-
povòljiti pòvoljīm ugoditi: povoljiti pobratimu: otac je u svemu povoljio sinu
-
responder odgovoriti; ustrezati, ustreči, ugoditi (želji); ugovarjati; komu se hvaležnega izkazati; svojeglaven biti; uslišati (prošnjo); rodoviten biti
responder a nanašati se na
responder a las esperanzas izpolniti pričakovanja
responder al objeto nameravati
responder a tiros odgovoriti s streljanjem
responder con porok biti, jamčiti za
responder de odgovarjati za, odgovoren biti za; jamčiti za
responder de las consecuencias nositi posledice
responder por el nombre de... slišati na ime (npr. pes)
responder por jamčiti za
responder que sí potrditi
-
satisfáce satisfác vt.
1. zadovoljevati, zadovoljiti, (po)tešiti
2. izpolnjevati, izpolniti; ugoditi, ustreči
3. zadostovati, zadostiti, zadoščati
-
satisfy [sǽtisfai]
1. prehodni glagol
zadovoljiti (koga), ugoditi (komu); nasititi (koga), potešiti (glad); dati zadovoljstvo; odstraniti (sum, dvom, strah); prepričati (of o)
zagotoviti (that da)
izpolniti (pričakovanja, prošnjo); popraviti (krivico)
pravno odškodovati (koga), izplačati (koga), poravnati (dolg); zadostiti (obveznostim)
2. neprehodni glagol
zadovoljiti, biti zadovoljiv, ne biti pomanjkljiv
cerkev delati pokoro
to satisfy doubts razpršiti dvome
to satisfy one's curiosity utešiti, nasititi svojo radovednost
to satisfy the examiners napraviti izpit z zadostnim uspehom
I am satisfied that he is wrong prepričan sem, da on nima prav
to rest satisfied zadovoljiti se
-
secondare1 v. tr. (pres. secondo)
1. ustreči; ugoditi; podpirati, podpreti:
secondare qcn. in qcs. komu ustreči v čem
2. knjižno slediti
-
secundō1 -āre -āvī (secundus)
1. pospešiti (pospeševati), nakloniti (naklanjati) srečo, podpreti (podpirati), dati (dajati) podporo, pomoči (pomagati), osrečiti (osrečevati): LUCAN., SEN. TR. idr., di nostra incepta secundent V., eventūs ali visūs secundare V. obrniti v dobro, aura secundet aquas O. bodi ugodna (naklonjena), nautis aura secundat iter PR., secundante vento T., IUST. ob ugodnem vetru, z ugodnim vetrom, cum divina providentia nostros uberius secundarit exercitus VOP., et cetera etiamquae ad agrorum exercitia secundarent IUL. VAL.
2. ugoditi (ugajati), vda(ja)ti se, popustiti (popuščati): secundare in loco TER.
-
serviō -īre -īvī in -iī -ītum (servus)
I.
1. služiti, biti služabnik, biti suženj, biti zasužnjen, sužnjevati, robovati; abs.: nunc quidem etiam servio PL., quod servibas (gl. opombo spodaj) liberaliter TER., non solum vincietur, sed etiam serviet CI., qui ... libertate caret ... serviet aeternum (pren.) H.; z dat.: AP. idr., iustum est tuus tibi servus tuo arbitratu serviat PL., ea (sc. puella) serviebat lenoni impurissimo TER., venire in eum locum, ubi parendum alteri et serviendum sit CI., servire regi humiliter, aliis superbe imperare L., P. Terentius Afer Carthagine natus servivit Romae Terentio Lucano senatori SUET., Phrygio servire marito V. (pikro ) = poročiti se z možem Frigijcem; z apud: tam ille apud nos servit, quam ego nunc hic apud te servio PL., si quis apud nos servisset ex populo foederato seseque liberasset CI.; z notranjim obj.: servitutem servire biti (živeti) v popolni sužnosti: tu usque a puero servitutem servivisti in Alide PL., quorum maiorum nemo servitutem servivit CI., qui (sc. cives) servitutem servissent L.; z dat. (pri kom): servitutem servire huic homini optimo PL.; z apud: ego haud diu apud hunc servitutem servio PL.; v pass.: servis paucioribus serviri SEN. PH. pustiti se streči manjšemu (le majhnemu številu) sužnjev.
