Franja

natézati nàtēžēm
I.
1. nategovati
2. napenjati
3. težko se prebijati, težko živeti: nateže i tavori s onom malom platom; natežu i zlopate s hranom na ovoj oskudnoj godini
4. imeti s kom, s čim težave: nateže s matematikom
5. cikati na: evo, pomiriši, na voće nateže povohaj, po sadju ima duh, na sadje cika
6. delati težave: bolje je da ne natežemo cijenom
II. natezati se
1. nategovati se
2. napenjati se
3. ekspr. dajati se, mučiti se: onda se još valja s njim natezati za novce

natō -āre -āvī -ātum (intens. in frequ. glag. nāre)

1. plavati: querquedulae natantes Varr. ap. Non., studiosissimus homo natandi Ci. ep., natare in Oceano Ci. ali in mari Cels. šalj. = pluti, natant aequore pisces O., natat uncta carina V., in portu fracta carina natat Pr. plava sem in tja, fracta classis et intra paucos dies natavit nova Sen. ph. je odplulo novo; pesn. trans. preplavati kaj, plavati kje, čez kaj, po čem: freta V., aquas Mart.; tudi pass.: quot piscibus unda natatur O.; subst. pt. pr. natantēs -ium (pesn. -um), f (sc. bestiae) plavajoče živali, živali plavalke = ribe: omne genus natantum V.

2. metaf. (o stvareh zaradi podobnosti gibanja oz. tvarine)
a) gibati se, (o vodovju) teči, pljuskati, plivkati, plajhati, valove gnati, valovati: Lucr., Tiberinus … campo liberiore natat O.; (o žitnem polju) zibati se, valovati: campi natantes V.; (o ognju) plati, plapolati, goreti: Lucr., niveo natat ignis in ore Stat.; (o obleki) mahedrati, plahutati, opletati: O.; (o listju, ki se je usulo) gibati se, zibati se: Pr.; (o tehtnici) omahovati: Tib.; (o nogi) gugati se, premikati se, drseti: ne vagus in laxa pes tibi pelle (v čevlju) natet O.; (o ptičjem letu) plavati, jadrati: quodque ausa volare ardea sublimis pinnae confisa natanti Lucan.; occ. α) plavati v čem, biti poplavljen, biti poln česa, imeti veliko česa, obilovati s čim; z abl.: natabant pavimenta vino Ci., omnia plenis rura natant fossis V., cum … sanieque exspersa natarent limina V., arva amnibus natant O., imbres, quorum modo cuncta natabant impulsu Lucan., quotiens haec ora natare fletibus et magnas latrantia pectora curas admota deprendo manu? Stat., natabant domus sanguine parvulorum Aug.; abs.: cuncta natabant (od dežja) Lucan., plana natant Sil. β) (o očeh pijanih, zaspanih, umirajočih ljudi) plavati = medleti, medel, mrtev, otrpel, tog biti, stekleneti: vinis oculique animique natabant O., iam moriens oculis sub nocte natantibus atra circumspexit O., natantia lumina V., comitis casu frendens labentia virgo membra levat parvāque oculos iam luce natantīs irrorat lacrimis Sil.; oculi natantes et quādam voluptate suffusi Q. milo gledajoče oči (govornika).
b) širiti se, razširjati se: summā parte terrae natantibus radicibus Col.
c) (v duševnem oziru) omahovati, omahljiv, nestalen, nestanoviten biti, negotov biti: tu mihi natare visus es Ci., pars hominum … urguet propositum; pars multa natat H., mutatio voluntatis indicat animum natare Sen. ph.; natant quaedam (sc. cognomina) Varr.

nàtragati se -ām se dial. imeti številen naraščaj, številno potomstvo

nauseō (nausiō) -āre -āvī (nausea, nausia)

1. imeti morsko bolezen: etiam nunc nauseo Pl., epistula, quam dedisti nauseans Buthroto Ci. ep., conducto navigio aeque nauseat ac locuples, quem ducit priva triremis H., si sine vomitu nauseavit Cels., num quis miratur in mari (se) nausiare? Sen. ph.

2. nauseo (nausio) = sploh slabo mi postaja, slabost me prevzema, sili me na bruhanje, bruham, bljuvam, bljujem, kozlam: quidlibet, modo ne nausiet, faciat Ci., ructantem et nauseantem conieci in Caesaris Octaviani plagas Ci. ep. rigavca in bljuvača, dominus crudus ac nausians Sen. ph.

