Franja

mock³ [mak]

1. prehodni glagol
zasmehovati, zasramovati, rogati se; oponašati, imitirati; varati, za norca imeti; kljubovati, upirati se

2. neprehodni glagol
rogati se (at komu)

moderor -ārī -ātus sum (modus; prim. tudi meditor, med(d)ix, modes-tus)

1. umeriti (umerjati), omejiti (omejevati), zadrž(ev)ati, (u)držati, pritisniti (pritiskati) na koga, utesniti (utesnjevati), (o)brzdati, (u)krotiti, obvlad(ov)ati, imeti v oblasti koga, kaj; abs.: prudens moderandi T. ki je znal krotiti (sebe in druge), recitat Caesar ita moderans T. tako umerjeno, tantā temperantiā inter ambitionem saevitiamque moderatum S. s toliko umerjenostjo (tako premišljeno), da se je držal sredine; z dat.: leonibus Lucr., uxoribus Ci., non vinum hominibus moderatur, sed vino homines Pl., irae L., H., odio L., religioni Ci. svojo tankovestno strogost, voci, linguae, dictis Pl., animo et orationi, cum sis iratus Ci., quis illi gladio … moderabitur? S. kdo bo ónemu meču … velel krotiti se?, moderabatur cursui navium T. plul je počasneje; z acc.: equum frenis Lucr., incitatos equos sustinere et brevi moderari ac flectere C. udržati, obrzdati, nazaj obrniti, animos in rebus secundis Ci., linguam S., Ci., cupiditates libidinesque Plin. iun., pretia spadonum Suet. znižati, difficultatem annonae ac rei frumentariae inopiam Vell. zmanjšati, duritiam lenitatemque legum Suet. umeriti.

2. ravnati, voditi, vladati, uravna(va)ti, odločiti (odločati), določiti (določ(ev)ati); abs.: studia partium moderata sunt S. je odločala (je bila odločilna) navdušena strankarska pripadnost; z dat.: Pl., navi funiculo m. Ci., quibus totis moderatur oratio S. vsemu temu vlada govor, tempus, dies, fortuna, cuius lubido moderatur gentibus S., m. formandis provinciae moribus Plin. iun. nadzorovati; z acc.: Suet., manu capulum aratri O., harundine linum O. usmerjati odičnico, habenas O., Stat.; pren.: frena imperii O. ohranjati red v državi, theatri Iuv. ohranjati red v gledališču, fidem H. blagoglasno ubirati strune, senatus, cui populus moderandi ac regendi sui potestatem … tradidisset Ci., religionem Ci. ukrepati glede verstva, rem Hirt. na čisto spraviti (spravljati), na čisto priti, določiti (določati).

3. po čem uravna(va)ti, urediti (urejati), se ravnati, slediti komu, čemu: suo, non multitudinis arbitrio cantūs numerosque m. Ci., non voluptate, sed officio consilia m. Ci., sententiam tamquam aliquod navigium atque cursum ex rei publicae tempestate m. Ci. — Soobl. moderō -āre -āvī -ātum

1. umeriti (umerjati), (o)brzdati: Acc. fr., Pac. ap. Non.

2. uravna(va)ti, urediti (urejati): Paul. (Dig.), Ulp. (Dig.). — Od tod
a) adv. pt. pr. moderanter umerjeno, zmerno: quis habere profundi indu manu validas potis est moderanter habenas Lucr.
b) adj. pt. pf. moderātus 3, adv. moderātē

1. (o osebah) (prave) mere se držeč, poznavajoč (pravo) mero, umerjen, zmeren, preudarjen, pameten, premišljen, miren, takten, značajen (= gr. σώφρων; naspr. insolens, superbus): frugi homo et in omnibus vitae partibus moderatus ac temperans Ci., moderatiores pudore et temperantiā Ci., moderatissimi homines et continentissimi Ci., nihil moderati habere S. ne poznati (imeti) mere, moderate et clementer ius dicere C. zmerno in usmiljeno, modeste ac moderate L., moderatius (ne preveč ognjevito, preveč vneto, prehudo) cedentem insequi hostem Hirt., res sapientissime moderatissimeque constituta est Ci.

