Franja

unanimidad ženski spol enodušnost, enoglasnost, soglasje

por unanimidad enodušno, soglasno
hay unanimidad sobre eso vsi se strinjajo s tem, glede tega so vsi soglasni

unášati se (-am se) | unêsti se (unêsem se) imperf., perf. refl.

1. calmarsi:
veter se unaša il vento si sta calmando

2. pren. calmarsi; impigrirsi; perdere lo smalto; stabilizzarsi:
cene so se unesle i prezzi si sono stabilizzati

uncus¹ -ī, m (indoev. kor. *ang- upogibati, kriviti; prim. skr. añcati (on) upogiba, ankáḥ kavelj, gr. ἄγκος zaliv, dolina, ἀγκών komolec, zgib, ἀγκύλη zgib, jermen, zanka, ὄγκος kavelj, ἄγκῡρα = lat. ancora, lat. ancus, angulus, ānus, ānulus, stvnem. ango, angul = nem. Angel) kavelj, kljuka, skoba, spojka, penja, spona, zapona: Ca., Col. idr., asseres ferreo unco praefixi L.; occ.
a) kavelj ali kavljat drog, s katerim so vlačili trupla usmrčenih hudodelcev po cestah: Suet., uncus impactus est fugitivo Ci., cadavera quoque trahens uncus Sen. ph.; od tod pren.: (sc. necessitati) nec severus uncus abest H., bene cum decusseris uncum Pr. kadar (če) si se rešil enega zla, če si se srečno izognil eni nevarnosti.
b) kavelj kot kirurško orodje: Cels.
c) pesn. sidro, starejše maček: has inter lacrimas legitur piger uncus herenis Val. Fl.

und in; pa; und zwar in sicer; und so weiter in tako dalje; und so fort in tako naprej; na und? in kaj potem?; und [ähnliches] Ähnliches in podobno; und andere in drugi; und dergleichen in podobno; und, und, und in še in še

unda -ae, f (iz indoev. *u̯edṓr, *u̯ód-r̥, indoev. kor. *u̯ed-, *u̯od-,*ud- močiti, namakati, prim. skr. undáti namaka, udakám voda, udnáḥ, udán- val, voda, udráḥ vodna žival; vidra, gr. ὕδρα, ὕδρος vodna kača, ἐνυδρίς vidra = sl. vidra = lit. ū́dra = let. ûdris = stvnem. ottar = nem. Otter (Fischotter), gr. ὕδωρ = umbr. utur = sl. voda = got. watō = stvnem. wazzar = nem. Wasser = ang. Water)

1. voda, vodovje: Col., Sen. ph., Ap. idr., cavis undam de flumine palmis sustinet V., fontis in undā O., pura unda V., caelo terras et terris abscidit undas O., undae et litora Ci., undis contrarius ignis O., ferventes undae O. vrela voda, unda Trinacria V. ali Sicula, Maura H. morje, terris vel undis agitari V. po kopnem in po morju, nivales undae Mart. snežnica, faciunt iustos ignis et unda viros O. naredita prave zakonske može (ker so ogenj in vodo kot znaka hišnega gospodarstva pri poroki nosili pred zaročencema); prim.: ignem Pollux undamque iugalem praetulit Val. Fl.

2. occ. val, v pl. valovi, valovje: Mart. idr., maris unda, cum est pulsa remis, purpurascit Ci., minax ponto unda recumbit H., amnis spumosis volvitur undis O., in sinūs scindit sese unda V., unda supervenit undam H.; pesn.
a) o drugih tekočinah: sanguinis Sil., reddit volnus undam V. iz rane vre (privreva) kri, preli Plin. olje, croci Mart. sok.
b) o valujočih stvareh: undae aëriae Lucr. zračni tok, zrak (hlip), unda comae Mart. valovito se spuščajoča griva, quā plurimus undam fumus agit V. dviga, (v)zvrtinči; o valujoči lavi (gore Etna): Luc. fr.

3. metaf.
a) (nav. v pl.) valovanje, valovi, burno gibanje, nemir, pritisk, naval: undae comitiorum Ci., mersor civilibus undis H. v valove državljanske (domače) vojne, adversae rerum undae H. valovi sovražne sreče, magnis curarum fluctuat undis Cat., undae bellorum Cl., unda salutantum V. ali spissae undae Boiorum Sil. dreveča množica, naval.
b) kot arhit. t.t. = gr. κυμάτιον, cymatium žlebast rob, žlebič, žlebljena letev: Vitr.

