Franja

postròjiti pòstrojīm
1. urediti, postaviti v vrsto: postrojiti vojnike u dva reda
2. instalirati

posture² [pɔ́sčə] prehodni glagol & neprehodni glagol
postaviti (se) v pozo
figurativno pozirati, nastopati (as)

posturize [pɔ́sčəraiz] neprehodni glagol
postaviti se v pozo, pozirati

potr̀kljati -ām
1. postaviti natičje: potrkljati grah
2. pokoliti: potrkljati vinograd

povr̀stati -ām postaviti v vrsto, postrojiti: povrstati vojsku; vojske su jedna prema drugoj povrstane za boj

prae-iaciō -ere (-iēcī) -iactum (prae in iacere)

1. pred kaj ali spredaj vreči (metati), pred (spredaj) položiti (polagati), pred (spredaj) postaviti (postavljati): moles Col.

2. raztres(a)ti (pren.): dolorum semina Serv.

prae-scrībō -ere -scrīpsī -scrīptum (prae in scrībere)

1. spredaj napisati (zapisati), postaviti (postavljati) na začetek, (pis(me)no) postaviti (postavljati) na začetek, na(d)pisati: sibi quae Vari praescripsit pagina nomen V. ki ima spredaj zapisano, spredaj nosi ime, diplomatibus nullum principium praescribere T., nomen libro, epistulae titulum Gell., auctoritates praescriptae Ci. v pooblastilo (poverilo senatnega sklepa) napisana imena (prisotnih senatorjev); abs.: ut praescripsimus Vell. kakor smo prej (zapisali =) omenili; occ.
a) uporabiti za (kot) pretvezo: frustra aliquem T.
b) (kot jur. t.t.) uporabiti ugovor za pretvezo, nasproti postaviti ugovor, ugovarjati: Q., Icti.

2. metaf.
a) predpis(ov)ati, vele(va)ti, ukaz(ov)ati, odrediti (odrejati): ut ipse praescripserat N., munia H., iura civibus Ci., senatui, quae sunt agenda Ci.; s finalnim stavkom: N., in foedere praescriptum est, ut navem dare necesse sit Ci.; z inf.: T., mos praescribit praetores in parentum loco esse oportere Ci.; z odvisnim vprašalnim stavkom: senatui, quae bella sint gerenda, praescribo Ci., quid fieri oporteret, non minus commode ipsi sibi praescribere quam ab aliis doceri poterant C.
b) načrta(va)ti, (na)risati: lineamenta Plin.; pren.: formam futuri principatus T. pred oči (po)staviti podobo … — Subst. pt. pf. praescriptum -ī, n

1. predpis za pisanje ali učenje na pamet: Sen. ph., Q.

2. predpisana (naznačena, označena, določena) meja, predpisano (naznačeno, označeno, določeno) področje, območje: intra praescriptum equitare H.

3. metaf. predpis, pravilo, smernica, vodilo, ravnilo: alterius praescriptum C., ad praescriptum consulis L., omnia legum praescripto fieri videbitis Ci., praescripta calcis (= meta) Lucr.

Opomba: Sinkop. pf. praescripsti: Ter.

prae-sēminō -āre -āvī -ātum (prae in sēmināre)

1. prej vsejati ali vsaditi: vis naturalis et quasi praeseminata Aug., non nati sunt homines tamquam ex draconis dentibus praeseminati Lact.

2. pren.
a) razsejati, raztrositi: quaedam quaestio huius lumina Aug.
b) položiti (polagati), postaviti (postavljati) temelj(e) čemu, pripraviti (pripravljati) kaj: Ambr., Cass., nostri exercitus alacritate formidinem maiora sibi praeseminans Amm.

prèdmetnuti -nēm postaviti pred

prefiggere^*

A) v. tr. (pres. prefiggo) vnaprej postaviti, postavljati; vnaprej določiti, določati

B) ➞ prefiggersi v. rifl. (pres. mi prefiggo) postaviti si; zastavljati si:
prefiggersi uno scopo zastaviti si cilj, skleniti

prefix² [pri:fíks] prehodni glagol
postaviti pred kaj
slovnica dati besedi predpono; dodati odlomek, poglavje (v knjigi)

prelatize [prélətaiz] prehodni glagol
postaviti pod prelatovo oblast

preponer* (glej poner) postaviti pred ali na čelo; prednost da(ja)ti, bolj ceniti

preporre^* v. tr. (pres. prepongo)

1. dati spredaj, pred

2. imenovati, postaviti na čelo

3. pren. dati prednost, rajši imeti

préposer [prepoze] verbe transitif postaviti za nadzornika, upravnika; poveriti (quelqu'un à koga z)

prestabilire v. tr. (pres. prestabilisco) vnaprej postaviti; prej določiti, določati

prick up prehodni glagol
postaviti ušesa pokonci (pes)

to prick up one's ears nastavljati ušesa, vleči na ušesa

príći prîdem, prídi, prídoh príde, prìšao prìšla, prìšāvši
1. priti k: prići komu; ne možeš mu prići nedostopen je
2. pristopiti k: prići radničkoj stranci, zavjerenicima
3. postaviti se na stran nekoga: prići kome; prići nečijem mišljenju sprejeti nazore nekoga; prići ruci skloniti se in poljubiti roko

prō-do -ere -didī -ditum (prō in dare)

I. „dalje, naprej da(ja)ti“

1. nadaljevati, podaljš(ev)ati: vitam Pl., genus a sanguine Teucri prodere V. razmnožiti.