2. (o stvareh) zmeren, ne pretiran: venti, parum m. guttur O., doctrina, imperium, otium, oratio Ci., nemo saltat in convivio moderato atque honesto Ci., quando annona moderatior? Vell. zmernejša, nižja.

mögen (mochte, gemocht)

1. (gern haben) imeti rad, marati; nicht mögen ne marati; sich mögen imeti se rada/radi

2. Hilfsverb: Hoffnung, Wunsch: naj (kar) (mag sie kommen naj (kar) pride; der Teufel mag ... hudič naj ...); Möglichkeit: morda, utegne (das mag so sein utegne biti tako); wer mag (das sein) kdo neki ...; wo mag ... kje neki ...; ich möchte rad bi, hotel bi; ich möchte nicht ne bi rad, ne bi hotel; möchtest du ...? bi rad/rada ...?; was (ich auch tun mag)/wer (auch kommen mag) kdorkoli, kadarkoli; möge (kommen) ... naj (pride) ...

mòjiti -īm oznanjati za svoje, imeti za svoje (v zvezi z glagolom svojiti): ja ga svojim i mojim, a on se odriče; šta bi na to oni koji svoje i moje Dalmaciju

monologize [manɔ́lədžaiz] neprehodni glagol
imeti samogovor

monopolize [mənə́pəlaiz] prehodni glagol
ekonomija monopolizirati, imeti monopol
figurativno polastiti se

to monopolize the conversation ne dati drugim do besede

motteggiare

A) v. intr. (pres. motteggio) duhovičiti, šaliti se

B) v. tr. zbadati, dražiti, norčevati se iz koga, zafrkavati, imeti za norca

moveō -ēre, mōvī, mōtum (prim. skr. mīvati rine, potiska, giblje, premika, gr. ἀ-μεύομαι prihajam naprej, prekašam)

A. (na istem mestu)

I. v pravem pomenu

1. ganiti (gibati), kreniti (kretati), premakniti (premikati), tresti, stresti (stresati), potresti (potresa(va)ti), pretres(a)ti: caelum Ci., facem O., urnam V., fila sonantia ali nervos O. strune ubirati, citharam O. na citre brenkati, tympana O. biti (igrati) na bobnice (pavke), terram, mare, sidera, oras O. stres(a)ti, humum saltu O. razrvati, zmešati, agros, tellurem V. razriti, preora(va)ti, obdel(ov)ati; preg.: m. omnes terras, omnia maria Ci. ep. nebo in zemljo (z)mešati, spraviti v gibanje; poseb. kot voj. t.t. arma movere (gr. τὰ ὅπλα κινεῖν) za orožje (z)grabiti, prije(ma)ti: V., L.; metaf.: m. arma adversus aliquem L., m. arma pro aliquo O., m. aliena arma O., neutra arma m. O ne (o)stati na nobeni strani, ostati nevtralen, leo arma movet V. se postavi v bran; o telesu in njegovih delih: m. caput, colla O., labra (v tihi molitvi) O., vocalia ora ad citharam O. peti, ora vana O. žvečiti s praznimi usti, membra Lucr., manūs, nares, oculos Q., cum capite capillos O., crinem per aëra O. vihrati puščati, pennas per auras O. mahati s perutmi, bracchia in herbas O. spustiti v travo, move formicinum gradum Pl., quāque pedem movi (se ganem), manat locus O.; tako tudi: quoquo vestigia movit Tib., m. alieni stomachum Ci. ali bilem Pl., H. povzročiti, da komu zavre kri, žolč = koga razdražiti, razjeziti; pren.: vis aestūs corpora movit L. je prevzela; pass.: atomus gravitate et pondere movetur Ci., moenia mota forent O. bi bilo omajano, mota tremoribus urbs O. pretreseno, motos fluctus componere V. razburkane; med. in refl. gibati se, premikati se, meziti se (= počasi, komaj zaznavno se premikati): glebae coepere moveri O., mons movetur V. se stresa, pontus movetur V. valoví, dentes moventur Cels. se majejo, venae desistunt posse moveri O. biti, utripati, ranae moventur propter aquam Ci. skačejo, hostes moventur L., suo motu moveri Macr. sam od sebe se gibati, se movere impigre L., move te ocius Ter., movere se ad bellum L. pripravljati se na vojno; in tako poseb. moveri ali movere se pantomimično se gibati, pantomimsko plesati: festis moveri diebus H., tres tantum ad numeros satyrum moveare Bathylli Pers., histrio cum paulum se movit extra numerum Ci. kadar v gibanju telesa in obraza le malo prekrši pravilo, moveri Cyclopa (= saltare Cyclopa) H. pantomimično prikazovati Kiklopa; nam. se movere tudi movere corpus ad numeros Sen. ph. ali m. membra ad certos modos Tib.; act. movere = med. ali refl.: terra movet L. se stresa, voluptas movens (= in motu, naspr. voluptas stans v miru, mirujoča, po Epikurovem nauku) Ci., tako tudi: perturbationes sunt moventes affectiones Ci. so menjajoča se (hipna) čustva (afekti) (naspr. manentes affectiones), res moventes (v nasprotju z istim izrazom pod B.) ali subst. moventia -ium, n: Icti. sama od sebe gibajoča se, tj. živa bitja.

