verschießen* zastreljati, porabiti pri streljanju; Sport einen Elfmeter: ne izkoristiti, zgrešiti, zastreljati; Farbe: obledeti; sich verschießen in figurativ zatrapati se v
vorbeigehen* iti mimo (an česa); Zeit: minevati, miniti; Schmerzen usw.: miniti; an Tatsachen: zanemariti; am Ziel, an Kern der Sache: zgrešiti (kaj); Sport prehiteti; (kurz erledigen) skočiti (bei k)
zagrešíti -im, zagrešil -ila skriviti, zgriješiti, zgrešiti: zagrešiti kaj zoper koga, prometno nesrečo; zagrešiti kaznivo dejanje
skriviti krivično djelo
промахиваться, промахнуться zgreševati, zgrešiti, ne zadeti
bucare
A) v. tr. (pres. buco)
1. luknjati, preluknjati:
bucare una parete prebiti steno
bucare i biglietti železn. luknjati vozovnice
2. predreti:
bucare una gomma, un pneumatico predreti gumo; (tudi absol.)
ha bucato sulla ghiaia na gramozu je predrl gumo
3. pren. šport izgubiti, zgrešiti žogo
bucare una notizia publ. ne objaviti novice
bucare un semaforo pog. spregledati rdečo luč, zapeljati skozi rdečo luč
4. prebosti, preluknjati:
bucare la pancia a qcn., di qcn. prebosti, prestreliti koga
B) ➞ bucarsi v. rifl. (pres. mi buco)
1. predreti se:
si è bucata la gomma guma se je predrla
2. zbosti se, raniti se:
bucarsi con un ago zbosti se z iglo
3. žarg. fiksati se, vbrizgavati si mamilo (zlasti heroin):
è uno che si buca ta se fiksa
errō -āre -āvī -ātum (iz *ersājō, *ersō, indoev. kor. ers raztekati se, bloditi; prim. gr. ἄψορρος nazaj gredoč, ἄψορρον nazaj; prim. tudi lat. rōs)
1. bloditi, klatiti se, potepati se, vlačiti se, potikati se po svetu (nerad): Cu., Val. Fl., Iuv., Sil. idr., era errans Enn., dum ego propter te errans patria careo demens Ter., cum vagus et exsul erraret Oppianicus Ci., errans lalitansque Hirt. potikajoč in skrivajoč se, erramus tempestatibus acti V., versūs ructatur et errat H. (gl. ructō), errare dumis, tecto, pelago V., silvis et urbibus V., errare circum maria, circum litora, in silvis, in undis V., mille meae Siculis errant in montibus agnae V., inter audaces lupus errat agnos H., errare circum villulas Ci. ep., in terris O., per nemus O., in ignotis locis nocte Q.; (o brejem govedu): exactis gravidae cum mensibus errant V. opletajo, se gugajo; (o zvezdah) premikati se: hic canit errantem lunam solisque labores V., stellae errantes Ci., ali sidera errantia Plin. premičnice, stellae vagantur et errant H.; (o vodovju): Sen. tr., Cocytos errans H., tardis … flexibus errat Mincius V. se počasi vije, Aufidus curvo circum errat gurgite ripas Sil., errat pontus anceps Val. Fl.; (o zemlji idr.): errans tellus (= Delos) V., scopuli errantes Val. Fl.; redko trans. prebloditi, blodeč prehoditi (le v pt. pf.): errata litora V., erratae terrae O., erratus orbis Val. Fl.; brezos.: male … erratur in agris V. Pren.: erro (= dubito ne vem), quam insistas viam Pl., oculi errantes V. blodne, nemirne oči (umirajočih), lumina errantia Pr., errantes genae Pr. drhteča, ad frontem sparsos errare capillos Pr. vihrajo, errans dextra V. tresoča se, errat aurīs et tempora circum crebra manus V. frči, errantes hederae V. ovijajoči se bršljan, ignis errat pulmonibus O. se širi, ne tuus erret honos O. da bi … ne bila negotova, fama rumoribus errat O. o tem gredo negotove govorice, dubiis affectibus errat O. omahuje, je neodločen, sententia errans et vaga Ci. omahujoče, inter recens et vetus sacramentum errare T. omahovati, errabat … per agmina murmur Sil.