2. preložiti (prelagati), odložiti (odlagati): diem Ca. ap. Fest., porro diem Luc. Ap. Non., diem nuptiis Ter.

3. izročiti (izročati), zapustiti (zapuščati), predati (predajati): auspicia suis posteris prodiderunt Ci., ius imaginis ad memoriam … prodendae Ci., regnum a Tantalo proditum Ci.

4. ustno ali pis(me)no izročiti (izročati), v ustni ali pisni obliki zapustiti (zapuščati):
a) de Magonis interitu duplex memoria prodita est N. se je ohranilo dvojno poročilo, sta se ohranili dve verziji zgodbe, locus prodit memoriam C. ohranja (širi, varuje) spomin, prodere exercitus memoriam C., multos deerasse memoria prodidit Col. ohranilo se je izročilo, da …
b) memoriā proditum est po izročilu je ohranjeno (je ohranjena bajka, (po)vest), izročilo pravi (navaja), pripoveduje se, zapisano je: quos natos in insula ipsi memoria proditum dicunt C. ustno sporočeno, po ustnem izročilu, quod est memoria proditum ac litteris Ci. ustno in pis(me)no izročeno, ohranjeno v ustnem in pisnem izročilu.
c) memoriae prodere spominu izročiti (izročati) = (pis(me)no) sporočiti, (s)poročati, navajati: sermonem eius Ci., belli gesta multi memoriae prodiderunt N. so sporočili, so prenesli v izročilo, poročajo, pripovedujejo; z ACI: Ci., idem ossa eius clam ab amicis esse sepulta memoriae prodidit N.; memoriae proditur z ACI: L., T. —

II.

1. iz ali od sebe da(ja)ti: Val. Fl., Suet. idr., anima extra prodita Lucr. izdihnjena, alto suspiria prodere (inačica: ducere) pectore O. globoko (za)vzdihniti (vzdihovati), Medusae squalentia ora O. pokazati, prodere (inačica: edere) cum baccis fetum olivae O. pognati (poganjati), fumoso condita vina cado O. prinesti, exemplum Ci., L., T., Vell. drugim da(ja)ti zgled, drugim biti za zgled; occ. (po)roditi: inclute parvā prodite patriā Acc. ap. Ap., eadem domo et gente proditi Icti.

2. da(ja)ti na ogled, postaviti na videz (videlo), da(ja)ti na znanje, da(ja)ti v javnost, razglasiti (razglašati), objaviti (objavljati), sporočiti (sporočati), pojasniti (pojasnjevati), obvestiti (obveščati), reči, praviti, povedati, govoriti, pripovedovati: Varr., Plin., Plin. iun. idr., decretum Ci., multitudini produnt, quae ex ussu esse iudicaverunt C., in reo perniciosum exemplum prodere C. obtoženca hudo kaznovati drugim v strah (v svarilen zgled), haec litteris (pis(me)no) nobis prodiderunt Ci., quae scriptores Graeciae prodiderunt Ci., utrumque auctores prodiderunt T., illud pervelim falso proditum esse L., prodere ritum piandi fulminis O., de eo N., sicut proditur L.; z ACI: T.; proditur z NCI: Iust.; occ. proglasiti (proglašati), razglasiti (razglašati), imenovati, izvoliti za koga, kaj: flaminem Ci., interregem L., dictatores Icti.

3. (kako skrivnost) povedati, razode(va)ti, razkri(va)ti, odkri(va)ti, izda(ja)ti: Lucan., Sil., Suet. idr., arcana et secreta Cu., commissa H., homo enuntians commissa, prodens conscios Ci., crimen vultu O., gaudia prodens vultus H.; occ. izda(ja)ti koga, kaj, izneveriti (izneverjati) se komu, čemu, preda(ja)ti koga, kaj, (izdajalsko) izročiti (izročati), (izdajalsko) prepustiti (prepuščati) koga, kaj: is me deseruit ac prodidit Ci., causam populi deserere ac prodere Ci., aliquam proicere ac prodere ali prodere et proicere C., Ci., populos fidei suae commissos Cu., urbem, patriam, libertatem L., vitam et pecuniam Ter., anui filiam planissime Ter. na milost in nemilost, utilitatem communem Ci., caput et salutem alicuius Ci., fidem (besedo) S. ali officium Ci. prelomiti (dano) besedo (obljubo, zvestobo, dolžnost), alvum Pl. pokvariti (si) želodec, aquilam hostibus C., classem praedonibus Ci., prodita iudiciis fallacibus Lucr., prodere aliquem ad mortem V., commilitones ad caedem L., aliquem in omnes cruciatus L., proicere ac prodere ad inconsultam et improvidam pugnam legiones L. lahkomiselno izpostaviti bitki.