ūn-decim, num. cardinale (ūnus in decem) enajst: Ci. ep., Mart., Vitr., Macr.; kot nedoločno število: Amm.; poseb. ūndecim virī (tudi ūndecimvirī) -ōrum, m = gr. οἱ ἕνδεκα enajsteri možje, enajstêrniki, undecímviri (undecimvíri), organ oblasti v Atenah, ki ga je sestavljalo 11 mož s podobnimi pooblastili, kot so jih imeli rimski triumviri capitales (jetniški triumviri, trije višji jetničarji, jetniški predstojniki); skrbeli so za ječe, policijske zadeve in izvrševanje kazni: N.

ungefähr približen; Adverb približno; so ungefähr nekaj takega; von ungefähr slučajno; nicht von ungefähr ne slučajno

ungō in unguō -ere, ūnxī, ūnctum (prim. skr. anákti (on) mazili, añjanam, añjiḥ mazilo, umbr. umen = unguen, umtu = unguito, stvnem. ancho = nem. Anke surovo maslo)

1. (po)maziliti, (na)maziliti, (po)mazati, (na)mazati, (na)mastiti, omastiti: Pl., Ca., Varr., Lucr., Mart., Cels. idr., matronae et virgines Dianam unxerunt unguentis Ci., ter uncti transnanto Tiberim H.; pesn.: gloria quem supra vires ungit H. ki se iz nečimrnosti mazili in lišpa bolj, kot ji dovoljuje njeno imetje. Starodavniki so se mazilili po kopanju: unctus est, accubuit Ci.; mazilili so tudi umrle: Enn. ap. Serv., Mart. idr., corpus O., arsuros artūs unxit O.; occ. začiniti (začinjati), (za)belíti ((za)béliti): caules oleo H., caules impensius Pers.

2. metaf.
a) namazati, premazati, pomazati: cubilia limo V., ungere tela manu (s strupom) V., tela cruore hostili Sil., ova ranae sanguine H., cepas aquā salsā Plin., naves cerā Veg. ladji zatikati ((za)mašiti) luknje.
b) krstiti: Isid. — Od tod adj. pt. pf. ūnctus 3

1. pomaziljen, namaziljen, pomazan, namazan: Sen. ph. idr., nudus, unctus, ebrius est contionatus Ci., sol Ci. ep. užitek sončne toplote in (na)maziljenje; pesn.: palaestra O. v kateri vadijo maziljeni (borilci), luctamur Achivis doctius unctis H. kot namaziljeni (= v borilnici izurjeni) Grki, arma uncta cruoribus H. okrvavljeno; occ. omaščen, namaščen, zamaščen, masten, zabeljen: unctis manibus H. z umazanimi rokami, uncta aqua H. nečedna, kalna, holuscula lardo uncta H.; pesn.: carina Enn. fr., V. pokatranjena, premazana s katranom, osmoljena.

2. metaf. masten = bogat, obilen, poln, bujen: accedes siccus ad unctum H., ita palaestritas defendebat, ut ab illis ipse unctior abiret Ci., uncta patrimonia Cat., caput unctius referre Cat., uncta Corinthus Iuv. razkošni, unctior quaedam consuetudo loquendi Ci.

3. occ. slasten (zelo) okusen: ubi quid melius contingit et unctius H., unctior cena Mart.; subst. ūnctum -ī, n
a) slastna ali obilna pojedina, poslastica: unctum qui recte ponere possit H., cenare sine uncto Pers.
b) mazilna mast, mazilo: Ap., Veg.

unguis -is, abl. -e, pesn. -ī, m (prim. skr. nakháḥ = gr. ὄνυξ [gen. ὄνυχος] = hr. nokat = sl. noht = lit. nãgas = got. nagls = stvnem. nagal = nem. Nagel; prim. še sl. in hr. noga, lit. nagà kopito)