2. pretvoriti (pretvarjati), spremeniti (spreminjati): forma mota est O., voltum (gr. acc., po obrazu) sermone movetur V. —

II. metaf.

1. duševno gibati, premikati ali obračati, preudariti (preudarjati), razb(i)rati, premišlj(ev)ati, razmišlj(ev)ati: movere se ad motus fortunae C. (gl. mōtus -ūs), neque se in ullam partem movere C. ali neutram in partem moveri Ci. ne potegniti (vleči) z nobeno stranko, ne odločiti se za nobeno stran, ne nagibati se na nobeno stran, ostati nevtralen, animus Catilinae eadem illa movebat S. je gojil še isto misel, je bil še istih misli, multa movens animo V. (prim. volvō); tudi samo: Iuno multa movens V.

2. (na telo, duh, srce, voljo) delovati, učinkovati, vplivati, vpliv imeti na koga, kaj, moč imeti nad čim: pulchritudo movet oculos Ci., prata movent animum V., si quid tunc moverimus Cels. če tačas dražilno učinkujemo; pass. (ki ga nav. slovenimo z act.): non moveri amicitiae memoriā Ci., iudex suspicione non movetur Ci., exterae nationes nobilitate moventur Ci., populos gratiā movetur Ci., neque specie movetur V., iisdem rebus moveri (= gr. συμπαϑεῖν) Ci. biti dovzeten za iste vtise (vplive), cum animi inaniter moveantur Ci. ko (ob)čutijo navidezen dójem (vtis); z notranjim obj.: nihil horum ora te moverunt Ci., milites earum regionum consuetudine multum moventur C. navada močno vpliva na vojake, nil moveor super imperio V. = ne brigam (menim) se za vrhovno oblast (poveljstvo).; occ.
a) strašiti, prestrašiti, ustrašiti, (pre)plašiti, (raz)buriti, vzburka(va)ti, vznemiriti (vznemirjati), osupniti (osupljati): movebat haec multitudo hostium Alexandrum Iust.; pogosteje v pass.: iustis formidinis causis moveri Cu., movebatur animo et extimescebat Ci., moveri multitudine hostium Iust. ali novitate monstri O., hostium clamore non territus qui possem vestro moveri? Vell., absiste moveri V. nehaj se bati, ne boj se, Venus mota minis V.
b) ganiti, dotakniti (dotikati) se, vznemiriti (vznemirjati), (o)mehčati, (o)mečiti, v srce seči (segati), pretresti (pretresati) komu srce, vzbuditi (vzbujati) komu usmiljenje (sočutje): moverat plebem oratio L., dicta nihil moverunt quemquam L., movebat (sc. eos) patris senectus Cu., m. animos iudicum Q., Manes fletu V., saxa gemitu O., Acheronta movebo V. (o)mehčal, misericordiā moveri C., Roscii morte moveri Ci.
c) navdušiti (navduševati), navdahniti, navdihniti (navdihovati): aliquem thyrso O., quos Bellona saeva movet Lucan.
d) (glede na miselnost) pobuditi (pobujati), spodbuditi (spodbujati): acute, peracute moveri Ci. (zelo) ostroumno misliti; tako tudi: quasi acutule moveri Aug.
e) (raz)dražiti, (raz)jeziti, (raz)srditi: movet feroci iuveni animum comploratio sororis L., praecipue eum movit, quod … Cu., men' moveat cimex Pantilius? H., Dianae non movenda numina H., qui irascitur, motus est Sen. ph. je zblojen.
f) (politično) spraviti (spravljati) v gibanje, premakniti (premikati), (raz)dražiti, razburiti (razburjati), razburka(va)ti, (raz)vne(ma)ti, dvigniti (dvigati), prebuditi (prebujati), vznemiriti (vznemirjati): omnia S., res Fl., rebus motis T. v burnem času, motae rei fama T. o poskusu prevrata, quieta movere magna merces videbatur S., movetur servitium in Siciliā Ci. ali civitas S. ali Thessalia Fl. vstaja, se dviga.

3. (o)majati, (s)premeniti (spreminjati), pretres(a)ti: alicuius sententiam Ci., fidem, fatum O., nihil moventur nuptiae Ter. ostane, kakor je bila (sklenjena), sed ea non muto, non moveo Ci. tega ne drugačim, ne spreminjam, moveri mutarive putas bellum V. da se bliža koncu ali da se drugače obrača, igitur movere et quatere, quidquid usquam aegrum esset, aggrediuntur T., nihil motum ex antiquo L. nobena sprememba starih običajev.