3. meton. nauseo
a) (za)gnusi se mi kaj, (za)gabi se mi kaj, grdi se mi kaj, odpor, gnus (za)čutim do česa, zoprno mi je kaj, vznejevolji me, v slabo voljo me spravi kaj: quam bellum erat … confiteri potius nescire, quod nescires, quam ista effutientem nauseare Ci. take neumnosti govoriti, da se ti mora samemu gabiti, qui ad canticum sobrietatis, sicut ad potionem aqualem madidi nauseant Aug.
b) nagnusno, zoprno se vesti: hoc illis dictum est, qui stultitiā nauseant et, ut putentur sapere, caelum vituperant Ph.

necessitate [nísésiteit] prehodni glagol
zahtevati, potrebovati, siliti, prisiliti, imeti za posledico

negōtior -ārī -ātus sum (negōtium)

1. kupčevati, tržiti, trgovati na debelo, ukvarjati se s prekupčevanjem (s preprodajo), ukvarjati se z denarništvom (s financami, z denarno trgovino, z bančništvom): Curius, qui Patris negotiatur, multis et magnis de causis a me diligitur Ci., cum se Syracusas otiandi … non negotiandi causā contulisset Ci., equites Romani in Asia negotiati sunt Ci., quod in Gallia negotiatus erat S., qui illic negotiarentur C. ki so se tam ukvarjali s finančništvom = ki so za obresti posojali denar (ali pa nakupovali žito), circumspiciebam, in quod me mare negotiaturus immitterem Sen. ph.

2. sploh kupčevati, tržiti, trgovati: cives Romani negotiandi causa in Gallia constiterant C., sed etiam aviditate praedae ea facinora fiebant, quia negotiandi ferme causa argentum in zonis habentes in commeatibus erant L., ut negotiari possis, aes alienum facias oportet Sen. ph. — Od tod subst. pt. pr. negōtiāns -antis, m
a) veletrgovec, menjalec, bančnik, bankir: praefecturam petivit, negavi me cuipiam negotianti dare Ci. ep.
b) sploh trgovec, prekupčevalec, poslovnež, trgovski posrednik, prodajalec, kupec, obrtnik: negotiantes in basilica Vitr., alia enim dare debemus faeneranti alia colenti agrum, alia negotianti Sen. ph., aratores ac negotiantes Suet.

3. pren. tržiti s čim = ukvarjati (baviti) se s čim, dobiček imeti od česa: animā statim nostrā negotiari Plin.

némati nêmām in némadnēm, impf. nȇmāh in némadāh -āše, aor. némah in némadoh némade
I.
1. ne imeti: nemam s ljudima prljavoga karaktera nikakva posla
2. ne biti: nema nama našeg prijateljstva; nema toga ko će da ga vrati; danas nema predavanja, nastave; nema vraćanja u staro ni vrnitve na staro
3. nema druge ni druge pomoči; nema se kada ni časa
II. nemati se
1. ne biti v razmerju: dva prema osam nema se kao tri prema deset
2. ne biti: nema se novaca, ni denarja
3. ne moči: protiv toga nema se ništa reči proti temu se ne da nič reči

običávati obìčāvām imeti navado: običavao je mnogo piti; pre ručka običavao se prekrstiti

òbilovati -ujēm obilovati, imeti česa v obilju: Slovenija obiluje lijepim ljetovalištima

obişnuí -iésc

I. vt./vr. navajati (se), navaditi (se); privajati (se), privaditi (se)

II. vi. imeti navado

obliegen, obliegen* imeti nalogo (jemandem obliegen kdo ima nalogo), biti (čigava) dolžnost/pravica/naloga

obnáći òbnādēm, oni òbnādū, obnádi, obnádoh òbnāde, obnàšao obnàšla, òbnāden
1. najti: obnaći blago najti zaklad
2. imeti za primerno: za poklon kao najprikladnije obnašao sam srebrnu uru

ocasionar povod dati za, povzročiti, za posledico imeti, privesti do; sprožiti; ogrožati

ocasionar pérdida (molestia) povzročiti izgubo (nevšečnost)

oc-cultō -āre -āvī -ātum (frequ. k occulere)

1. skri(va)ti, zakri(va)ti: noli avorsari neque te occultassis (= occultaveris) mihi Pl., o. lacertos V., gladium veste Cu., boves silvis O., se tugurio S., se silvis L., se ramis T., se latebris Ci., se post montem C., quae in terrā occultaverant C.; med.: stellae tum occultantur (se skrivajo), tum aperiuntur Ci.