1. noht (človeških prstov na roki in nogi): Pr., Petr., Plin. idr., ungues recidere Cu., ferro subsecare O., praesecare ali ponere H. (ob)rezati, cultello purgare H., sectis unguibus H. z obrezanimi (topimi) nohti, ungues rodere H. gristi (si) nohte (pri napornem razmišljanju), medium unguem ostendere Iuv. (iztegniti in) pokazati sredinec (znamenje najhujše zavrnitve (ker so imeli sredinec za nesramni prst)); preg.: de tenero ungui H. (po gr. ἐξ ἁπαλῶν ὀνύχων) „od (do) koncev prstov“, „od (do) nohtov“ = z dušo in telesom; ab imis unguibus ad verticem Ci. „od nog do glave“, „od glave do peta“; a rectā conscientiā traversum unguem non oportet discedere Ci. ep. ali te numquam ab illā ne transversum quidem unguem ut dicitur, recessisse H. „ne za prečen (počezen) noht (prst)“ = ne (niti) za las (podobno: si tu ex isto loco digitum transvorsum aut unguem latum excesseris Pl., non ungue latius digredi ali discedere Ap. in elipt.: nec transversum unguem, quod aiunt, a stilo Ci. ep.); homo, cuius pluris unguis, quam tu totus es Petr. čigar mezinec mi je ljubši kot ti ves; ad unguem, in unguem (gr. ἐς ὄνυχα, ἐπ' ὄνυχος) „do preizkušnje z nohtom“ = kar najnatančneje (izraz je vzet iz besednjaka kiparjev, ki so z nohtom preizkušali gladkost svojega dela): ad unguem materiem dolare Col., carmen decies castigare ad unguem H., omnis in unguem secto via limite quadret V., suturae in unguem committuntur Cels., uti crepidines … in unguem … coniungantur Vitr.; pren.: ad unguem factus homo H. človek uglajenega vedenja, fino olikan.

2. živalski parkelj, krempelj (starejše paznohet), taca, šapa (ungula je parkelj liho- in sodoprstih kopitarjev): H., O., Col., Plin., Mart. idr., leonis ungues V., praedam ex unguibus ales proiecit V.

3. metaf. (nohtu podobne reči)
a) noht = končina, rob, npr. rožnih listov: Plin.; lesenega dela pri trsu nad očesom: Col.
b) kavelj, kljuka: ferrei Col.
c) bela lisa v človeškem očesu: Cels.
d) neka školjka, morda morska nožnica: Varr.

uniforma samostalnik
1. (uradno oblačilo) ▸ egyenruha, uniformis, formaruhaSopomenke: noša, livreja
Povezane iztočnice: gasilska uniforma, policijska uniforma, službena uniforma, vojaška uniforma, šolska uniforma

2. (oseba v uniformi) ▸ egyenruhásSumljiva neznanca s torbama sta zbežala takoj, ko sta zagledala uniformo. ▸ A gyanús ismeretlenek a táskákkal azonnal elmenekültek, amint megpillantották az egyenruhást.
Lili je med prvimi opazila uniforme, ki so prihajale skozi vhod z ulice. ▸ Lili az elsők között vette észre az utcáról s bejáraton keresztül közeledő egyenruhásokat.

unite [ju:náit] prehodni glagol
združiti, zediniti; spojiti (dele), združevati, vsebovati v sebi (lastnosti)
neprehodni glagol
združiti se, zediniti se; združiti se v zakonski zvezi, poročiti se; sodelovati (in v)
priključiti se (with komu, čemu)

all united in signing the petition enotno (združeno) so podpisali peticijo
oil will not unite with water olje se ne spaja z vodo

Ūnomammia -ae, f (ūnus in mamma) Unomámija = Enodojkaríja, Enojoškaríja, Enoprsavínje, Enozizostán, šalj. ime neke dežele (z namigom na Amazonke, ki so imele le eno dojko (drugo so si odrezale); prim. ūnimammae): Rhodiam atque Lyciam, Perediam et Perbibesiam, Centauromachiam et Classiam Unomammiam Libyamque † oram omnem Conterebromniam Pl.