4. premakniti (premikati) koga, nagniti (nagibati), (pri)siliti, nagnati (naganjati) koga k čemu, pripraviti (pripravljati) koga do česa, siliti koga k čemu, da bi kaj storil, kaj storiti, preprič(ev)ati, pregovoriti (pregovarjati): quos pecunia movere non potuit Ci., suis quemque stimulis movere ad bellum L., quem (sc. Eurybiadem) cum minus quam vellet moveret N., Lentulus aeris alicui magnitudine movetur C. (slovenimo z act.), consilio eius motus est N. dal se je pregovoriti njegovemu nasvetu, ubogal je njegov nasvet, motus precibus mulierum Iust.; z inf.: me non moveat per altum ire V.; s conj.: cuius reprehensio me vehementer movet, non solum ut … , verum etiam ut … Ci., eisdem de causis, quominus dimicare vellet, movebatur C.; pt. pf. mōtus 3 pri abl. causae se nav. ne sloveni: irā, amore motus O. iz jeze (v jezi), iz ljubezni; subst. pt. pr. moventia -ium, n nagibi, motivi, gibala: quaedam quasi moventia Ci.

B. (z mesta, od koga)

I. (v pravem pomenu)

1. ganiti, premakniti (premikati), pomakniti (pomikati), umakniti (umikati), odmakniti (odmikati), odpraviti (odpravljati), oddaljiti (oddaljevati), odstraniti (odstranjevati): lapidem hinc Cod. Th., fundamenta, deum loco Ci., thesaurum loco Icti. izkopati, armenta stabulis V. izgnati, omnia, quae moveri possunt N. = res moventes L. premično imetje, premičnina, diductis aedificia angulis vidimus moveri (da se razmikajo) iterumque componi Sen. ph., neque motis senibus et feminis iuventus sola restitit T.; pren.: move a te moram Pl. nemudoma pojdi na delo, nemudoma se loti dela; refl. in med. ganiti se, premakniti (premikati) se, odpraviti (odpravljati) se, oditi (odhajati), odriniti (odrivati), dvigniti (dvigati) se: neque se quoquam movit ex urbe N., se loco movere non posse C. (o ladjah v brezvetrju), se humo O., se gremio alicuius Cat., se de Cumano Ci., se istinc Ci., se hinc O.; abs.: Aurora se movet ali Aurora movetur O. se dviga; occ.
a) kot medic. t.t. loco, loco suo ali sedibus suis moveri, v stiku tudi samo moveri Cels. (o kosteh) premakniti (premikati) se, izpahniti (izpahovati) se.
b) kot voj. t.t. castra movere „tabor premakniti (premikati)“ = (iz tabora) odriniti, oditi (odhajati), odpraviti (odpravljati) se, dvigniti (dvigati) se, naprej se pomakniti (pomikati): Ci. idr., castra loco non movere L., castra ex eo loco m. C., qui exercitu lustrato cum Arretium versus castra movisset et contra Hannibalem legiones duceret Ci., castra ad Euphratem, ad hostes m. Cu.; tudi movere (refl.) castris, ex stativis L.; tudi samo movere: iniussu movere non audere L., m. Canusio Ci., a Samo L., in Indiam Cu.; od tod med. in refl.: portis in arva moveri V. od vrat odriniti v boj na poljane, extra confinia moveri Gallorum Amm., priusquam Tissaphernes se moveret N. se je mogel ganiti, ibi delectarum cohortium stationem relinquens praecepit iis, ne se ex eo loco ante moverent quam ipse ad eos venisset L. naj se ne ganejo, nusquam te vestigio moveris L. ali nec vestigio quisquam movebatur L. ne ganiti se, ne premakniti se; tako tudi: signa movere L. (metaf. o biku V.) ali signa e castris m. L. = „vojna znamenja premakniti (iz tabora)“ = na boj oditi (odhajati), odriniti, dvigniti (dvigati) se, m. agmen ali copias Babylonem, a Gazā ali exercitum ex hibernis Cu. dvigniti (dvigati) se z vojaškim krdelom, četami, vojsko iz tabora, zimovišča, aciem et castra m. V. dvigniti se z vojsko in taborom.
c) kot relig. t.t. bidental movere H. strelno znamenje premakniti (in s tem oskruniti).
d) movere catulos leaenae H. ugrabiti (ugrabljati).

