Franja

per-sonō -āre -sonuī (per in sonāre)

I. trans.

1. skozi in skozi (za)šumeti, z glasovi napolniti (napolnjevati), (za)zveneti skozi kaj: regna latratu, aequora conchā V., amoena litorum T., gemitu regiam Cu. glasen jok zagnati, glasno (za)jokati, mihi qui personat aurem H. ki mi kliče (trobi) na uho.

2. na (vso) moč (za)kričati, glasno (za)klicati: haec personat ardens Sil.; z ACI: Ci., L.

3. glasno oznaniti (oznanj(ev)ati), naznaniti (naznanj(ev)ati), (raz)trobiti, (raz)trobentati, razglasiti (razglašati), napoved(ov)ati, oklic(ev)ati: eas res in angulis Ci.; z ACI: illa vox secum consules facere acerbissime personabat Ci., Baiae personant huc unius mulieris libidinem esse prolapsam Ci.; occ. opevati, glasno slaviti: Prud., Aug., Achilles fortium virorum laudes personans Cu. slavna dela (dejanja) junakov, plausibus p. formam principis T. z glasnim ploskom slaviti.

4. na kako glasbilo igrati, trobiti, brenkati: classicum Ap., nunc citharā, nunc lyrā personatur hendecasyllaborum volumen Plin. iun. —

II. intr.

1. glasiti se, razlegati se, doneti, zveneti: Ap., Gell., Lact., domus cantu personat Ci. po hiši se razlega petje, personat regia ploratu Cu., id totis castris personabat L., aures personant vocibus Ci. po ušesih mi zvenijo glasovi; metaf.: plebs personabat plausu composito T. ljudstvo je ploskalo, ii plausibus personare T.

2. oglasiti (oglašati) se, (za)igrati, (za)brenkati: citharā Iopas personat V.

Opomba: Pf. personavit: Ap.; inf. pf. personasse: Prud.

perspective² [pəspéktiv] samostalnik
geometrija, umetnost perspektiva, risba, slika iz perspektive; upanje, pričakovanje, obet; vidik, razgled
figurativno pogled v globino, prihodnost; pogled na stvari, dogodke v pravi luči

in (true) perspective v (pravi) perspektivi
he has no perspective stvari ne vidi v pravi luči

per-stringō -ere -strinxī -strinctum (per in stringere)

1. oplaziti, dotakniti se: regis summos capillos Cu., vomere portam Ci., solum aratro Ci. preorati, aciem gladii Plin. otopiti; occ. oplazivši raniti: alicuius femur V., femur mucrone, summam cutem Cu.

2. zadrgniti (zadrgovati, zadrgavati), povez(ov)ati (povezavati), (z)vezati (zvezavati): vites Ca.

3. metaf.
a) prešiniti (prešinjati), prevze(ma)ti, obiti (obhajati), pretres(a)ti, spreleteti (spreleta(va)ti, spreletovati), izpreleteti (izpreleta(va)ti, izpreletovati), navda(ja)ti: Val. Fl., Val. Max. idr., horror spectantes perstringit L., consulatus meus eum perstrinxerat Ci. ga je neprijetno zadel, murmure cornuum aures perstringit H. pretresljivo mi doni trobljenje rogov.
b) (po)kazati, (po)grajati: eos vocis libertate Ci. s prostodušnimi besedami, voluntatem asperioribus facetiis Ci., cultum habitumque alicuius levibus verbis T., modice perstringi T.
c) (v govoru) površno dotakniti (dotikati) se, površno ali mimogrede omeniti (omenjati), na kratko povedati: celeriter perstringam reliquum vitae cursum Ci., quem locum breviter paulo ante perstrinxi Ci. — Od tod adv. pt. pf. perstrictē kratko in jedrnato: Aug.

persuasion [-sɥazjɔ̃] féminin prepričevanje, na-, prigovarjanje; prepričanost

la persuasion vaut mieux que la force prepričevanje je boljše kot sila

per-tentō (bolje per-temptō) -āre -āvī -ātum (per in temptāre)

1. preizkusiti (preizkušati): utrumque pugionem T., alta bipenni latera Petr. poet.