2. metaf. skri(va)ti, prikri(va)ti, zatajiti (zatajevati), pritajiti (pritajevati), imeti skrito: Sen. rh. idr., facinus, gaudium, sententiam Ci., neminem (= nullius nomen) Ci., voluntatem N., inceptum suum S., consilium, fugam C., magistratus, quae visa sunt (svoje ukrepe), occultant, quaeque esse ex usu iudicaverunt, multitudini produnt C., occultare et dissimulare adpetitum voluptatis Ci., occultare et abdere T.; z inf.: res … quam occultabam tibi dicere Pl. — Od tod adv. komp. occultātius (iz adj. pt. pf.) bolj naskrivaj (skrivoma): aliquem veneno o. petere Aur. manj pozornost vzbujajoče.

occupare

A) v. tr. (pres. ōccupo)

1. zasesti; zavzeti; okupirati:
il nemico occupò tutto il paese sovražnik je zasedel vso deželo
occupare un posto zasesti mesto, sedež; sesti
occupare un appartamento vseliti se v stanovanje
occupare il Palazzo d'Inverno pren. nasilno prevzeti oblast

2. biti (na položaju), imeti funkcijo, opravljati dolžnost; zaposliti, zaposlovati:
occupare la carica di segretario biti tajnik
l'hano occupato alle poste zaposlili so ga na pošti

3. zasesti, zasedati prostor:
le macchine occupano tutto il marciapiede avtomobili zasedajo ves pločnik
occupare la vista pren. ovirati pogled

4. (utilizzare) uporabiti, uporabljati; izkoristiti, izkoriščati:
occupare il tempo libero (con) izkoriščati prosti čas (s, z)

B) ➞ occuparsi v. rifl. (pres. mi ōccupo)

1. ukvarjati se (s, z), baviti se (s, z); skrbeti (za):
occuparsi di filatelia ukvarjati se s filatelijo
occuparsi degli ospiti skrbeti za goste

2. zaposliti, zaposlovati se:
occuparsi in una ditta di export zaposliti se v izvoznem podjetju

3. (impicciarsi) vtikati nos:
occuparsi dei fatti altrui vtikati nos v tuje zadeve

oc-cupō -āre -āvī -ātum (ob in capere)

I.

1. zavze(ma)ti, zasesti (zasedati), vzeti (jemati), osvojiti (osvajati): Iust., Suet. idr., loca superiora, culmina Alpium C., urbem L., qui Thermopylas occuparunt N.; z abl. instrumenti: Anconam cohortibus Cu., curiam armatis hominibus Ci., urbem viribus V. s silo, Italiam praesidiis Ci.; occ.
a) obda(ja)ti, zastaviti (zastavljati), obložiti (oblagati), obkladati, polniti, napolniti (napolnjevati) s čim: urbem tectis Cu., aedificiis L., polum atrā nube H., aream fundamentis L., caementis mare H., navem frumento Auct. b. Afr.
b) zavze(ma)ti: urbs oram freti occupat Mel., superna litora Padus occupat Mel.
c) prije(ma)ti se, lotiti (lotevati) se česa, naložiti (nalagati) se na kaj: crustae occupant intus vasa omnia, in quis aquae fervent Plin.

2. polastiti (polaščati) se česa, lastiti, prilastiti (prilaščati) si, prisvojiti (prisvajati) si, osvojiti (osvajati), zasesti (zasedati) kaj: tyrannidem Ci., regnum in suā civitate C. ali regnum Romae Ci. nasilno se polastiti kraljeve oblasti, naves C. prevzeti, odvzeti, feram Cu. ujeti, cibum Cu. najti (najdevati), dobi(va)ti; pesn.: Phaëthon currum occupat O. stopi na voz, occupat Aeneas aditum V. steče skozi vhod = vstopi, navis, occupa portum H. glej, da osvojiš pristan = da pripluješ v pristanišče; occ. polastiti (polaščati) se kake osebe, napasti (napadati), naskočiti (naskakovati), prestreči (prestrezati) koga, udariti na koga, po kom: L., O. idr., Lyncea gladio occupat V., vulnere accepto occupatur C. ga ujamejo, venienti Ebuso plagamque ferenti occupat os flammis V. zažene mu goreče poleno (gorečo glávnjo) v obraz, manicis iacentem occupat V. dene v spone, uklene, mors aliquem occupat Ter., Cu. ujame, dobi, preseneti.