2. izgnati (izganjati), pregnati (preganjati), poditi, prepoditi, zapoditi, spoditi, izpodriniti (izpodrivati), pahniti (pehati) iz česa, s česa, od kod: movebatur civilis discidii specie Ter., mota loco O. pregnana iz domovine, m. aliquem possessione Ci. ali ex agro Ci. ep., moveri possessionibus ac dis penatibus Ci. ali sedibus Ci., loco signiferum C. odstaviti, gregem loco Pl. igralce pregnati z njihovega mesta (z odra), veros heredes Ci. izpodriniti, hostem statu L. ali hostes gradu L. pregnati s položaja, corpus statu Ci. ali ex statu Cels. premakniti s položaja, aliquem senatu S. idr. ali de senatu Ci. ali loco senatorio L. ali ordine senatorio Suet., tudi samo ordine Plin. iun. pahniti (izključiti) iz senata; tako tudi tribu Ci., in inferiorem locum de superiore Ci. potisniti; metaf. odvrniti (odvračati), odstaviti (odstavljati) od česa: nemo te de sententiā movere potuit Ci., m. aliquem a vero S. fr.; od tod poznolat. movere aliquem (z)begati, (z)motiti koga: me movet, quod ali quia … Icti.

3. na dan spraviti (spravljati), prinesti (prinašati) odkod, dobaviti (dobavljati), preskrbeti (preskrbovati), oskrbeti (oskrbovati): limum e gurgite O. razri(va)ti, motum ex profundo mare Cu. iz globine vzburkano, do dna razburkano, movere vina (sc. ex apothecā iz kleti) prinesti (prim. testa moveri digna bono die H.), fatorum arcana movebo V. bom spravil na dan = bom razkril, Manes movet (po nekaterih izdajah ciet) V. kliče na dan; occ.
a) nam a Caecilio propinqui minore centesimis nummum movere non possunt Ci. ep. iz Cecilija ne morejo sorodniki iztisniti niti beliča za manj kot 12% (letnih) obresti.
b) kot vrtnarski t.t. (= gr. ὁρμᾶν) gnati, odgnati (odganjati), pognati (poganjati): sarculus corticem movet Col.; nav. refl. se movere ali med. moveri pognati (poganjati): et gemma se et cortex movet Col., de palmite gemma movetur O.
c) kot obr. t.t. prinesti (prinašati): Iovi ferctum Ca.
d) kot medic. t.t. gnati kaj, na kaj, k čemu: sudorem, urinam Cels., alvum Ca., Cels., acria lacrimas movent Cels.; med.: ex ore spumae moventur Cels. pene se cedijo iz ust. —

II. metaf.

1. narediti (delati), vzbuditi (vzbujati), povzročiti (povzročati): Cels., Suet., discordias, societatem consilii publici, indignationem L., misericordiam, suspicionem, fletum populo Ci., lacrimas Q., Sen. ph., alicui invidiam, alicui risum Sen. ph., ea potitio et risus hominum et querellas moverat Ci., verbis odia aspera movi H.

2. zače(nja)ti, podvze(ma)ti, lotiti (lotevati) se: ab Iove carmina nostra move O. (prim. gr. ἐκ Διὸς ἀρχώμεσϑα), deae, cantūs movete V. zapojte, maius opus moveo V., novos ortus moveri Stat. (o Avrori), ego istaec moveo aut curo? Ter. je moje delo, moja skrb?, m. bellum Ci., L., seditionem Icti.; splošno: ne quid a tergo moveretur L., Cu. da ne bi prišlo do česa, do kakšnega poskusa, ut nihil usquam moveri viderunt L.; refl.: iam undique pugna se moverat Cu. se je bila začela; occ. sprožiti (sprožati), pognati, spodbuditi (spodbujati) kaj, da(ja)ti pobudo za kaj, k čemu, nače(nja)ti, omeniti (omenjati), zače(nja)ti govoriti o čem, na dan priti (prihajati) s čim: actionem, consultationem L., quaestionem T., historias H., iocum S. izmisliti si dovtipno besedo; od tod tudi: numen movisse deos traditur L. bogovi so baje dali znamenje, Iuppiter, exemplum veritus, derexit in ipsum fulmina qui nimiae moverat artis opem O. ki je bil pokazal; kot jur. t.t. zače(nja)ti, razpravljati, vršiti, pognati (poganjati), sprožiti (sprožati): controversiam nominis T. (Dial.) ali de verbo Cels., controversiam alicui, accusationem, quaestionem, litem, … Icti.

munden tekniti, (gut schmecken) imeti dober okus; sich munden lassen privoščiti si

mussō -āre (izpos. gr. μύζω, prim. tudi lat. mūgiō, muttiō)

1. mrmrati sam pri sebi, brundati, sam (pri) sebi godrnjati, tiho (polglasno) govoriti: summo haec clamore, interdum mussans Pl., intus in occulto mussabant Enn., sed iam hora decima tangit et tabellarius tuus mussat Fr., mussare murmurare. Ennius: in occulto mussabant. Vulgo vero pro tacere dicitur, ut idem Ennius: non decet mussare bonos P. F., flent maesti mussantque patres V., soli Aetoli clam mussantes id decretum carpebant L., mussantes inter se rogitabant L.; occ. brenčati, brneti: (sc. apes) mussant circum oras V.