2. occ. (politično) komu služiti, sužnjevati, robovati, hlapčevati, biti pokoren, biti podložen, tlačaniti: populum Romanum servire fas non est CI., nulla est tam stulta civitas, quae non iniuste imperare malit quam servire iuste CI., hac tempestate serviundum aut imperitandum S. FR., cum sine muris per octingentos prope annos liberi fuissetis muris ... vincti per centum annos servistis L., maiores eorum servire populo Romano quam imperare aliis maluerunt CI., hac (sc. libertate) omnes carere, sive regi sive optimatibus serviant CI., neque Athenas victas Lacedaemoniis servire poterat pati (sc. Alcibiades) N., frustraque erit illa (sc. Cleopatra) minata, servitura suo Capitolia nostra Canopo O.
3. metaf. (o neživih subj.)
a) imeti na sebi služnost (servitút), biti obremenjen s služnostjo (servitútom): ICTI. idr., omnia (sc. praedia), quae serviebant CI., eae (sc. aedes) serviebant CI.
b) rabiti, služiti komu za, kot kaj, pri čem: tabulata gallinis servire debent COL., chartis serviunt calami PLIN., domus ... serviet domino non minori PLIN. IUN. –
II. pren.
1. služiti, biti na voljo komu, biti v službi koga, ugoditi (ugajati), ustreči (ustrezati), narediti (delati) po volji koga, komu, zadovoljiti (zadovoljevati) koga: tibi servio atque audiens sum imperi PL., res ... publica, si loqui posset, ageret mecum, ut, quoniam sibi servissem semper, numquam mihi ... ut iam mihi servirem CI., servire populo CI., amicis diligentissime N., servire amori aliorum CI., auribus Vari C. govoriti Varu po godu, universis civibus TIBERIUS AP. SUET., siquid adhuc igitur vivi, Germanice, nostro restat in ingenio, serviet omne tibi O., honor ... servītus ab illa mihi AUG. izkazana; pesn.: semper ... ab ineunte adulescentia tuis servivi servitutem imperiis et praeceptis, pater. ... Meum animum tibi servitutem servire aequom censui PL.
2. čemu ustreči (ustrezati), preda(ja)ti se čemu, vda(ja)ti se čemu, (po)skrbeti za kaj, prizadevati si za kaj, gnati, poganjati se za čim, truditi se za kaj, delati na čem, pri čem, za kaj, vso pozornost posvetiti čemu, ves trud (vso pozornost) obrniti (obračati) na kaj: commodis alicuius TER., CI., utilitati salutique CI. EP., valetudini CI. EP., vitae necessitatibus, aetati alicuius, posteritati, personae (igrati svojo vlogo, držati se svoje vloge), dolori suo, cupiditatibus, iracundiae, alicuius amori flagitiosissime, pecuniae, rei familiari maxime, vectigalibus CI., famae CI. EP., N., existimationi (alicuius), gloriae, laudi et gloriae, laudi existimationique CI., dignitati N., gratiae S., domi voluptatibus, hic pecuniae servitis S., suo etiam privato compendio serviebant C., servire bello C. storiti vse, kar vojna zahteva, paci N., aut belli aut pacis artibus VELL., quaestui ac reditibus COL.; brezos.: ut communi utilitati serviatur CI., ut non brevitati servitum sit, sed venustati CI.
3. vda(ja)ti se čemu, v kaj, ravnati po čem, v skladu s čim, vesti (obnašati) se po čem, v skladu s čim, prilagoditi (prilagajati, prilagojevati) se čemu: rei TER., rumori PL., incertis rumoribus C., tempori CI., temporibus callidissime serviens N. okoliščinam (razmeram), glede na okoliščine (razmere).