3. metaf.
a) lotiti (lotevati) se, polastiti (polaščati) se česa, prevze(ma)ti kaj: proximum quodque verbum Q. pobrati, oprijeti se, carnificis manum Cu. posegati v rabljevo opravilo (pravico), o. oculos Sen. ph. prikupiti se očem, aures falsis criminibus Cu. ali fama aures occupat V. (na)polniti (napolnjevati), animos magnitudine rei Ci., validioris gratiam Cu. prikupovati se mogočnejšemu, o. admirationem Sen. ph. izsiliti (izsiljevati), proximos illi tamen occupavit Pallas honores H. prvo častno mesto za njim (je zavzela =) zavzema Palada, caligo occupat rem publicam Ci.; poseb. o čustvih, afektih obiti (obhajati), prevze(ma)ti, popasti (popadati), spreleteti (spreletavati), obvlad(ov)ati, navda(ja)ti s čim: Gell., rabies occupat animum Cu., timor occupat exercitum C., occupati metu Cu., pallor occupat ora, tremor artus V. spreleti, pavor occupat animos L., mentes occupat superstitio Ci.; prim. anteoccupātiō.
b) opravljati, delo (opravek, posel) da(ja)ti, imeti delo (opravek, posel) s kom, a čim, da(ja)ti komu narediti (delati): Ter., fortium virorum manūs Cu., in mentem venit LXIII annos aeque multa volumina occupasse mihi L., occupat res hominum cogitationes L. daje ljudem dosti misliti, jim dela preglavice; pass. occupatum esse aliquā re imeti delo (opravka, posla) s čim, opravljati kaj, ukvarjati se s čim: N., homines occupatos hac re Pl., occupatus variis cogitationibus iudex Q., in patriā delendā occupatum et esse et fuisse Ci., occupati aliorum rerum curā L. v skrbeh za druge stvari; prim. spodaj occupātus 3; occ. α) (denar) naložiti (nalagati): pecuniam in pecore Col., pecuniam grandi fenore Ci. z visokimi obrestmi, magnae res in vestris vectigalibus exercendis occupatae Ci., o. pecunias apud aliquem Ci. β) occupatum esse in aliquā re biti (za)obsežen (zajet) v čem: res enim sunt parvae, prope in singulis litteris atque interpunctionibus occupatae Ci. γ) ovreti (ovirati): profluvium sanguinis occupat secantes Cu., ministeria aestu occupantur Cu.
c) pospešiti (pospeševati), (po)hiteti, hitro izvršiti (izvrševati): facinus, transitum Iust., preces Sen. tr., mortem manu Pl. —

II. prehite(va)ti, prestreči (prestrezati), preteči (pretekati) koga (prim. praeoccupō): Pl., solis ortum Cu., Amyntam patefactis insidiis occupavit Cu., (sc. navis) occupat ante egressas rates O., occuparat alter, ne primus forem Ph., Volteium occupat Philippus et salvere iubet prior H., Ahala Sp. Maelium regnum appetentem occupatum interemit Ci.; abs.: albati equo Corace occupavere Plin. so bili daleč spredaj; od tod = prvi kaj storiti: iuvenem occupat Val. Fl. ga prvi nagovori, „num quid vis?“ occupo H. ga prvi nagovorim (vprašam); z inf. = zače(nja)ti: Enn. fr., H., Sil., occupant bellum facere L., occupat in Siciliam transire L., occupabo adire Pl. prvi hočem iti proti njemu. — Od tod adj. pt. pf. occupātus 3 zaseden, zaposlen, opravljajoč kaj, ukvarjajoč se s čim, obložen z delom, ki ima delo (opravek, posel) (naspr. otiosus, vacuus): si occupati civibus profuimus, etiam otiosi prosimus Ci., occupata est Pl. ima opravke, homo occupatus Sen. ph.; oxymoron: ardaliones occupati in otio Ph. zaposleni brezdelneži; occ.: o. in eo, ut bellum duceret N., in metendo occupati C., qui in eo studio occupati sunt Ca. ki se ukvarjajo s tem, o. in apparatu nuptiarum Iust., in aliis rebus Ci., in quo animum debeat habere occupatum Ci. na kar mora paziti (biti pozoren), Semiramis circa cultum capitis sui occupata Val. Max., circa consularia occupatus comitia Sen. ph., inter pectinem speculumque occupati Sen. ph.; z inf.: quamquam negotium est, si quid vis, non sum occupatus umquam amico operam dare Pl. utegnem prijatelju vselej ustreči, imam za prijatelja vedno čas.