2. meton.
a) molčati o čem, zamolč(ev)ati kaj: per metum id m. Pl., musset obrutus Enn. fr.
b) pomišljati (se), za bregom imeti kaj, omahovati: dicere mussant V., mussantibus vobis circumventus est S. fr., mussantes medicos vidi Plin. iun., mussantibus magnis quibusdam et locupletibus amicis Plin. iun., mussat rex ipse, quos generos vocet V.; metaf. (o živalih): mussant iuvencae, quis nemori imperitet V. pričakujejo izid. — Dep. soobl. mussor -ārī -ātus: discumbimus mussati; dominus maturo ovo cenam conmittit Varr. ap. Non.

Naboth's vineyard [néibɔɵvínjəd] samostalnik
posest, ki jo kdo hoče za vsako ceno imeti

nachweispflichtig ki mora imeti spremnico

náći nȃđēm oni nâđū, náđi, náđoh náđe, nàšao nàšla, nâđen -a
I.
1. najti: naći iglu u slami, dobra prijatelja, sobu za spavanje, koga u životu, utjehe u radu
2. doleteti: velika nas žalost nađe danas
3. imeti za: naći za dobro, za potrebno, za shodno
4. ugotoviti, priti do spoznanja: ona je našla da to nije dobro
5. pasti: našla je kiša, našao je snijeg
6. da ne nađe od mene ne želim, da bi od mene prišla nanj nesreča; da od boga nađeš naj ti bog pomaga!, bog pomagaj!; to nisam našao na putu tega nisem pobral na cesti; ob gostiteljevem pozdravnem nagovoru: dobar dan, gost odgovori: bolje vas našao
II. naći se
1. najti se: dobri se ljudi svugdje nađu
2. znajti se: ja se ne umijem naći; on se nađe u neprilici znašel se je v zadregi; naći se u čudu začuditi se
3. biti v pomoč: gledaj da mu se nađeš kad mu što zatreba; nešto sam skupila da mi se nađe da bom imela kaj v roke vzeti, kadar bo treba
4. roditi se: našlo se muško dijete
5. čutiti se: naći se uvrijeđenim čutiti se užaljenega
6. ti si se našao da to kažeš ti si upaš to reči

nadòstiti -īm
I. dovolj dati: tko bi vama nadostio!
II. nadostiti se imeti dovolj: nadostili smo se te diskusije

nâjvoljeti -volīm (ijek.), nȃjvoleti -volīm (ek.) najraje imeti, najraje videti: ja sam tebe najvoljela: najvolio je po čitave dane da čita rimske klasike

namàgārčiti -īm ekspr. narediti za osla, imeti za osla: namagarčiti koga

napoličáriti -lìčārīm, nȁpoličiti, nàpoličiti -īm delati na spolovino, imeti kaj na spolovini

napovijèdati -pòvijedām (ijek.), napovédati -pòvēdām (ek.)
1. oklicevati, na oklice dajati: tad ih je pokojni župnik napovijedao
2. pridigati, imeti pridigo
3. zatrjevati: krčmar plačno napovijeda da je vino i za jelo i za piće

narren imeti za norca; (foppen) dražiti

nāscor (stlat. gnāscor) -scī, nātus (gnātus) sum (dep. pass., sor. z gīgnō; gl. gīgnō)

