Franja

interpolírati -òlīrām, interpòlisati -išēm interpolirati, vriniti: interpolirati stav u dramu; linearno interpolirati funkciju

inter-pōno -ere -posuī -positum (decomp.)

1. vmes postaviti (postavljati): equitatui interponit praesidia Hirt., Numidas inter eos Auct. b. Afr., elephantos L.

2. occ.
a) vmes vtakniti (vtikati), vriniti (vrivati), vstaviti (vstavljati), vplesti (vpletati), podtakniti (podtikati), podtikajoč ali podtikovaje (po)pačiti: hoc loco libet interponere (z odvisnim vprašalnim stavkom) N., eos induxi loquentes, ne „inquam“ et „inquit“ saepius interponeretur Ci., nullum verbum Ci., iis (sonis), quos interposuerunt, inserunt alios Q., subinde interponenti precibus „Quid respondebo patri meo?“ Q., menses intercalarios L., interponi falsae tabulae solent Ci., tuas rationes communibus interponis Ci.
b) (čas) vmes postaviti (postavljati), (do)pustiti ((do)puščati), da vmes (medtem) preteče (mine, nastopi): ne minimam quidem moram interposuisti Ci. prav nič nisi zavlačeval (odlašal, zatezal), spatium ad recreandos animos C., nullam moram insequendi Antonium Ci. vsak trenutek izrabiti (izkoristiti), nullam moram, quin … Ci.; zlasti pogosto pass.: nox interposita Ci., L. vmes je nastopila, vmes je minila, binis ludis interpositis respondes Ci. po preteku … = prope XL diebus interpositis Ci., spatio interposito consenescit invidia Ci. ko je preteklo nekaj časa, tridui morā interpositā C. potem ko se je tri dni obotavljal, non longa cunctatio interponitur T., offensione … interpositā Ci. če se je vmes pripetila … , če je vmes prišlo do … singulis interpositis horis Cels. vselej po preteku nekoliko ur, interposito die Cels., diebus aliquot interpositis Varr.

3. metaf.
a) (osebe kot posredovalce) vriniti (vrivati), privze(ma)ti, poz(i)vati, (po)klicati: interposuistis accusatorem Ci., testis Ci., iudices Ci.; tako tudi: aliquem convivio, epulis familiaribus i. Suet. povabiti; nav. refl. vmes stopiti (stopati), vmeša(va)ti se, vtakniti (vtikati) se, vsiliti (vsiljevati) se, posredovati, posrednik biti: ille se interposuit N., se mediis scriptis Caesaris interponere Hirt. kot nadaljevalec se vsiliti, leges sinunt; tamen te interponis! Ci. nasprotuješ, quid me interponerem (upirati se) audaciae tuae? Ci., se iurgio Cu. miriti, se in pacificationem Ci., se bello L., ni se tribuni plebis C. et L. Arrii interposuissent L., me nihil interpono Ci.; s finalnim stavkom: tr. pl. se interponit, quominus (= ne) reus fias Ci.
b) posredujoč kaj založiti (zalagati), posredujoč ali ovirajoč narediti, da se kaj dogodi (nastopi), uveljaviti (uveljavljati) kaj, veljavo zadobi(va)ti čemu, vmes stopiti (stopati), ovirajoč se s čim ustavljati, upreti (upirati), izdati (kak odlok, kako uredbo), izreči (izrekati sodbo, mnenje), določiti (določevati kazen): suam se interposuisse auctoritatem Ci., haec ratio accusandi fuit honestissima operam, studium, laborem interponere Ci., potuit certius interponere iudicium Ci., ut duriora edicta interponeret Ci., suum consilium meo Ci., nisi ea cupiditas interponeretur Ci., poenas, decretum, multas querelas de re publicā Ci., exceptionem actioni Icti., intercessionem suam Val. Max.; occ. α) (kot vzrok) navesti (navajati), izgovarjati se s čim, pod pretvezo navesti (navajati): causam interponens N. ali causā interpositā N., C. izgovarjaje se … , z izgovorom, češ da … , eam provinciam Lentulus religione interpositā deposuit Ci., postulata haec ab eo interposita esse, quo minus quod opus esset ad bellum a nobis pararetur Ci. ni postavljal zahtev z drugim namenom, kot da bi nas oviral pri pripravah, potrebnih za vojno, gladiatores interpositi sunt Ci. so rabili (so služili) tožbi za pretvezo. β) zastaviti (zastavljati), v zastavo da(ja)ti, založiti (zalagati): in eam rem fidem suam Ci. ali privatim fidem suam S. besedo dati, in re tam vetere nova restipulatio interponitur Ci., ius iurandum L., sponsio interponitur L., privatim fidem suam S.