Opomba: Star. cj. pf. occupassis -it itd.: Pl.

offenhalten^*, offen halten* pustiti odprto; držati odprto, pridržati; imeti odprto; (unbesetzt lassen) držati/ohranjati odprto, ne zasesti; sich etwas offenhalten pridržati si (kaj)

offerō -ferre, ob-tulī (op-tulī), ob-lātum (ob in ferre)

1. na(s)proti nesti, prinesti (prinašati), nuditi, ponuditi (ponujati), poda(ja)ti, (po)kazati: Acc. ap. Fest. et ap. Ci., Ter., S., Q., Tib. idr., dextram Philippo Cu., aciem (meč) strictam venientibus V., speciem Cu., os suum non modo ostendere, sed etiam offerre Ci. hote se dati spregledati, nec dis cordi fuisse poenam eius oblatam prope oculis suis L. da se je izvršila kazen skoraj pred njihovimi očmi, neque ut quicquam interesset inter intestinum et oblatum Ci. in da je čisto vseeno, ali je povzročilo tako stanje kaj notranjega ali kaj zunanjega (kak notranji ali zunanji vzrok); metaf.: quam in partem fors obtulit C. ga je privedlo, cohortes fors offert C. pelje nasproti, locum fors offert C. nudi, ponuja; med. in refl. ponuditi (ponujati) se, (po)kazati se, prikaz(ov)ati se, pri(haja)ti pred oči, pojaviti (pojavljati) se, na(s)proti stopiti (stopati): foedum omen se obtulit Cu., lux quaedam videbatur oblata Ci., mihi sese offert Amyntas V. mi pride nasproti, me sreča, Allecto se offert iuveni V. prikaže; metaf.: oblata occasione C. ko se je ponudila priložnost, nova res oblata V. nova prikazen, cuius oblata est praesentia O., religio oblata est Ci. utrnil se mu je verski pomislek, metu oblato Ci.; occ. sovražno na(s)proti stopiti, pot zastopiti, pot zastaviti (zastavljati), pot zapreti (zapirati), postaviti (postavljati) se po robu, upreti (upirati) se: o. se hostibus C., se consulibus ferociter obtulerunt L., statim me Antonii sceleri obtuli Ci., Fauno sese obtulit V.

2. metaf.
a) ponuditi (ponujati): spem imperii offerunt patricii Ci., obtulit se ad ferramenta prospicienda Ci., operam suam ultro L., foedus V.; z dvojnim acc.: magistratibus se offerre consiliarium Suet. za svetovalca, se medium paci V. za mirovnega posrednika; z ACI: offerebat se intercessurum T.
b) izkaz(ov)ati, prizade(va)ti, da(ja)ti, zada(ja)ti, storiti (delati), povzročiti (povzročati): Ter., Luc. ap. Non., Pac. ap. Non., Cat. idr., Germani Ambiorigi beneficium obtulerunt C., bonum a dis oblatum et datum est Ci., auxilium Cereris multis oblatum est Ci., mortem parenti, stuprum sorori Ci., quis est, qui moram mi occupato molestam optulit? Pl.; occ. Bogu darovati, podariti (podarjati), posvetiti (posvečevati), žrtvovati (prim. sl. ófrati, ófer): Eccl.
c) nastaviti (nastavljati), izpostaviti (izpostavljati): Acc. ap. Ci. et ap. Non., Pl., L., se proelio, telis, morti C., pro te totiens morti me obtuli Ci., meum caput obtuli periculis Ci., se invidiae Ci., se in discrimen (pogibeli) Ci.
d) na dan da(ja)ti, na dan spraviti (spravljati), starejše obelodaniti, povedati, reči (govoriti), izreči (izrekati) kaj zoper koga: oblato falso crimine L., crimina o. Ci.
e) prinesti (prinašati), vzrok (povod) da(ja)ti čemu, za posledico imeti kaj: formae, quae reapse nullae sunt, speciem (prevaro) autem offerunt Ci.

Opomba: V afr. vulg. lat. imp. ofers: Ap.

òjariti se -ī se dobiti, imeti mlade: koza se ojarila

okúciti se òkūcī se, òkučiti se òkučī se skotiti mlade, imeti mlade: kučka se okucila; kučka, kuja se okučila