Franja

zapáliti zàpālīm
I.
1. zažgati: zapaliti kuću
2. prižgati: zapaliti svjetlo, cigaretu
3. razvneti: zapaliti strasti
4. užgati, ustreliti: zapaliti pušku
5. ekspr. mahniti jo: zapaliti pješke u varoš
6. zapaliti kome svijeću držati komu svečo ob smrtni uri
II. zapaliti se
1. zažgati se
2. vneti se
3. razvneti se, navdušiti se
4. razjeziti se

взбеситься razjeziti se, razkačiti se; postati stekel

взрываться, взорваться razleteti se, eksplodirati; (pren.) razjeziti se

взъерепениться (vulg.) planiti, razjeziti se

вознегодовать vznevoljiti se, razjeziti se

вспетушиться (vulg.) razčeperiti se, razjeziti se

загорячитсья začeti se razburjati, razburiti se, razvneti se, razjeziti se

озлиться razjeziti se

осердиться razjeziti se

прогневаться razjeziti se;
не прогневайтесь! ne vzemite za zlo!

развоеваться (gov.) zarentačiti, razjeziti se

разгорячиться razburiti se, razjeziti se, razvneti se

распаляться, распалиться razgore(va)ti, se, razbeliti se; (pren.) vzkipeti, planiti, razjeziti se

in-vādō -ere -vāsī -vāsum

I.

1. siloma (nasilno) vstopiti, vniti (vhajati), iti (priti) kam, vdreti (vdirati), prodreti (prodirati): cum illa manus Clodiana invadit Ci., cum in eas urbes cum exercitu invasisses Ci., quocumque ignis invasit Ci., quo Atheniensium classis sola invasit Ci., in oppidum Pl., collum invasit Ci. ga je strastno objel; trans.: stopiti (stopati), iti v ali na kaj, nastopiti (nastopati): tuque invade viam V., invadunt urbem V., paras invadere portūs V., pontibus amnem Sil., lutum pedibus Ap., alicuius pectus amplexibus Petr. objeti, aliquem invadere et osculari Petr. objeti in poljubiti, aliquem basiolis i. Petr. poljubiti, nati colla lacertis i. Sil. sina objeti.

2. metaf. drzno (po)lotiti (lotevati) se česa, kaj podvze(ma)ti, zače(nja)ti, drzno dvigniti (dvigovati) se nad koga, kaj: invadunt Martem (= pugnam) clipeis V., aliquid magnum i. V., pugnam Gell., pugnam sagittis Cu., certamina Sil., bella Sil., proelia Mart. —

II.

1. occ. (sovražno) se koga (česa) lotiti, planiti na koga, prodreti, iti nad koga, vdreti kam: in Galliam invasit Antonius Ci., in rupem invadere Cu. vdreti (vdirati) po skali, ut in Caecinam cum ferro invaderet Ci., in hostem Ci., Iubae in barbam Suet. zgrabiti za brado; od tod pren. roparsko lotiti (lotevati) se česa, hoteti polastiti se česa, hoteti ugrabiti, lastiti si: in huius praedia, in alienam pecuniam, in illa bona, in huius fortunas, in vectigalia, in nomen Marii i. Ci. hoteti se polastiti, ugrabiti, in arcem causae illius i. Ci. lotiti se najmočnejše strani te stranke; trans. (nenadoma) popasti, napasti (napadati), prije(ma)ti, zgrabiti koga: Xerxes Europam invasit N., invadunt Samnites castra L., Epirum Cu., agmen C., canes aliquem invadunt Col., resistentes in lecto cubantem N., copias Pompei Suet., leones invadunt greges O., ovilia leo faucibus i. Sil., Cononem seditio militum i. Iust., hostes invadi posse S., invasus locus Cod. Th., invasu subito terga Amm.; occ.: biduo tria milia stadiorum invadit T. v dveh dneh se pomakne v napadu na 3000 stadijev dolgi poti naprej, prepotuje v dveh dneh 3000 stadijev dolgo pot; pren.: roparsko se polastiti, siloma si prisvojiti, polakom(n)iti se česa: fasces et ius praetoris T., argentum Ci., pallium Petr., cibum avidius Aur., bona defunctae Suet., tyrannidem, rem publicam Iust., consulatum Suet., Aur., munera, nostros fasces, clavum regendae patriae Sil., summam rem Amm., potentiam, regnum, imperium Aur.