ūnus 3, gen. ūnīus, dat. ūnī (stlat. oinos, oenus) (prim. gr. οἴνη enka na kocki, οἰνός = got. ains = stvnem. in nem. ein, sl. eden, umbr, ūnu = unum; z drugo pripono skr. ḗ-kaḥ eden, gr. οἶος [iz οἶ(Ƒ)ος] edin, sam)

1. kot num. eden, en, edin, edini; po svojem pomenu večinoma v sg.: Pl. idr., non solum unum actum, sed totam fabulam conficere Ci., unā nocte L., vix una sospes navis H.; partitivno razmerje se v klas. lat. izraža le s praep.: unus ex militibus, e filiis C., unus ex Curiatiis L., unus ex fortunatis hominibus Ci., unus de magistratibus Ci.; pesn. in poznolat. s partitivnim gen.: unus natorum Priami V., principum unus L., unus eorum pontium C., unus multorum H. = unus e (de) multis Ci. eden izmed mnogih, navaden človek, vsakdanjež (toda: es unus ex multis Plin. iun. ne godi se ti bolje kot večini ljudi); začenjajoč vrsto, vrstni red: partes tres, quarum unam incolunt Belgae, alteram Aquitani, tertiam Celtae C., unum, alterum, tertium annum Ci., unam (sc. partem) … aliam (redko!) … tertiam C., dies unus, alter, plures Ci., unus et alter dies Ci. en dan ali dva, unā ex parte … alterā ex parte C., uno alterove ictu L.; subst. m: unus et (atque, aut, vel) alter eden in (ali) drugi; z oslabljenim pomenom: Ter., Iuv. idr., amici … de multis unus et alter erant O. le kaka dva, le nekoliko (njih), unus dicenti aut alter adstitit T. eden ali drug(i) poslušalec, le nekaj poslušalcev, unus aut summum alter Ci. ep. eden ali kvečjemu dva, unus post alterum Aur. drug za drugim; uno plus Etruscorum cecidisse L. za enega moža več, en mož več; ad unum omnes ali omnes ad unum C., Ci., L. vsi do zadnjega (moža, pa tudi ta še z njimi) = vsi skupaj, vsi brez izjeme; pesn. v istem pomenu tudi samo ad unum: Luc. fr., Ci. idr., exosus ad unum Troianus V.; tudi: omnes cum uno Gell.; subst. n.: unum est, quod me perturbat Ci., unum sustinere pauci possunt, utrumque nemo Ci.; poseb.: in unum omnes cogere S., L. ali contrahere L. ali convocare, convenire S. ali venire, coire V. na en kraj, na enem kraju ali mestu, skupaj, sarcinas in unum conicere L. na en kup, fluvius dilapsus in unum confluit Ci., in unum fundere Col.; v zvezah z drugimi števniki: unum et viginti annos Ci., uno et octogesimo anno Ci.; pl. se uporablja le α) pri subst., ki so pl. tantum: Ter., Varr., Val. Fl. idr., unae decumae Ci., in una moenia convenere S., una castra facta ex binis C., ubi unae atque alterae scalae comminutae S.; pesn.: una excidia V. enkratna pogibel. β) pri razvrstitvah: uni … alii eni … drugi, uni … alteri … tertii eni … drugi … tretji.