1. roditi (rojevati) se, poroditi (porajati) se; abs.: pupillus non natus Ci., post homines natos Ci., Eutr. = odkar se ljudje rojevajo = odkar živijo ljudje, post hominum genus natum Ci. odkar je ustvarjen svet, od stvarjenja sveta, ante Epaminondam natum N. pred Epaminondovim rojstvom, fuit post aliquanto natus N. živel je nekaj pozneje, aliquem natum agnoscere N. koga (pri rojstvu) prizna(va)ti za svojega sina; v gerundivu: ad homines quoque nascendos vim numeri istius pertinere ait Gell. V pomenu rojen biti od koga, komu, sin (hči) koga biti, imeti za mater (za očeta) koga, se sklada: z ex; najprej o izvoru od matere: ex qua natus est Themistocles N., ex Thetide natus Q.; potem o izvoru od obeh roditeljev: ex me atque ex hoc natus es Ter., soror ex eisdem parentibus nata N. od istih roditeljev = prava, rodna sestra; o živalih: quod ex quocumque asino et equa nascitur, id est mulus et mula Varr., bestiae ex se natos diligunt Ci. svoje mladiče; naposled o izvoru od očeta: ex me hic non natus est, sed ex fratre Ter. on ni moj sin, ampak bratov, n. ex improbo patre Ci., ex fratre et sorore nati N. bratranci; pren.: ex me natam relinquo pugnam Leuctricam N. kot svojo hčer zapuščam … ; z dē: de paelice natus, de tigride natus O.; s samim abl.: Liber Semelā natus, Cerere nati Ci., matre Scythissā natus N., natus servā L., natus deā O., frater utroque parente natus L., rusticis parentibus natus Macr. sin kmečkih staršev, Assaraco natus Capys Enn., nasci certo patre Ci. imeti gotovega očeta = biti zakonski otrok, nullo patre natus L. brez (gotovega) očeta = nezakonski sin, eodem patre natae N. hčere istega očeta, sestre, rojene istemu očetu, libertino patre natus H. sin očeta osvobojenca, silice non nati sumus Ci.; redko pesn. in poklas. z a(b): nati natorum et qui nascentur ab illis V., generari et nasci a principibus T.; z dat. (komu?): ei filium nasciturum (gl. opombo spodaj), qui … Iul. Val., vitulum matri eius natum mirae magnitudinis Aur.; komu? čemu? = za koga? za kaj?: non nobis solum nati sumus Ci., herbam non pecori tantum, sed homini nasci Sen. ph., nasci aerumnis Sen. ph.; z in in acc. ali abl.: in miseriam nascimur sempiternam Ci. rodimo se v večno bedo, aves in pedes nascuntur Plin. se izležejo z nogami naprej, Graeci nati in litteris Ci. zrasli v znanostih, natus in bello N. rojen in zrasel v vojni; s predik. določilom: Aur., civis in civitate nasci Ci., mortalis natus Ci. rojen kot smrtnik, rojen kot umrljiv človek, homo natus Ci., Sen. ph., Lact. rojen kot človek, človeški (človekov) sin, vir natus Ph. rojen kot mož, unde illa scivit, niger an albus nascerer? Ph., Macedo natus Cu. po rodu Makedonec, impares nascimur, pares morimur Sen. ph.; occ. izhajati (od koga, iz kakega rodu) biti (iz) rodu, biti potomec koga: Quo de genere natust illic Philocrates? Pl., natus amplissimā familiā C. (izhajajoč) iz zelo plemenite rodbine, antiquo genere N., nascetur pulchrā Troianus origine Caesar V., de stirpe dei, versuta propago, nascitur Antolycus O., loco nobili ali summo natus Ci., non admodum clare natus Eutr. ne prav slavnega rodu, obscure natus Eutr. neznanega rodu; (z dostavkom rojstnega kraja) rojen biti kje, doma biti iz (v) … : ibi, Syracusis natum esse Pl., Athenis, in urbe natus N., natus in libero populo inter iura legesque L., caelum, sub quo natus educatusque essem L., servus aut domi natus est aut hereditate relictus Ps.-Q., sub alio caelo natae beluae Sen. ph.

2. metaf. (večinoma) o neživih bitjih in abstr.
a) (z)rasti; nahajati se, dobi(va)ti se, bivati: humi nascentia fraga V., gramen, quod in eo loco natum esset Gell., inter vepres rosae nascuntur Amm., luna nascente H. ob novi luni, ob mlaju (prim. trīcēsima); pren.: cuius domi haec nascuntur Ci. komur to zras(t)e na njegovem vrtu (zeljniku), id non apud eos nasci Ci., nascitur ibi plumbum C., in ea silva multa genera ferorum nasci constat C. da se nahajajo, da bivajo.
b) izvirati, iziti (izhajati), priti (prihajati), nasta(ja)ti, posta(ja)ti, dvigniti (dvigati) se, vzdigniti (vzdigovati) se, zače(nja)ti se, zbuditi (zbujati) se, roditi (rojevati) se, izleči (izlegati) se, (pri)kazati se; z ex, a(b), in z abl., z apud z acc.: nasci ex omnibus rebus omne genus posset Lucr., iudicia ex improborum iniquitate nata sunt Ci., ex hoc nascitur, ut … Ci. iz tega (od tod) izvira (prihaja, sledi), da … , ex palude nascitur amnis Plin.; ab eo flumine collis nascebatur C. se je dvigal, profectio nata a timore defectionis C., nulla pestis est, quae non homini ab homini nascatur Ci., invenietis id factum natum a cupiditate Ci., querelae verae nascuntur pectore ab imo Cat., Ganges in montibus nascitur Plin., apud quos Hypanis nascitur M.; abs.: qui non nascentibus Athenis, sed iam adultis fuerunt Ci., nascere, Lucifer! V. vzidi, danica!, natae nebulae O. ki so se dvignile, nascentia templa Mart. na novo se dvigajoča, inde quasi natu subito classis erupit Fl. nenadoma kakor iz tal zras(t)lo, nascentis Italiae fauces Fl. začenjajoče se Italije, nascitur initium belli C., ut mihi nascatur argumentum epistulae Ci. ep. da dobim snov za pismo, hi enim (sc. versūs) Basso domi nascuntur T., cum fatear quaedam eloquentiae eorum ut nascenti adhuc nec satis adultae defuisse T., in sermone nato super cenam Suet. ki se je razvil. — Od tod

I. subst. pt. pr. nāscentia -ium, n organska telesa, poseb. rastline: Vitr. —

II.