interpose [intəpóuz]

1. prehodni glagol
vriniti (between med)
poseči vmes, posredovati; pripomniti, ugovarjati

2. neprehodni glagol
zavzeti se za koga, vmešati se, intervenirati, prekiniti se

intrude [intrú:d]

1. prehodni glagol
vriniti (into v)
vsiliti (upon komu)

2. neprehodni glagol
vriniti se (into v)
vsiliti se (upon komu)
motiti, nadlegovati (on, upon koga)
geologija vdreti

to intrude s.th upon s.o. vsiliti komu kaj
to intrude o.s. upon s.o. vsiliti se komu
to intrude (up)on s.o. nadlegovati koga
am I intruding? ali motim?

intrudere^*

A) v. tr. (pres. intrudo) knjižno vriniti, vrivati

B) ➞ intrudersi v. rifl. (pres. mi intrudo) knjižno vriniti, vrivati se; vtihotapiti se

penetrō -āre -āvī -ātum (penitus; prim. intrāre: intus)

I. intr. prodreti (prodirati), (pri)dreviti, (pri)drveti, priti (prihajati), dospe(va)ti kam: Pl., Cu., Vitr. idr., per angustias Ci., ad urbem O., in templa Ci., intra vallum L., iaculum laevam penetravit in aurem O., caelum usque penetravit Ci., Ditem patrem ferunt penetrasse sub terram Ci.; metaf.: nulla res magis penetrat in animos Ci., quo non ars penetrat? O., cupere debemus, quo manuum nostrarum tela pervenerint, eodem gloriam famamque penetrare Ci., una vox eius usque ad contumeliam senatūs penetraverat T. je zašel, se je povzpel do … —

II. trans.

1. da(ja)ti, de(va)ti, postaviti (postavljati), vriniti (vrivati) v kaj: pedem intra aedes Pl., penetrare se iti, napotiti se, oditi (odhajati), odpraviti (odpravljati) se, upotiti se, spustiti (spuščati) se, vriniti, (vrivati) se, prodreti (prodirati), vdreti (vdirati): Ap. idr., se foras, se ex aedibus, se in fugam Pl., se ad plures Pl. = umreti, se in specum Gell., intra pectus se penetravit potio Pl.; med.: quae penetrata (po prodoru) queunt sensum progignere acerbum Lucr.

2. predreti (predirati), prodreti (prodirati), prehoditi (prehajati), obhoditi (obhajati), prepotovati: Plin., Vell., Val. Fl. idr., loricam corpusque fervens arenā penetraverat Cu., p. Lacedaemona, limina regna V., sinus Illyricos V., Iust.; pass.: iter Lucullo penetratum T., ut penitus nequeat penetrari Lucr., penetratae cum victoriā Media, Albania, Iberia Vell.

3. metaf. obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, prešiniti (prešinjati), seči (segati) v srce: nihil Tiberium magis penetravit, quam … T. ni bolj zbodlo, id Tiberii animum altius penetravit T., penetrabat eos (z ACI) Lucr. misel jim je prevzemala (napolnjevala) glavo.

punteggiare v. tr. (pres. punteggio)

1. pikčati; punktirati

2. pren. vriniti, vrivati:
punteggiare un discorso di erudite citazioni opremiti govor z učenimi citati

push in

1. neprehodni glagol
približevati se obali (ladja)

2. prehodni glagol
poriniti noter, vriniti

rub in prehodni glagol
vtreti
figurativno vriniti, vsiliti (komu kaj), prisiliti koga, da se nauči ali spozna, kar mu ni všeč ali ugodno
sleng (nekaj neprijetnega) (stalno) omenjati

to rub it in preveč poudarjati, razdražljivo ponavljati, pod nos da(ja)ti
the lesson needs to be well rubbed in lekcijo se je treba pošteno naguliti
don't rub it in! figurativno ne poudarjaj vedno tega!, ne jahaj vedno na tem!

sandwich [sǽn(d)widž, -wič]

1. samostalnik
sendvič, obložen kruhek

a sandwich of good and bad kombinacija, zmes dobrega in slabega
to sit sandwich sedeti med dvema osebama (zlasti o mršavi osebi med dvema debelima osebama ali o ženski med dvema moškima)