Opomba: Sinkop. obl. servisse, servissem itd. (= servivisse, servivissem itd.): CI. idr.; impf. servībās (= serviēbās): PL., TER.; fut. servībo itd.: PL., TER.
-
soddisfare* v. tr., v. intr. (pres. soddisfaccio, soddisfo)
1. izpolniti, izpolnjevati; ugoditi (čemu):
soddisfare un desiderio, a un desiderio izpolniti željo
2. zadovoljiti, zadovoljevati; ugajati
3. zadostiti, zadostovati; plačati; poravnati, popraviti:
soddisfare un debito, a un debito plačati dolg
soddisfare un danno, a un danno poravnati škodo
4. ujemati se; skladati se s čim:
la teoria soddisfa a determinate premesse teorija se sklada s predpostavkami
-
stattgeben* privoliti v; einer Bitte usw.: uslišati (prošnjo), ugoditi (prošnji)
-
supple [sʌpl]
1. pridevnik (supply prislov)
prožen, elastičen, gibek, upogljiv; uren; poslušen, ubogljiv, pokoren, popustljiv, voljan, prilagodljiv; klečeplazen, hlapčevski
2. prehodni glagol
napraviti (kaj) gibko (prožno, upogljivo, pokorno, poslušno); naučiti (konja), da postane občutljiv za vajeti; pomiriti, omiliti
neprehodni glagol
zastarelo postati prožen (gibek, upogljiv, pokoren); popustiti, ugoditi, ustreči
-
tribuō -ere -uī -ūtum (gl. tribus)
I.
1. deliti, razdeliti (razdeljevati), porazdeliti (porazdeljevati), razvrstiti (razvrščati), razporediti (razporejati), starejše razredíti (razrejevati): in tempora Ci., rem in partes Ci.
2. razdeliti (razdeljevati), porazdeliti (porazdeljevati) med koga, razda(ja)ti: pecunias T., equitibus sesceni denarii tributi Cu. —
II.
1. dodeliti (dodeljevati), podeliti (podeljevati), podariti (podarjati), dati (dajati), darovati komu kaj: lex omnis aut adimit aut tribuit Q., suum cuique Ci., alicui beneficia tribuere (izkazovati) N., bene meritis praemia C., munus, dona O., dona talia nulli Ph., secundam (sc. partem praedae) mihi Ph.
2. metaf. podeliti (podeljevati), nakloniti (naklanjati), dati (dajati), izkazati (izkazovati): vocabula monti O. gori dati ime, poimenovati goro, nomina sibi deorum O. nade(va)ti si imena bogov, vzde(va)ti si božanska imena, terris pacem O., tribuam tibi turis honorem O. božjo čast, alicui dignitatem, honorem C., alicui misericordiam Ci., alicui laudem Ci. ali laudes Pr. dajati hvalo, hvaliti, alicui gratiam Ci. zahvaliti (zahvaljevati) se, veniam alicui T., vitam Lucan. pustiti (puščati) komu življenje, voluntatem beneficiis C. izkazati (izkazovati), (po)kazati, silentium orationi Ci., alicui testimonium egregiae virtutis Ci., gloriam fortuna tribuet Ph., quom igitur rerum ortum tribuis naturae, detrahis deo Lact.
3. occ.
a) prizna(va)ti, dopustiti (dopuščati), prepustiti (prepuščati), pripustiti (pripuščati), dovoliti (dovoljevati), pritegniti (pritegovati, pritezati), prista(ja)ti na kaj, ugoditi (ugajati) komu: quod cum Pompeius et rei publicae et amicitiae tribuisset C., alicui priores partes Ci., aliquid valetudini Ci., alicui multum, omnia (plus, plurimum) tribuere Ci. zelo (bolj, najbolj) čislati koga, veliko (vse, več, največ) staviti na koga, plurimum iudicio tuo tribuo Ci., alicui libentissime Ci. ugoditi (ugajati), biti na uslugo, in vulgus Ci. biti uslužen do vseh. Z zanikanim finalnim stavkom: quos ne tradam, maioribus eorum tribuendum puto T.