1. adj. pt. pf. nātus (gnātus) 3
a) za kaj (čemu) rojen, ustvarjen, pripraven, prikladen, primeren, ustrezen; namenjen, namerjen, odmerjen za kaj; z ad, in z acc. ali z dat.: hi non viderunt, ut ad cursum equum, ad arandum bovem, … sic hominem ad intellegendum et agendum esse natum Ci., vir ad omnia summa natus Ci., Scipio natus ad interitum Carthaginis Ci., quom te unum ad dicendum maxume natum aptumque cognossem Ci. kot (kakor nalašč) ustvarjenega, locus natus ad equestrem pugnam L., natusque ad sacra Cithaeron O., viri in arma nati L., nata in vanos tumultus gens L., natis in usum laetitiae scyphis H., me credo huic esse natum rei, ferundis miseriis Ter., se imperio natos meminerit N., qui se natum huic imperio putavit Ci., nationibus natis servituti Ci., natus abdomini suo Ci. živeč le za svoj trebuh, Crispinus iucundus et delectationi natus Ci. prijeten in zabaven (kratkočasen), (sc. carmen) iucundis animis natum et inventum H. v zabavo, za razvedrilo, natus agendis rebus H., ager re ipsā natus tegendis insidiis L., otium natum sermonibus serendis Cu.; z adversus: Hannibal natus adversus Romanos hostis L.; pesn. in poklas. z inf.: Min., nos fruges consumere nati H., boves nati tolerare labores O., pati natae (feminae) Sen. ph., aqua nata defluere Sen. ph.
b) z raznimi adv. in adv. določili = (tako ali drugače) ustvarjen, oblikovan, tvorjen: ita rem natam intellego Pl., ager male natus Varr. slabo, ita natus locus L., inculti versus et male nati H. spačeni, homo improbius natus Suet. = cui magna est natura (v obscenem pomenu); e re nata Ter., Ap. ali pro re nata Ci. ep. kakor stvar nanese, kakor zadeve nanesejo, po okoliščinah, glede na okoliščine.
c) s časovnim določilom v acc. ali (redko) v gen. (da se zaznamuje starost) = ki ima, star: annos XLV natus N., annos prope nonaginta natus Ci., plus triginta natus annis (abl. comparationis = plus quam triginta natus annos) ego sum Pl., decem annorum natus Varr.; včasih je za natančnejše določilo dodan maior, minor z abl. comparationis ali z acc. nav. brez quam = starejši, mlajši kot: annos natus maior quadraginta Ci., liberi maiores iam XV annos nati L., cum liberis maioribus quam XV annos natis L., minor triginta annis natus Ci., minor quinque et viginti annis natus N., minor quinquaginta annos natus Front.

2. subst. pt. pf.
a) nātus (gnātus) -ī, m α) rojenec, otrok, sin (prvenstveno kaže natus na izvor od očeta, filius na izvor od matere): mihi ausculta, nate Enn. ap. Non., nati serva amorem V., pater ut gnati, sic nos debemus amici … vitium non fastidire H., natum obiectat illis O. sinovo smrt. β) človek, živa duša: tamquam si intus natus nemo in aedibus habitet Pl.
b) nāta (gnāta) -ae, f hčerka, hči: o gnata Enn., si quis gnatam pro muta devovet agna H., maxima natarum Priami V.; dat. in abl. pl. (g)natis, pa tudi (v nasprotju z masc. natis) nātūbus (gnātūbus): Pl. ap. Prisc.
c) nātī -ōrum, m otroci (v klas. prozi le v protistavni zvezi s parentes in sorodnimi pojmi): O. idr. pesniki, caritas inter natos et parentes Ci., parentes natique Ci., L., patres natique V. = rodovina, družina, viri natique L., gnatis parce tuis V., trepidae matres pressere ad pectora natos V., nati natorum V., cum pecore et gnatis H.; (o živalih) mladiči: O., Col., vaccarum nati V. telički, sus solo recubans, circum ubera nati V. prašički, odojki.
d) nāta -ōrum, n prirodnine, naravni proizvodi, starejše prirodki: terrā nata Ci. prirodnine, sponte natis ali Arn. preživljati se s samoraslimi naravnimi proizvodi.

Opomba: Pozni pt. fut. nāscitūrus 3: Iul. Val., Aug., Cassian., Sid.