mláčiti mlâčīm, mláči, mlȃčāh -āše, mláčēći, mlâčen -a
I. ogrevati do mlačnosti: sunce mlači zračna strujanja
II. mlačiti se ogrevati se do mlačnosti, postajati mlačen: limunada se u čašama mlači
monopole [-pɔl] masculin monopol, izključna pravica do česa; izključni privilegij
monopole de l'alcool, du tabac, des allumettes monopol na alkohol, tobak, vžigalice
monopole d'Etat državni monopol
monopole de vente monopol na prodajo
ne pas avoir le monopole de quelque chose ne imeti monopola na kaj
moror1 -ārī -ātus sum (mora2)
I. intr.
1. (po)muditi se, bi(va)ti, osta(ja)ti, posta(ja)ti, zadrž(ev)ati se, nahajati se kje: Ph., Suet., Brundisii, in provinciā Ci., in propinquis urbi montibus N., apud oppidum C., circa flumen L., paucos ibi dies L., N., m. cum aliquo Sen. ph. občevati, živeti s kom, secum Sen. ph. muditi (zadrževati) se sam pri sebi = ne postati raztresen; pesn. metaf.: rosa quo locorum sera moretur H. še cvete, vincula collo morantia O. držeče se vratu, vrat openjajoče, oculi tellure morati O. obvisele na zemlji, dum moror in externis Vell. ukvarjam se, morandi in imperiis cupiditas Vell. osta(ja)ti v visokih službah.
2. occ. obotavljati se, oprez(ov)ati, sprenevedati se, zatezati, zavlačevati, odlašati, kasneti, kasniti, zamuditi (zamujati), biti pozen, izosta(ja)ti, zaosta(ja)ti: ubi vis: non moror Ter. pripravljen sem, narravit Brutum valde morari Ci., auxilia morantur C. izostajajo, cum morarentur iumenta Ci., pars morans (zaostajajoč), pars festinans T., progressi morative L. ali s premikom predaleč naprej ali z zaostajanjem, m. longum Lucr., haud multa (nec plura) moratus V. brez obotavljanja, nemudoma. Skladi: z inf.: alicui bellum inferre Ci., oppido munitiones circumdare Hirt., ratem occupare H.; s conj.: morari Caesarem, quia naves conscendere iuberet Auct. b. Alx., nihil ne ego quidem moror, quominus decemviratu abeam L. = takoj hočem tudi jaz odstopiti. —
II. trans.
1. pustiti (dati) se čakati (pričakovati) komu: egomet convivas moror Ter.
2. (po)muditi, pridrž(ev)ati, zadrž(ev)ati, ustaviti (ustavljati), ovreti (ovirati), odlašati s čim: ipsum morando sustinuit V., nullo morante L. ko ni nihče branil, m. aliquem lite iniquā H. nadlegovati, victoriam C., m. atque impedire iter C., longo sermone tua tempora H. jemati (kratiti) ti tvoj (pomembnim državnim zadevam odmerjeni) čas, nec moratus est imperium Petr. takoj je izvršil povelje, m. aliquem ab itinere, a fugā L., vos Asiae campi morantur H., non mare illud euntes nos moratur Cu., ne haec quidem res Curionem ad spem morabatur C. ni omajala Kuriona v njegovem upanju, Kurionu ni omajala upanja, lora morantia artūs O., si dura morabitur alvus (sc. te) H. če te bo mučilo zaprtje, če te bo mučila zapeka. Skladi: ne affinem morer, quin ubi arcessat meam extemplo filiam ducat domum Pl., nec diu moratur dolorem suum, quin eos interfici iubeat Auct. b. Alx., non moror, quominus in civitatem redeant L., moratus sit nemo, quominus, ubi visum fuerit, abeant L.
3. occ. zanimati, mikati, vabiti: populum H., carmina, quae possunt oculos auresque morari H., novitate morandus spectator H., sunt, quos Pacuviusque et verrucosa moretur Antiopa Pers., mensa nullius convivae oculos voluptate moratur Sen. ph.
4. rekla: nihil moror, non moror, ne morer
a) kot besede sodnika, ki izreka oprostilno sodbo: C., Sempronium nihil moror L. Gaja Sempronija ne zadržujem več, nič nimam več zoper njega; tako tudi: absoluto Claudio tribunus plebis negavit se Gracchum morari L.
b) kot reklo, s katerim govornik pretrga govor: ne te morer H., ne te longis ambagibus morer H., ne multis vos morer Petr. in abs. ne multis morer Ci. da ne odlašam, da (vas) ne zadržujem, na kratko povedano, skratka; tako tudi: quid multis moror? Ter.
c) kot izraz preziranja: nihil (nil) ali nec morari ne meniti (brigati, zanimati) se, ne marati za kaj, ne hoteti: purpura nihil moror Pl., nec dona moror V., nil moror officium, quod me gravat H., vina nihil moror illius orae H.; z inf.: alio uti nihil moror Pl.; abs.: Ter., remove pernam, nihil moror Pl.; tudi kot izraz pritrjevanja = nič mi ni do tega, vseeno mi je, naj bo, ne branim, ne preprečujem: nihil moror eos salvos esse Antonius ap. Ci., pertinacem (sc. dici me) nil moror Acc. fr.; abs.: i iam nunc, quo properabas, nihil moror Pl., per me sint omnia protinus alba; nihil moror Pers. — Act. soobl. morō -āre: Naev. fr., Pac. fr., Enn. fr., Caelius in Ci. ep.