2. occ. zabloditi, zaiti, zahajati, pot zgrešiti: homo, qui erranti comiter monstrat viam Enn. ap. Ci., errare viā V.
3. pren. (z)motiti se, premotiti se: ne erres, ne erretis Kom., erras, si id credis Ter., probe (pervorse) errare Pl., ceterum homines superbissumi procul (zelo) errant S., valde, vehementer errare Ci., erravit, lapsus est Ci., cuiusvis hominis est errare Ci. vsak človek se lahko zmoti, fateor me errasse Ci., errare cum multis Ci., totā viā Ter., ali toto caelo Macr. povsem se motiti, hic de nostris verbis errat Ter., errare a vero Lucr. zaiti od … , in hoc errat uno, quod existimat Ci., errare in rerum ordine Q.; brezos.: si erratur in nomine Ci., et in cognomine erratum sit L., tutius circa priores vel erratur Q.; v pogovornem jeziku z acc. neutr. pron.: quid (v čem) erro? Pl., mone, quaeso, si quid erro Pl., hoc (v tem) tu errasti Ter.; v pass.: si nihil esset erratum Q.; pesn. z acc. pronominis: errabant tempora O. motili so se v času; occ. grešiti, pregrešiti se: erravit, temere fecit Ci., te errantem … persequi S., postquam erasse regem … deprecati sunt S., stultitiā errare, in amicitia errare H., adseverat … legiones … non ultra verba ac voces errasse T. — Od tod subst. pt. pf. errātum -ī, n
1. zmota: erratum meum, tuum (v računanju) Ci., peterem veniam errato L. Caecilii Ci., illud de Flavio est erratum Ci.
2. zabloda, pregrešek, hiba, napaka: Amm., errata aetatis meae (moje mladosti) Ci., Dionysius se adulescens inretierat erratis Ci., inlustris viri ne minimum quidem erratum cum maxima laude coniungere Ci., quo facilius errata officiis superes S.
kȉksati -ām, kiksírati kìksīrām žarg. kiksati, kiksniti, zgrešiti udarec, zgreševati udarce: on je u tom poslu kiksao; on često kiksa
rake5 [réik] neprehodni glagol
lov (o psu) s smrčkom ob tleh zasledovati sled; (o lovu s sokoli) leteti za divjačino; zgrešiti divjačino; hiteti, divjati, vihrati
razmínuti se ràzmīnēmo se
1. raziti se: starac i pandur sretnu se i razgovaraju i tako se razminu
2. zgrešiti se: razminuše se kao Vukac i dobra sreća
3. iti mimo: vjereni momak i djevojka ne sastaju se prije svadbe, pa da se i vide gdjegod, oni se jedno od drugoga postide i razminu
shave1 [šéiv] prehodni glagol
(o)briti, na kratko ostriči; skobljati, oblati (les); (o)strgati (kožo)
to shave o.s. (o)briti se
neprehodni glagol
(o)briti se, (o britvi) rezati; smukniti ali švigniti tik ob, iti čisto mimo, oplaziti; za las zgrešiti; rahlo se dotakniti
ameriško striči, skubsti, goljufati
to shave a corner oplaziti vogal
to shave a customer oskubsti odjemalca (kupca)
to shave an egg figurativno skušati izbiti iz koga poslednji dinar
to shave the lawn striči trato
to shave a note ameriško kupiti vrednostne papirje za mnogo manjšo ceno, kot je zakonska obrestna mera; pri prodaji vrednostnih papirjev vzeti večjo obrestno mero, kot je to zakonsko dovoljeno