2. metaf.
a) preizkusiti (preizkušati), preveriti (preverjati), postaviti (postavljati) na preizkušnjo: aliquem gratiā Ter., nobilium adulescentium animos L., animum cohortis T.

2. skozi in skozi zaje(ma)ti, predreti (predirati), prodreti (prodirati) skozi (v) kaj, preblisniti, prešiniti (prešinjati): lux pertentat sensus V., pertentant gaudia pectus V., vinolentiā pertentatus Ap.

perticātus 3 (pertica) s palico (kolom) opremljen, na palico (kol) pritrjen: pondera Mart.

per-tractō (tudi, vendar slabše per-trectō) -āre -āvī -ātum (per in tractāre)

1. povsod (o)tipa(va)ti, pretipa(va)ti, (o)šlatati: Auct. b. Afr., barbatulos mullos Ci., caput dormienti Iust., manum hominis Ap.; pesn.: vulnera visu Sil. natančno pregled(ov)ati.

2. metaf.
a) natančno preisk(ov)ati, premisliti (premišlj(ev)ati), preučiti (preučevati), obravnavati, miselno se ukvarjati, pečati se s čim: Q., Plin. iun. idr., totam philosophiam Ci., perceptae penitus et pertractatae res humanae Ci.

2. (dušo, duha) obdel(ov)ati, nagniti (nagibati), (na duha, dušo) vplivati: sensūs mentesque hominum, hominum animos, animos iudicum Ci. — Od tod adv. pt. pf. pertractātē na zelo obrabljen (navaden, običajen, ustaljen) način: non pertractate facta est (sc. fabula) Pl.

perúćac -ćca m dial. izpuščaj na licu

per-urgeō (per-urgueō) -ēre -ursī -ursūrus (per in urg(u)ēre) zelo stiskati koga, zelo pritisniti (pritiskati) na koga, zelo pestiti, zelo trapiti, zelo mučiti, zelo degáti, zelo nadlegovati koga, zelo siliti, zelo tiščati v koga: Amm., aliquem summā vi ad capessendam rem publicam Suet., Constantium parentem fata ultima perurguebant Aur.

per-vagor -ārī -ātus sum (per in vagārī)

1.
a) intr. (vedno) klatiti se, potikati se, potepati se, potovati: omnibus in locis C., hic praedonum naviculae pervagatae sunt Ci., in omnes partes C. jezditi, jezdariti.
b) trans. obhoditi (obhajati), prehoditi (prehajati), iti skozi: errabundi domos suos p. L., bello prope orbem terrarum p. L.

2. metaf.
a) intr. razširiti (razširjati) se, razvedeti se: de quo pervagatum est usque ad ultimas terras Ci., ne is honos nimium pervagetur Ci.
b) trans. obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, navda(ja)ti, prešiniti (prešinjati): dolor omnia membra pervagabatur Plin. iun., cupiditates omnium mentes pervagantur Ci. — Od tod adj. pt. pf. pervagātus 3

1. zelo razširjen, na daleč znan, splošno znan: gloria est pervagata fama meritorum Ci., pervagatissimus versus Ci.; subst. pl. n: ista communia et pervagata Ci. tista ustaljena in splošno znana pravila.

2. splošen: pars autem est pervagatior Ci. — Act. soobl. pervagō -āre (metaf.): ut primos quosque locos … celeriter animo pervagemus Corn.

per-vulgō (stlat. per-volgō) -āre -āvī -ātum

1. razglasiti (razglašati), objaviti (objavljati), oznaniti (oznanjati), naznaniti (naznanjati), oklic(ev)ati: edictum totā provinciā C., tabulas Ci., Hirtium Ci. izdati.

2. na razpolago da(ja)ti: operam suam p. et communicare Ci.; occ. p. se (o vlačugah, prostitutkah) nastaviti (nastavljati) se, proda(ja)ti se (svoje telo): Ci.

