ispripovijèdati -pòvijedām (ijek.), ispripovédati -pòvēdām (ek.) izpripovedovati, do konca povedati: ispripovijedati sve što se zbilo; tako ću to sve natanani ispripovijedati
ispripòvjediti -īm (ijek.), ispripòvediti -īm (ek.) povedati do konca: sad mi je ispripovjedio sve svoje misli
istāc-tenus do sem, do tod: Pl.
iūxtā (iz *iūgistā, adv. k superl. nekega adj. *iūgos tesno zvezan; iungō)
I. adv.
1. (čisto, povsem) poleg, tik, zraven, blizu: iuxta posita filii statua N., legio i. constiterat C., petiit, uti sellam i. poneret S., Furia i. accubat V., fuit i. tumulus V., theatra duo i. fecit Plin.; occ. v bližino: neque ausa est accedere iuxta O. približati se, observatis vi portis i. adire prohibebatur Amm.
2. metaf.
a) neposredno nato, takoj potem (zatem): quae deinde Cato iuxta dicit Gell.
b) prav tako, tako kakor, na isti način, enako: plebi patribusque iuxta carus S., eorum ego vitam mortemque iuxta aestumo S. enako (= malo) cenim, parēre atque imperare i. paratus L., hiemem et aestatem i. pati S., i. mecum omnes intellegitis S., i. eam curo cum meā (filiā) Pl., suae hostiumque vitae i. pepercit L., res parva ac i. magnis (dat.) difficilis L. prav tako težka kakor … , i. obsidentes obsessosque inopia vexavit L., i. (enako) periculosum, seu vera seu ficta promeret T., aliaque castella i. ignobilia L., per dubios infestosque populos i. intentus ad Hasdrubalem pervenit L., amicos amicis (dat.) i. ponere Val. Max., i. tecum aeque scio Pl.; s primerjalnimi členicami: rei p. iuxta ac sibi consulere S., id i. aegre passi quam L., litteris Graecis i. atque Latinis eruditus S., iuxta ac si hostes adessent L. —
II. praep. z acc.
1. (prostorsko) tik(oma) česa, (povsem, čisto) poleg, blizu, zraven, na strani, ob strani: iuxta theatrum occisus est N., sepultus est i. viam Appiam N., castra ponere ali habere i. hostem, murum N., C., i. focum agere T., i. suam quisque centuriam armis fulgentes T., occursantes domini i. coniuges et liberos T., cum faceret i. ancillas lanam Varr. fr., i. genitorem adstat virgo V., collocare aliquem i. se in sella Eutr., i. se latere dextro Suet.; zapostavljeno: aram iuxta locum fecerunt sub terra N.; occ. blizu do: provehimur Ceraunia iuxta V., i. seditionem venit T. prišlo je skoraj do … , aditum i. moenia urbis Volsco militi struxit Val. Max.
2. (časovno) neposredno (= prav, tik) pred, neposredno ob, neposredno pod: iuxta finem vitae T. (Dial.)
3. metaf.
a) neposredno (= takoj) za: iuxta deos in tuā manu positum est (imperium) T., i. haec Variana clades Plin.
b) skoraj (tako) kakor: velocitas iuxta formidinem est T., i. se coniuges liberosque vexari L. po čem, poleg, v smislu česa: iuxta nocturnum visum Iust., i. praeceptum Iust.
izdàhtati se ìzdašćēm se priti do sape: dan i po do tamo, i dva natrag, i dan, recimo, da se izdahćeš
izdélati to make out, to do, to elaborate; to make, to manufacture, to work up; to fabricate; to prepare; (dati obliko) to shape, to form, to fashion, to mould; (spis) to draw up; (končati) to finish
izdélati anketo to conduct a survey
izdélati izpit to pass one's examination
izdélati v šoli to go up (a class), to go up to the next class (or form)
ne izdélati v šoli to be kept down
izinátiti se izìnātīm se do mile volje se naprepirati: ima ljudi koji ne mogu živjeti dok se s kim najprije ne izinate i iskolju
izplesáti se i izplésati se -pléšem se isplesati se, izigrati se, do volje se naplesati, naigrati: ko se bo izplesala, bo zopet dobra
izračúnati izračunávati to reckon up; to count up; to find by reckoning; (vsoto) to tot (ali to add) up; to calculate; to do a sum
iztožíti i iztóžiti -im utjerati (-ter-) sudskim putem, sudskom presudom doći do čega: iztožiti kaj od koga; iztožiti pravico poti čez travnik
Jagdrecht, das, Recht lovsko pravo; pravica do lova, lovska pravica
je-m'en-fichiste [-šist] adjectif (absolutuo) nebrižen do vsega, ki se požvižga na vse; masculin (absoluten) brezbrižnež
jointress [džɔ́intris] samostalnik
vdova z dosmrtno pravico do moževe lastnine
jusqu'auboutisme [žüskobutism] masculin boj na nož, do zadnjega moža, totalna vojna; hujskanje na vojno
jútranjec -njca m đak, učenik koji do podne ide u školu
Kahlfraß, der, obžrtost do golega
kahlgeschoren, kahl geschoren ostrižen do golega, Mensch: ostrižen na balin
kȁnat m (t. kanati)
1. vratno, okensko krilo
2. perutnica
3. pregraja
4. košara: puni -i paprike, kupusa, sijena, sena
5. koš na vozu: skinuti s leda -e
6. členek: razvući durbin do osam kanata
7. členek železniške proge od stika do stika tračnic: odvaljen je prvi kanat pruge
Kaufverhalten, das, odnos do nakupovanja; nakupovalne navade
key1 [ki:] samostalnik
ključ
figurativno ključ do česa, pojasnilo (to k)
knjiga rešenih matematičnih problemov
vojska ključni položaj; oblast (to nad)
botanika, zoologija klasifikacija, tabela; geslo, šifra (v inseratih)
tehnično zagozda, zatič, svornik, privijalo (za drsalke); tipka pisalnega stroja, tipka električnega aparata; moznik, (lesen) klin
arhitektura sklepnik
glasba tipka, ključ, tonovski način; barvni odtenek; glasovna višina
glasba major (minor) key dur (mol)
glasba key of C major (minor) C dur (mol)
golden (ali silver) key podkupnina
master key ključ, ki odpira vsa vrata
skeleton key odpirač
House of Keys poslanski dom na otoku Man
the Keys poslanci na otoku Man
all in the same key v istem tonu, monotono
painted in a low key slikano v zamolklih barvah
to have (ali get) the key of the street ne imeti hišnega ključa, biti brezdomec
to turn the key zakleniti
figurativno to be in key with s.h. biti v skladu s čim
cerkev power of the keys papeževa oblast