijo prednost, prednostne stvari, nezavrgljive stvari, nezavrgljivo, indiferentno = kar samo po sebi ni absolutno dobro, mu je pa najbližje (naspr. reiecta zavrgljive stvari, zavrgljivo): quae vel ita appellemus — id erit verbum e verbo — vel promota et remota vel, ut dudum diximus, praeposita vel praecipua, et illa reiecta Ci. — Od tod adv. praecipuē posebno, posebej, osobito, izredno, izjemno, pred vsem (drugim), predvsem, zlasti: Pl., Auct. b. Alx., V., O., T., G. idr., Caesar, quod semper Haeduorum civitati praecipue indulserat C., eum Cicero praecipue dilexit N., in hoc officio, quod fuit praecipue meum Ci., nihil sibi appetit praecipue Pompeius Ci., Cariā totā praecipueque Telmesses Ci., praecipue cum H., Plin. iun., praecipue si Q., Plin.

praecīsio -ōnis, f (praecīdere)

1. odrezovanje: genitalium Ap.

2. meton. odrez(ek), izrez(ek): praecisiones tignorum Vitr.; abs.: Vitr.

3. kot ret. figura = gr. ἀποσιώπησις prekinjenje (prekinitev), zamolčanje (zamolk) misli, aposiopéza: praecisio est, cum dictis quibus reliqum, quod coeptum est dici, relinquitur incoatum Corn.

4. razkol, shizma: Aug.

praecō -ōnis, m (sinkop. iz prae-dicō)

1. glasnik, oznanjevalec, klicar. Praecones so bili od države plačani služabniki, ki so delovali kot reditelji in oklicevalci na sodiščih, ob volitvah, gledaliških igrah, pogrebih in dražbah: Pl., Ter., V., H., Plin., Petr., Suet., Ap., Cl., Fest. idr., si palam praeco iussu tuo praedicasset non decumas frumenti, sed dimidias venire partis Ci., victus vestitusque sub praeconem subiectus Ci., silentium per praeconem factum L., per praeconem vendere aliquid Ci. na dražbi, bona civium voci subicere praeconis Ci. na dražbi naprodaj postaviti, Cyprium regem cum bonis omnibus sub praeconem subicere Ci., fundum subicere praeconi L. javno ponuditi v prodajo.

2. metaf. glasnik, oznanjevalec = hvalivec, hvalitelj, slavilec, slavitelj, poveličevalec: o fortunate adulescens, qui tuae virtutis Homerum praeconem inveneris! Ci.