Franja

strâmbá strâmb

I. vt.

1. upogibati, upogniti, (u)kriviti, zvijati, zviti

2. izkriviti, (po)pačiti

II. vt./vr. (s)kremžiti (se), zmrdovati (se), spakovati se

sucí -ésc vt.

1. (za)sukati; (za)vrteti; obračati, obrniti

2. zavijati, zaviti

3. zvijati, zviti

4. ovijati, oviti

5. navijati, naviti; (na)motati

súkati sûčēm (dial. tudi sȗkām)
1. sukati: sukati konac, konopac
2. zvijati: sukati cigaretu; kad duvan prevri, suši se ponovo, pa se onda prerađuje ili u cigare, ili se suče u vitice za žvakanje v klobase za čikanje
3. vihati: sukati brkove
4. vihati, zavihati: išao na žal morski, sukao nogavice i gacao po vodi; stane sukati rukave je začel vihati rokave
5. lizati: plamen suče uvis; iz nosa, iz nozdrva konju plamen suče
6. prebirati: uze sukati svoje brojanice je začel prebirati svoj molek
7. ekspr. za nos vleči, izkoriščati: saborski zastupnik bi znao svoju malu domovinu sukati
8. sukati nekome konopac streči komu po življenju

svíjati svîjām
I.
1. zvijati: svijati gvožđe; bura svija drveće; ptica svija gnijezdo; svijati od cvijeća vijenac
2. zavijati: pas svija
3. zavijati, omotavati: svijati jorgan oko sebe
II. svijati se zvijati se: svijati se od bolova; kosa joj se svija

sway¹ [swéi] prehodni glagol
zibati, gugati, majati; vihteti; zvijati, pripogibati
navtika dvigati
figurativno vplivati, delovati na; rokovati; upravljati, voditi, vladati (komu, čemu); odvrniti (od naklepa)
neprehodni glagol
gugati se, zibati se, nihati, majati se, zvijati se, nagibati se, pripogibati se (towards k, proti)
kreniti, zaviti; opotekati se, omahovati; vladati

to sway home kreniti, zaviti proti domu
man is often swayed by his passions človeka često vladajo njegove strasti
opinion sways to his side javno mnenje se nagiblje njemu v prid
he swayed his sword vihtel je svoj meč
to sway the sceptre držati žezlo, vladati
to sway the world vladati svetu
to be swayed by a dream dati si vplivati od sanj
the trees sway in the wind drevesa se pozibavajo v vetru
the wind sways the trees veter pozibava drevesa
the wall sways to the right zid (stena) se nagiblje na desno

šaráfiti šàrāfīm
1. privijati: šarafiti zavrtanj
2. zvijati: šarafi me u želucu

tordre* [tɔrdrə] verbe transitif zviti, zvijati, viti, sukati; figuré skriviti, napačno tolmačiti

se tordre zvijati se; zvi(ni)ti si
tordre le linge ožemati perilo
(familier) tordre le cou à quelqu'un vrat komu zaviti
tordre les talons pošvedrati pete
se tordre (de rire), rire à se tordre zvijati se od smeha
il y a de quoi se tordre tu je kaj, čemur se lahko smejemo, čisto upravičeno se smejemo
c'est à se tordre človek bi počil od smeha
se tordre de douleur zvijati se od bolečine
se tordre les mains viti roke
se tordre le pied zviniti si nogo

usukívati usùkujēm (se)
1. zvijati (se)
2. zavijati (se)

ùvrtati -rčēm
1. privijati
2. zvijati
3. skapljati

verwinden^*2 Technik zvijati, zviti

vȉti vȉjēm, vîj, vȉh vî, vȉo víla, vìjen -èna in vît vîta
I.
1. viti, spletati: viti vijenac, kosu, uže; u pustoj gori gdje gnijezda viju orlovi
2. viti se: bijela brada vije do pojasa
3. zvijati: sve vjetrina magle na čuperke kida, vije ih okolo grana
4. vrteti: kako zabode momak čizmu u zemlju vrhom blistavim, pa zaošije burgijom kao da vije
II. viti se
1. viti se: ruža se vije oko bora; zastava se vije za slobodu
2. zvijati se: viti se kao crv

vitòperiti -īm
I. zvijati, kriviti
II. vitoperiti se vežiti se: daske se vitopere od sunca, od vlage

volūtō -āre -āvī -ātum (intens. in frequ. k volvere)