muōvere*
A) v. tr. (pres. muōvo)
1. premakniti, premikati; gibati:
muovere i piedi pog. hoditi, gibati se
muovere la testa prikimati, odkimati
muovere la coda mahati z repom
muovere i primi passi shoditi
non muovere un dito pren. ne migniti s prstom
2.
muovere una macchina pognati stroj
muovere una causa a qcn. koga tožiti
muovere un inganno nastaviti past
muovere guerra napovedati vojno, napasti koga
muovere un rimprovero pokarati, grajati
3. vzbuditi, vzbujati; ganiti; (indurre) pripraviti do, navesti k; odvrniti, odvračati od:
muovere il pianto, il riso, l'invidia, la paura, la compassione vzbuditi jok, smeh, zavist, strah, sočutje
una scena pietosa che avrebbe mosso anche le pietre mučen prizor, ob katerem bi se še kamen razjokal
non ho potuto muoverlo dal suo proposito nisem ga mogel odvrniti od njegove namere
4. šah napraviti potezo
B) v. intr.
1. kreniti; iti (proti):
la colonna muoveva verso il confine kolona je šla proti meji
2. začeti, začenjati; pren. izhajati
C) ➞ muōversi v. rifl. (pres. mi muōvo)
1. kreniti, premakniti se, gibati se; oditi (tudi pren.); stopiti v akcijo:
nessuno si muova! naj se nihče ne gane!
2. (darsi da fare) prizadevati si, truditi se
3. pren. upreti se
4. biti ganjen:
muoversi a pietà usmiliti se
muoversi a sdegno biti ogorčen
na predl.
I. s akuz. na, označava
1. mjesto kuda se nešto kreće, kuda nešto dospijeva: iti na goro; sesti na stol
sjesti (se-) na stolicu; zadeti na oviro
udariti na prepreku
2. cilj kuda je kretanje upravljeno: oditi na deželo
otići na selo; obrniti se na levo
okrenuti se lijevo, levo
3. upravljenost s (neprijateljskom) namjerom: fašistični napad na Jugoslavijo; iti na lov na zajce; pes laja na popotnika
4. mijenjanje mjesta, položaja, stanja: oditi na novo službeno mesto; veverica skače z veje na vejo, bolniku se obrača na boljše
5. da se nešto dijeli, deli: razdeliti na dva dela
6. da je nešto dospjelo do krajnje granice: temperatura je padla na najnižjo stopnjo
7. veliku količinu: prišlo je na tisoče ljudi; vsega imajo na stote; na tisoče ton žita pridelujejo
8. usmjerenost duhovne aktivnosti: misliti na svoje rojake; naročiti se na žurnal; biti nor na ženske
ludovati za ženama
9. vremenu determinaciju: na današnji dan pred tridesetimi leti se je začela vojna; na Novo leto se bomo videli; prvi maj pade na nedeljo
10. približavanje vremenskoj granici: na pomlad bo odšel v tujino; ura gre na poldne
11. u priloškoj oznaci
a) mjesta: priti na vrh
b) vremena: na stara leta je počival
c) uzroka: na jezo pije; delati komu na veselje
d) načina: dati blago na upanje
dati robu na veresiju; lagati na debelo; na mojo čast; glagoli na -am
II. s lok. na, u priloškoj oznaci
a) mjesta: na mizi stoji ura; na vrhu Loveena je mavzolej
b) načina: na mehkem sedeti; na naglem je zbolel
naprečac, iznenada je obolio; kuhati na olju
c) u stalnim vezama: biti bolan na pljučih; ujeti koga na laži; pika na i
tačka na i; na kmetih
na selu; imeti koga na sumu; akcent na osnovi, na končnici; kdo je na potezi
náći nȃđēm oni nâđū, náđi, náđoh náđe, nàšao nàšla, nâđen -a
I.
1. najti: naći iglu u slami, dobra prijatelja, sobu za spavanje, koga u životu, utjehe u radu
2. doleteti: velika nas žalost nađe danas
3. imeti za: naći za dobro, za potrebno, za shodno
4. ugotoviti, priti do spoznanja: ona je našla da to nije dobro
5. pasti: našla je kiša, našao je snijeg
6. da ne nađe od mene ne želim, da bi od mene prišla nanj nesreča; da od boga nađeš naj ti bog pomaga!, bog pomagaj!; to nisam našao na putu tega nisem pobral na cesti; ob gostiteljevem pozdravnem nagovoru: dobar dan, gost odgovori: bolje vas našao
II. naći se
1. najti se: dobri se ljudi svugdje nađu
2. znajti se: ja se ne umijem naći; on se nađe u neprilici znašel se je v zadregi; naći se u čudu začuditi se
3. biti v pomoč: gledaj da mu se nađeš kad mu što zatreba; nešto sam skupila da mi se nađe da bom imela kaj v roke vzeti, kadar bo treba
4. roditi se: našlo se muško dijete
5. čutiti se: naći se uvrijeđenim čutiti se užaljenega
6. ti si se našao da to kažeš ti si upaš to reči
nahegehen*, nahe gehen* jemandem pretresti (koga), iti do živega (komu), žalostiti (koga), razžalostiti (koga)