2. occ.
a) edin(i), samo en, samo eden, en sam, sam: Pl., Ter. idr., una spes C., una salus V., cui uni fidem habebant N., uno aditu relicto S., mulieres nuptae praeter unam Isidori filiam Ci., Pompeius plus potest unus quam ceteri omnes Ci., tu unus adulescens universum ordinem prohibuisti Ci., non unius agri, sed totius Siciliae calamitatem cognoscere Ci.; okrepljeno: Cicero ad haec unum modo respondit C., classis incolumis erat, unā tantum navi perforatā L.; tudi: unus est solus inventus Ci.; pogosto se unus sloveni z adv. samo, le, zgolj: hoc in unā virtute positum est Ci., unā celeritate praestare C., obtutu haeret defixus in uno V.; subst.: unus (sam) omnem omnium potestatem possidebat Ci., unus pro omnibus, una pro cunctis V., unum queri C.; pl. poseb. pri imenih ljudstev: uni ex omnibus Sequani C., Ubii, qui uni miserant C.; tudi: sequere me tres unos passūs Pl.; unus z nedoločnimi zaimki ali nedoločnimi števniki = posamezen, poedin: utilitati omnium plus quam unius alicuius consulit Ci., quibus si unum aliquod in te cognoveris Ci., aliquis unus (gr. εἷς τις) pluresve Ci., nec quisquam unus L. in noben posameznik, unum quodlibet probare Ci., quivis unus Ci. ali unus quivis Varr., unus quidam Ci., unus quilibet ali quilibet unus L., unum quidquid Kom., Lucr., nemo unus, nullus unus Ci. idr. noben posameznik, unum signum ex maximo numero nullum habere Ci. prav nobenega, nihil unum L. nič posameznega, prav nič; poseb. pogosto ūnusquisque, ūnaquaeque, ūnumquidque in ūnumquodque (pisano tudi ločeno ūnus quisque itd.) vsak edin, vsak posamezen, sleherni, vsak, vsakdo: unusquisque opiniones fingebat C., nostrum unumquemque norunt Ci.; metaf. unus edin = ki mu ni enakega, brezprimeren, preizvrsten, izvrsten, odličen, pred vsemi drugimi: simulacrum Cereris unum e sacrario auferendum curavit Ci. oni edini … kip, ki mu ni para, nemo de nobis unus excellat Ci., civitas, quae tibi una in deliciis fuit Ci., adiuro Stygii caput fontis, una superstitio … V.; okrepljujoč pri superl. = zelo, dokaj, daleč, kar, med vsemi, izmed vseh: unus ei fuit carissimus N., civis unus acutissimus Ci., non cum uno gladiatore nequissimo L., iustissimus unus qui fuit in Teucris V., unus omnium loquacissimus Ci., unus omnium ad dicendum maxime natus Ci.; prim.: cum unus in civitate maxime floreret N., eam unam rem maxime ratus conciliaturam L.; opisano: felix una ante alias virgo V.; pri komp.: quis unus fortior fuit? Ci., quam (sc. Carthaginem) Iuno fertur terris magis omnibus unam coluisse V., sagacius unus odoror H.
b) isti, en in isti, prav tisti: Pl., Ap., Fl., Iust. idr., omnis una manet nox H., honos (labor) omnibus unus V., vox (mens) omnibus una V., qui unum imperium unumque magistratum cum ipsis habeant C., duobus in locis uno consilio bellum gerere Ci., uno tempore Ci., C., N., omnes uno ordine habere V. z vsemi ravnati enako; pogosto v reklu omnes uno ore vsi enoglasno, vsi v en glas, vsi soglasno: ceteri omnes uno ore auctores fuere Ter., de utilitate omnes uno ore consentiunt Ci., unoque omnes eadem ore fremebant V.; unus okrepljen z idem: H., Plin. iun. idr., exitus unus et idem Ci., uno eodemque partu V., verset multis modis eandem et unam rem Ci.; subst. n.: omnes sentiunt unum atque idem Ci., restat, ut omnes unum velint Ci.; v pl.: in unis aedibus, unis moribus Ci.

3. metaf. (redko) kot pron. indefinitum neki, kàk(šen): Pl., Ter., Iust. idr., unus pater familias Ci., ut iudicem unum Ci., unus caprimulgus aut fossor Cat. kateri(si)bodi, kar prvi; kot subst. m nekdo: tradit uni O., rapta ab uno tuba Suet. — Od tod adv. abl. sg. f. ūnā skupaj, in sicer

1. krajevno na istem mestu, skupaj, pri kom, poleg, zraven koga, s kom (vred): Ter., domi una eruditi Ci., cum veheretur in raedā, una (poleg njega, pri njem) sedebat uxor Ci., una fui (bil sem poleg), testamentum simul obsignavi cum Clodio Ci., stabat una O. poleg, zraven, si in Italiā Pompeius consistit, una erimus Ci. z njim; tako tudi: ostendit cives Romanos, qui una erant C., ex his, qui una Cirtam profugerant, duos delegit S., Fabius centurio quique una murum accenderant C., quod una erant Macedones complures N., una ludos spectare, una cenare H., pecus et domos volvere una H. s seboj, una esse cum aliquo C. biti pri kom, s kom, una ire cum amicā in viā Ter.; pesn.: Pallas … una (sc. cum Euandro) … pauperque senatus tura dabant V.; una v zvezi s simul: una simul Pl. ali simul una Pac. fr., Pl., una mecum simul Pl., mecum una simul Ter., una simul cum suo vicino Pl.

2. časovno obenem, hkrati, skupaj, sočasno: pugnatur una omnibus partibus C., pereant amici, dum inimici una intercidant Ci., amores una cum praetextā ponere Ci., haec vobiscum una consul agam S.

Opomba: Pesn. gen. sg. ūnĭus: V., H., Lucr.; predklas. gen. ūnī: Pl.; tudi Cat.; dat. m ūnō: uno operario Varr.; dat. f unae: unae fibulae Ca.; voc. ūne: Pl. fr. ap. Prisc., Cat., Aug.