prō-iciō -ere -iēcī -iectum (pro in iacĕre)

1. vreči (metati) pred koga, komu: proiectum (sc. cani) odoraris cibum H., proicere alicui frustum cibarii panis Ap.; occ. (naprej) iztegniti (iztegovati, iztezati), (po)moliti (pomaljati), pred sebe (pred sabo) držati: brachium Ci., linguam Lucan., pectus ac ventrem Q., hastam N. nastaviti, clipeum prae se L., pedem laevum V. levo nogo postaviti naprej, naprej stopiti z levo nogo; metaf. stavbo napustiti, na stavbi narediti (delati) napušč (tin, izzidek): ius ali servitus proiciendi Icti. pravica narediti nad sosedovim zemljiščem napušč, prizidek, poseb. tin, izzidek; od tod proici moleti, štrleti, strčati: tectum proiceretur Ci., urbs in altum proiecta Ci. v morje moleče (se prožeče, iztezajoče); tako tudi act. proicere in altum Pac. fr., Ca. fr. v (na) odprto morje moleti (štrleti, prožiti se).

2. (s)poditi, odgnati (odganjati), izgnati (izganjati): Sen. ph. idr., puerum ex angiportu Pl., tantam pestem (sc. Catilinam) foras Ci., aliquem ab urbe O.; occ.
a) pregnati (preganjati), izgnati (izganjati): Agrippam in insulam Planasiam T., Sarmaticas proiectus in oras O.
b) lacrimas Auct. b. Alx. preli(va)ti, točiti, verba Sen. ph. izustiti (izuščati), izgovoriti (izgovarjati).

3. tja (na tla, proč, vstran) vreči (metati), zagnati (zaganjati), izvreči (izmeta(va)ti), odvreči (odmetavati), zavreči (zametavati): sarcinas C., effigiem imperatoris T., aquilam intra vallum C., proicere galeam ante pedes V., aliquid in ignem C., quaedam per fenestram Sen. ph., vexillum trans vallum Val. Max., crates C. nametati (da bi z njimi pokrili jarke), alga proiecta V., proiectus ad saxa Ci., proicere arma C. položiti orožje, odvreči orožje, insignia H. odložiti, puellam Pl. izpostaviti, se in forum L. planiti, semet in flumen Cu., se ex navi C. zagnati se (skočiti) z ladje, super exanimem sese proiecit amicum V. se je vrgel, proicere se ad pedes alicuius Ci. pasti na kolena pred kom; s predik. acc.: tribunos insepultos L., aliquem inhumatum Ci.; pren.: cives in aperta pericula V. pehati, se in hoc iudicium Ci. (kot priča) siliti k tej pravdi, in has miserias proiectus sum S. pahnjen sem, proicere se in muliebres fletus L. planiti v jok (tarnanje), ponižati se do … ; tako tudi pass.: in concubitum amicorum proiecta Iust., proiecta senatūs auctoritas T. propadla.

4. metaf.
a) zavreči (zameta(va)ti), odkloniti (odklanjati), zavrniti (zavračati), vnemar pustiti (puščati), opustiti (opuščati), odpoved(ov)ati se čemu, izogniti (izogibati) se česa, čemu: patriam virtutem C., libertatem Ci., ampullas H., pudorem O., spem salutis Plin. iun., queritur in contione sese proiectum ac proditum a Pompeio C., proiectis omnibus (vse pustivši vnemar) fugae consilium capere C., proicere animam V. usmrtiti (ubiti) se.
b) (ob določenem času) koga odgoditi, odložiti (odlagati), preložiti (prelagati), zavrniti (zavračati), postaviti (postavljati) pred vrata, izločiti (izločati): ii, qui ultra quinquennium proiciantur T. — Od tod adj. pt. pf. prōiectus 3

I.

1. (naprej, ven) moleč, štrleč, iztezajoč se, pomaljajoč se: saxa V., proiectae orae continentis L., neuter proiectus, neuter paulo proiectior Suet.; subst. prōiectum -ī, n tin, izzidek, pomol pri stavbah: Icti.

2. metaf.
a) izreden, izjemen, odličen, izvrsten, sijajen: proiecta iustitia est atque eminet Ci., audacia Ci., cupiditas Ci. nezmerna.
b) nagnjen k čemu, dojemljiv za kaj, podvržen čemu: homo ad audendum proiectus Ci. zelo drzen človek, pravi vratolom(než), in libidinem proiecti Iust., proiectissima ad libidinem gens T., proiectus in verba Amm., Gell. —

II.

1. naprej, na tla vržen, (na tleh) ležeč: proiecti ad terram C., viridi proiectus in antro V., ante simulacra proiecti C., proiecto opem ferre O., insula proiecta in meridiem Plin.

2. metaf. zavržen, zaničljiv, zaničevanja vreden, nizek, podel: consulare imperium L., servientium patientia T., quid esse vobis aestimem proiectius? Prud.
b) potrt, povešen, malodušen, pobit: vultus T. — Adv. prōiectē zaničljivo, malomarno, brezskrbno, brezbrižno, nebrižno, neskrbno, ravnodušno: ignoscere Tert.