b) pripisati (pripisovati), prisoditi (prisojati), šteti komu kaj v (za) kaj, vzeti (jemati), imeti kaj za kaj, zvrniti (zvračati): namque eam esse consuetudinem regiam, ut casus adversos hominibus tribuant, secundos fortunae suae N., id virtuti hostium C.; s predik. dat. neque hoc illi quisquam tribuebat superbiae N.; brez obj.: ne suae magnopere virtuti tribueret C. naj ne pripisuje svoji hrabrosti, naj se ne sklicuje na svoj pogum; pass.: quod illi tribuebatur ignaviae Ci., cum eam observantiam officio tribui (da se izkazuje, da velja) viderent N., id suae culpae non debere tribui C. da se to ne sme šteti njemu v krivico.
c) (čas) posvetiti (posvečati) čemu, porabiti (porabljati) za kaj: tempus conviviis Ci., ut tempora aut litteris aut rei publicae tribueret N., XI dies comitiis perficiendis C.
-
udèsiti ùdesīm
I.
1. urediti: udesiti sve za prijem visokih gostiju; udesiti svoj dom
2. prirediti: udesiti knjigu za srednju školu
3. uravnati: udesiti dva časopisa jedan prema drugome; tako je to sudbina udesila
4. pripraviti: udesiti kola za polazak
5. dogovoriti se: to je udešena stvar
6. uglasiti: udesiti violinu
7. srečati, naleteti na: udesiti koga na putu
8. inscenirati, prirediti: udesiti nemire
9. ugoditi: udesiti komu što
10. narediti: to je tako udešeno da se svijet prevari
11. udesiti koga za vrbicu spraviti koga v zadrego, v neroden položaj
II. udesiti se
1. urediti si: lijepo si se udesio u novom stanu
2. srečati se
3. pripetiti se
4. ekspr. opiti se, nasekati se ga
-
udovòljiti udòvoljīm, udòvoljiti -īm
1. zadovoljiti: udovoljiti koga
2. ugoditi: udovoljiti molbi
-
ugòvjeti ugòvīm (ijek.), ugòveti ugòvīm (ugòvēm) (ek.)
1. ugoditi
2. prilizniti se: svak se od nas žurio da mu ugodi i ugove
-
umòstiti ùmostīm dial. ugoditi: tu su jetrve, zaove, može biti svekrva, pa svekar, pa svakom valja umostiti
-
догоди́ти -годжу́ док., ugodíti -ím dov., ustréči ustréžem dov.
-
задовольни́ти -ню́ док., zadovoljíti -ím dov., zadostíti -ím dov., ugodíti -ím dov.
-
угождать, угодить delati komu pogodu, na ljubo, ugoditi, ustreči, zadovoljevati, zadovoljiti, usluge delati, uslugo napraviti;
на всех не угодишь vsem se ne more ustreči;
у. пулей в сердце zadeti s kroglo v srce;
угодил в лужу zagazil je v lužo
-
contentare
A) v. tr. (pres. contēnto) zadovoljiti, zadovoljevati; ugoditi komu:
è stato sempre contentato in tutti i suoi desideri vedno so mu ugodili vse želje
B) ➞ contentarsi v. rifl. (pres. mi contēnto) zadovoljiti, zadovoljevati se; biti zadovoljen
PREGOVORI: chi si contenta gode preg. zadovoljnežu je hitro zadosti
-
folgen slediti; folgen auf jemanden slediti komu, naslediti (koga); (gehorchen) ubogati; einer Einladung: sprejeti (vabilo); einer Bitte: ugoditi prošnji; einem Grundsatz: držati se načela; Ausführungen, Worten, jemandem: pridružiti se (komu, čemu), strinjati se z; wie folgt kot sledi, naslednje; Fortsetzung folgt se nadaljuje