3. kak kraj obisk(ov)ati, kje pohajati, iti (hoditi) skozi kaj, prehoditi (prehajati), pogosto prepotovati: quo solis pervulgant lumina caelum Lucr., litus pervolgans furor Pac. fr. — Od tod adj. pt. pf. pervulgātus 3, adv. -ē

1. zelo znan, splošno znan, zelo razširjen, slovit, razvpit, proslul: nomina H., ista maledicta pervulgata in omnes Ci.

2. (zelo) navaden, preprost, kot adv. = po (v) splošni rabi, po splošnem običaju, (po) prostaško, v navadnem (običajnem) pomenu: consolatio Ci., pervulgatissima verborum dignitas Corn., aliquid de rebus pervulgatioribus fingendum esse Ap., quod videtur novius pervulgatiusque esse Gell., pervulgate magis quam inscite locutus est Gell., „candenti“ dixit pervulgate et improprie pro ferventi favillā Gell.

p.es. kraticaper esempio na primer (npr.)

pescozón moški spol udarec na glavo, sunek v tilnik

pesistico agg. (m pl. -ci) šport ki se nanaša na dviganje uteži

pessum², adv. (iz *ped-tum, prim. skr. páttum, pádyate pada, sl. padem, lat. pes) dol, na tla, na dno, proti tlem: p. ire Col. pasti na tla, iti k dnu (na dno), p. mergere Prud., p. sidere Sen. ph. pogrezniti se na dno, navi abire p. in altum Pl. pogrezniti se globoko v brezno, p. subsedēre urbes Lucr. mesta so se udrla, p. dare Lucan. pahniti v globino (brezno); večinoma metaf. v zvezah

1. pessum ire iti po zlu, poginiti, propasti, konec vzeti (jemati), nesrečen biti, izjaloviti se: Pl., p. ituros Italiae campos T.

2. pessum dare (pisano tudi pessumdare in pessundare) po zlu spraviti (spravljati), pokonč(ev)ati, uničiti (uničevati), pogubiti (pogubljati), (u)gonobiti (ugonabljati), onesrečiti (onesrečevati): Pl., Ter., O., multos etiam bonos pessumdedit T., ad inertiam pessumdatus est S. prevzela ga je lenoba, tako tudi: animus ad voluptatem corporis pessumdatus S.

3. pessum premere (po)tlačiti: Pl.

4. pessum deicere „ob tla vreči“ = podreti, uničiti koga: Ap.; pessum aetas acta est Enn. leta so se iztekla.

pestíti -ím
1. grditi: šef ga je pestil zaradi malomarnosti
2. pritješnjavati (-te-): upniki ga pestijo, zato je prodal travnik
3. navaljivati na koga: toliko časa so ga pestili, da je privolil
4. zaokupiti, spopasti: pestiti z vprašanji, z zahtevami
5. kinjiti, mučiti: lakota ga pesti, bolečine ga pestijo

pestovánček -čka m
1. dijete, dete koje se nosi u naručju, na rukama
2. maza, miljenik, miljenče: mamin pestovanček

péstovanje i pestovánje s pjestovanje (pe-), nošenje u naručju, na rukama

péstovati -újem i pestováti -újem
1. pjestovati (pe-), nositi u naručju, na rukama: pestovati otroka
2. pestovati zlomljeno roko nositi ruku u zavoju
3. maziti: naš šef nikogar ne pestuje
4. pretjerano njegovati, liječiti, preterano negovati, lečiti: pestovati rano, prehlad

pêta ž
1. peta: stopiti komu na -o; čepeti na -ah
čučati na petama; brusiti si -e
brzo hodati; nov od glave do -e; biti komu za -ami
goniti koga u stopu, uzastopce; odnesti -e
umaći; biti komu trn v -i; pokazati -e
pobjeći, pobeći; srbijo jo -e
htjela bi plesati, igrati; iztegniti -e
otegnuti papke, umrijeti, umreti; tuja vrata ga bijejo po -ah
nema svoje kuće; smrt mu je za -ami
skoro će umrijeti, umreti; Ahilova peta
ranljivo mjesto
2. potpetica, štekla, štikla: čevlji z visoko -o
3. peta: peta nogavice; luknja na -i
4. okrajak: peta kruha
5. razni predmeti koji po obliku podsjećaju na petu