úpati to hope, to cherish (ali to entertain, to harbour) hopes; (pričakovati) to expect, to look for, to look forward to, to anticipate

úpati brez upa zmage to hope against hope
trdno úpati to trust
úpati na kaj to hope for
upam, da vas bom videl v nedeljo I hope (that) I shall see you on Sunday
upajmo na najboljše! let us hope for the best!
upajmo na boljše čase! let us hope for better times!
úpati je, da... it is to be hoped that...
upam, da se otrok ni poškodoval I trust the child is not hurt
upajmo to! let us hope so!
nič boljšega ni úpati od njega nothing better is to be expected from him
človek upa, dokler živi while there is life there is hope

upírati (-am) | upréti (uprèm)

A) imperf., perf.

1. puntare, appoggiare:
upirati komolce v kolena appoggiare i gomiti sui ginocchi

2. puntare, rivolgere:
upirati pogled, oči v koga puntare, rivolgere gli occhi, lo sguardo su qcn.

B) upírati se (-am se) | upréti se (uprèm se) imperf., perf. refl.

1. puntare:
upirati se z nogami ob tla puntare i piedi a terra

2. resistere, opporre resistenza; difendersi:
aretirani se ni upiral l'arrestato non oppose resistenza
obkoljeni so se uspešno upirali gli accerchiati si difendevano validamente

3. sollevarsi, ribellarsi, insorgere; contrastare; contestare:
upreti se zavojevalcu insorgere contro l'invasore
upirati se povelju ribellarsi all'imposizione
upirati se zakonitemu redu contestare l'ordine costituito

4. rivoltarsi, schifarsi; ripugnare:
meso se mi je uprlo mi sono schifato della carne
upira se mi spet in spet govoriti o tem mi ripugna rivangare la stessa cosa

5. battere (contro), risplendere (del sole)

6. opporsi, contrastare; andare contro:
upirati se vetru andare contro vento
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. noge se mu upirajo cammina con difficoltà
matematika se mu upira stenta a imparare la matematica
želodec se mu upira ha disturbi di stomaco
to se upira zdravemu razumu ciò è contrario al buon senso, contraddice il buon senso

uplahníti | upláhniti (-em) perf.

1. calare, diminuire, ridursi; afflosciarsi:
bula je uplahnila il gonfiore si è ridotto
ko je veter ponehal, so jadra uplahnila calato il vento, le vele si afflosciarono

2. pren. calmarsi; scemare, venir meno:
mladostna zanesenost z leti in izkušnjami uplahne con gli anni e l'esperienza l'entusiasmo giovanile viene meno

3. pren. scoraggiarsi, perder coraggio

uppermost [ʌ́pəmoust]

1. pridevnik
najgornji, najvišji; gornji (tok reke)
figurativno prevladujoč, glavni, najvažnejši; prvi

the Conservatives are now uppermost konservativci so zdaj na vladi
to come uppermost dobiti premoč, nadvladati
to be uppermost imeti premoč, nadvlado

2. prislov
najviše, čisto zgoraj, na vrhu; najprej, na prvem mestu

I said whatever came uppermost in my mind rekel sem, kar mi je najprej padlo v glavo
the care for her was uppermost in my mind skrb zanjo je bila moja prva misel

upravíčen legitimate, righteous, authorized, entitled (do to); justifiable; justified

upravíčeno upanje a legitimate hope
upravíčena zahteva a righteous claim
biti upravíčen za, do... to have a right to...
ni upravíčen, da to dela he has no right to do it
čisto upravíčeno to dela he is justified in doing so

uprédati ùprēdām (se) zapredati (se): on upreda brkove viha si brke; plovke upredale vratove i lepršale race so stegovale vratove in plahutale; suknja se upreda oko njenih nogu kao okačena na dva kola krilo je mahedralo okoli njenih nog kot da je obešeno na dveh kolih

ùprijeti ȕprēm (ijek.), ùprēti ȕprēm (ek.)
I.
1. upreti: uprijeti pogled u što, oči u koga
2. napeti: uprijeti sve sile = uprijeti se iz svih sila; žene opet upriješe veslima ženske so znova z vso silo začele veslati
II. uprijeti se
1. upreti se: on sam ne može se uprijeti carskoj sili
2. opreti se: svom težinom upre se u vrata