2. prehodni glagol
vriniti (med dve enaki plasti); postaviti (kaj) na mesto, kamor ne spada

to sandwich in an engagement figurativno nekako najti malo časa za še en sestanek

slide in prehodni glagol
figurativno vriniti, vplesti (besedo, opazko)

slip in neprehodni glagol & prehodni glagol
vtihotapiti se, vriniti se; vriniti, vtakniti v

errors will slip in napake (pomote) se bodo vtihotapile
to slip a word in vriniti besedo

squeeze² [skwi:z] prehodni glagol
stisniti, stiskati
pogovorno stisniti k sebi; stlačiti, (z)mečkati, ožemati, ožeti, iztisniti (out of, from iz)
izcediti (sok), izžeti; vtisniti, vriniti, natlačiti (into v)
napolniti; izriniti (out of iz)
napraviti odtis (kovanca itd.) (v vosek itd.)
figurativno mučiti, tlačiti; izsiljevati (kaj od koga), iztisniti, izvleči (denar itd.) (out of, from iz)
neprehodni glagol
stiskati, mečkati, tlačiti (into v, through skozi)
gnesti se, prerivati se, vriniti se, riniti se (into v)
pustiti se izsiljevati

squeezeed lemon (orange) izžeta limona (oranža), figurativno oseba, od katere ne moremo ničesar več pričakovati
to squeeze juice from an orange iztisniti sok iz oranže
to squeeze the juice of s.o. figurativno izkoriščati, opehariti koga
to squeeze s.o.'s hand stisniti komu roko v znak naklonjenosti, sožalja itd.
to squeeze one's way riniti se, prerivati se, gnesti se (through skozi)
we were terribly squeezed in the bus bili smo strašno natlačeni v avtobusu
to squeeze o.s. into the bus zriniti, stlačiti se v avtobus
to squeeze a tear figurativno iztisniti solzo, potočiti par krokodilovih solz

strecurá strecór

I. vt. (pre)cediti, precejati

II. vr.

1. kapljati, curljati

2. odtekati, odteči, pronicati, pronikniti

3. fig. vriniti (se)

4. izmuzniti se

telescope [téliskoup]

1. samostalnik
teleskop

2. prehodni glagol
vriniti, zariniti eno v drugo (kot daljnogled)
figurativno skrajšati

his train was telescopeed by an express v njegov vlak se je zarinil ekspresni vlak
he telescoped all his arguments into one sentence vse svoje argumente je skrajšal (resumiral) v en stavek
neprehodni glagol
zariniti se eden v drugega

throw in prehodni glagol & neprehodni glagol
vreči v; vstaviti, vložiti; dodati, dostaviti, vriniti
tehnično vključiti; zastonj (povrhu) dati

the baker threw in one roll more pek je navrgel še eno žemljo
to throw in one's hands figurativno opustiti boj, prenehati z borbo
to throw in the towel (boks) vreči brisačo v ring, figurativno priznati poraz, opustiti borbo
to throw in one's lot with s.o. deliti s kom usodo, združiti se s kom, sporazumeti se s kom
to throw in one's teeth očitati, grajati, opominjati; oštevati

tramezzare v. tr. (pres. tramēzzo)

1. dati, devati vmes, vriniti, vrivati

2. gradb. ločiti, ločevati; predeliti

ugúrati ùgūrām
I.
1. vriniti: ugurati koga na nečije mjesto
2. zriniti: ugurati koga u Skupštinu, u uredivački odbor
II. ugurati se vriniti se, zriniti se: kako si se ti, brajane, ugurao u institut

umètnuti ùmetnēm, ùmetnuti -nēm
I.
1. vstaviti: umetnuti list u knjigu, riječ u rečenicu
2. vdeti, vložiti: umetnuti srebro u drvo, cijevi u rupe
3. vriniti: umetnuti rečenicu, umetnuta rečenica
4. umetnuti nečijom glavom usmrtiti koga
II. umetnuti se
1. vstaviti se
2. vdeti se, vložiti se
3. vriniti se
4. vreči se po kom: on se umetnuo na oca; da mi je znati na koga se ovo dijete umetnulo
5. vreči: umetnuti se kamena s ramena, džilita

ùrinuti -nēm
I.
1. vriniti, vtisniti
2. planiti: urinuti u boj
3. pasti: urinuo je u snijeg
II. urinuti se vriniti se