1. valjati, valiti, kotaliti, kotati, viti, zvijati, vrteti, sukati, obračati: amphoras per terram Col., pilas Plin. kotaliti, zvijati, pelagus Lucan. naprej valiti; pren.: saeva feroci volutat corde somnia Sen. tr. ima grozne sanje, cum inter spem metumque animum volutaret Iul. Val. je omahoval med upom in strahom; refl. in med. valjati (valiti) se, kalužati se: in quo (sc. pulvere) se mula volutaverit Plin., iumentum … se inveneris volutare Veg., dum aper se volutat Ph., quid facimus in Verre (Verres = Merjasec), quem in luto volutatum totius corporis vestigiis invenimus? Ci., volutari in pulvere, in luto Varr., sus gaudet caenoso lacu volutari Col., in levi … glacie … volutabantur L. so drčali (drseli) sem in tja, ne fluxā habenā volutetur in iactu glans L. da se ne premetava (vrti) semintja, volutari super iacentia poma Plin., toto corpore super aureorum acervos volutatus est Suet., volutatur fretum Cu. se vali naprej, volutatus aër Sen. ph. strujajoči zrak, frater volutatus est ad pedes inimicissimi Ci. je pokleknil (padel na kolena, se je vrgel) pred … sovražnika, cum tibi pueri ad pedes volutarentur Corn., animi volutantur Ci.; pt. pr. v refl. pomenu: genibus volutans haerebat V. valjajoč se pred koleni, na kolenih pred … , per cava saxa volutans O., in sacco et cinere volutantes Tert.; volutari v obscenem pomenu: Petr., Tert., volutari in domesticis germanitatis stupris Ci., volutari cum sororibus Ci., cum serpente Iust.; pt. pr. z med. pomenom: volutantes adulteri Sen. rh., volutans cum piscatore Plin.; pren. volutari valjati se v čem = ukvarjati se s čim, biti v čem, početi kaj: cum omnes in omni genere et scelerum et flagitiorum volutentur Ci. ep., in omni dedecore volutari Corn., inter mala volutor plurima Sen. ph., gravia, in quibus volutabatur Sen. ph.

2. metaf.
a) (glas ali glasove) „valiti“ = (glas, glasove, zvok) širiti, razširjati, dajati od sebe (glas, glasove, zvok): fit strepitus tectis vocemque per ampla volutant atria V. in njih glas se širi (se razlega) po … dvorani, consonat omne nemus vocemque inclusa volutant litora V. in oglašajo se … bregovi, flamina … caeca volutant murmura V. se oglašajo z zamolklim vršenjem, zamolklo vršijo, confusa verba volutare O. spravljati v obtok.
b) premotrivati, presojati, ocenjevati, preudarjati, premišljati, premišljevati, razmišljati, razmišljevati, tuhtati, razglabljati: hanc rem in pectore Pl., hoc volutare in animo L., volutare aliquid animo Ci., T., multa secum (sam pri sebi) animo L., haec ipse suo tristi cum corde volutat ali secumque ita corde volutat V., volutare condiciones cum amicis L., secum matris violentiam T., quid intra animum (v glob(oč)ini svojega srca) volutaverim T., sensiferos motus quaedam vis menti' volutat Lucr.; z odvisnim vprašanjem: id … tacitus … mecum ipse voluto, si valeam meminisse V., volutare secum quonam modo Germanici liberos perverteret T.; z de: cum de consulibus in annum creandis solus mecum volutarem Aus.
c) act. zaposlovati: mentio regis tacitis cogitationibus volutavit animum L.; med. volutari ukvarjati se s čim, baviti se s čim, pečati se s čim, biti zaposlen s čim: qui in veteribus erit scriptis studiose et multum volutatus Ci.

vŕkati vr̂čem, vr̂kām
1. presti, gosti: mačka vrče kad prede
2. prhati: kapetanov konj vrče i bijesno trese grivom
3. godrnjati, negodovati: ovaj nešto vrče na mene, nešto mu nije pravo
4. ščuvati: ti si vrkao seljake i male plemiće na gospodu
5. frkati, zvijati: cipelar vrče dretvu
6. smukati: vrkati lišće sa grane

winden (wand, gewunden) (sich se) viti, um etwas: ovijati, auf etwas: navijati, zusammen: zvijati; aus den Händen winden izviti iz rok; sich winden Pflanze: ovijati se, Mensch vor Schmerzen: zvijati se, Straße: vijugati se; Technik Textilwesen motati

wriggle² [rigl]

1. neprehodni glagol
vijugati se, viti se, zvijati se, prerivati se, riniti se; prilizovati se; po kačje se premikati naprej
figurativno plaziti se, po krivih potih iti

2. prehodni glagol
premikati, viti, zvijati

to wriggle into vsiliti se v, z zvijačo si pridobiti (naklonjenost)
to wriggle out of spretno se umakniti iz, zmuzniti se od
to wriggle one's way into zmuzniti se v
to wriggle through preriniti se skozi, izmotati se

writhe [ráið]

1. samostalnik
zvijanje; trzanje; pačenje

2. neprehodni glagol
zvijati se; (krčevito) se kriviti

to writhe under an insult figurativno trpeti (gristi se) zaradi žalitve
to writhe with pain zvijati se od bolečin
to writhe through a thicket zvijati se skozi goščavo
prehodni glagol
zvijati (telo), ovijati, sukati, (na)kremžiti (obraz), izkriviti, popačiti (besede itd.)

вить viti, zvijati;
в. гнездо plesti gnezdo;
из него верёвки можно в. z njim lahko počneš, kar hočeš;

гнуть kriviti, upogibati; zvijati;
г. к себе v svojo korist obračati;
г. кого в три погибели, в бараний рог, в дугу pritiskati na koga, pestiti koga;
г. горб, спину garati;

звива́ти -ва́ю недок., zvíjati -am nedov.