2. metaf.
a) (z besedami) koga trdo prije(ma)ti, razjeziti (zahuditi) se, zahruti nad kom, zadreti (zadirati) se na koga, hudovati se na koga: continuo invadit … V., consules invadit T. postavi (pokliče) na odgovor, vzame v strah, aliquem minaciter i. T.
b) (o afektih, strasteh, boleznih) pritisniti (pritiskati), prikrasti se, zajeti (zajemati), navdati (navdajati), uperiti (se), vplesti se, zavladati, (po)lotiti se, (po)lotevati se; abs.: tantus repente terror invasit C., invadit avaritia, lubido S., dulcedo L., dolor Ter.; z dat.: furor invadit improbis Ci., misero invadunt flemina Pl., his mortis metus Lucr., cupiditas plerisque Varr. ap. Non., quibus invasit timor Gell.; na vprašanje kam? z in: invasit vis morbi in corpus meum L., pestis in vitam Ci., avaritia in animos S., dolor in oculos invasit Lucr., vis avaritiae in animos eorum invasit L., malum in rem publicam Ci., terror nominis Alexandri in orbem terrarum Iust.; trans. napasti (napadati), obiti (obhajati), prevze(ma)ti, sprelet(av)ati, zgrabiti, (po)lotiti (lotevati) se koga: pestilentia populum invasit L., scabies corpora invasit Cu., morbus aliquem invadit Pl., eos atrox belli fama invasit L., med njimi se je razširil, metus reliquos S., tantus omnes terror L., exercitum pavor Cu., cupido homines Plin. iun., tanta libido plerosque S., aliquem rabies L., tanta rabies animos Iust., aliquem senectus Col., aliquem sollicitudo Iust.

Opomba: Sinkop. inf. pf. invasse: Luc. fr. — Vulg. soobl. in-vādō -āre: Iul. Val.

abochornar razgreti, opaliti, osmoditi; figurativno razjeziti; figurativno zelo osramotiti

abochornarse soparno postati; fig razjeziti se; fig močno zardeti

accēndere^*

A) v. tr. (pres. accēndo)

1. prižgati, prižigati; vžgati:
accendere il fuoco prižgati ogenj
accendere la sigaretta prižgati cigareto
accendere il termosifone, la stufa odpreti radiator, prižgati peč
accendere la radio, la luce, il televisore prižgati radio, luč, televizor

2. podžgati, razvneti:
accendere una guerra razvneti vojno
accendere una lite, una disputa podžgati prepir, razpravljanje
accendere le passioni razvneti strasti

3. najeti:
accendere un mutuo najeti posojilo

B) ➞ accēndersi v. rifl. (pres. mi accēndo) vžgati se, vneti se (tudi pren.):
accendersi d'ira razjeziti se
accendersi d'amore zaljubiti se

accipiō -ere -cēpī -ceptum (ad in capere)

A. Subj. je aktiven:

I.

1. vzeti, jemati, preje(ma)ti, prevze(ma)ti; abs.: et dans et accipiens L., tradentis accipientisque concordia Q.; z acc.: accipe, si vis, accipiam (sc. et ego) tabulam H., acc. ensem, galeam V., arma obsidesque C., pecuniam Ci. denar vzeti, jemati; v slabem pomenu: pecuniam ab aliquo, ab aliquo per aliquem Ci. denar prejeti od koga, od koga po kom, dati se podkupiti komu, komu po kom, rationes ab aliquo Ci. dobiti zahtevani račun od koga, iuvenis epistulam a Pausania ad Artabazum accepit N. je prevzel pismo od Pavzanija, da ga izroči Artabazu; z dvojnim acc.: ut id ab se donum (za dar) acciperet L.

2. occ.
a) posl. (denar) preje(ma)ti: in quibus (tabulis) sibi expensa pecunia (stroški, izdatki) lata sit acceptaque (prejemki, dohodki) relata Ci., (alicui aliquid) acceptum referre Ci. ali acceptum facere Plin. iun., G., zabeležiti kot prejeto, zapisati med prejemke (dohodke), zapisati (vknjižiti) komu kaj v dobro, podobno: sponsionem acceptam facere Ci. pogodbo pismeno potrditi; od tod subst. pt. pf. acceptum -ī, n (pogosto v pl.) prejeto, prejemek, dohodek (naspr. expensum, expensa, data): ratio accepti Pl., codex ali tabulae accepti et expensi Ci., ratio acceptorum et datorum Ci. račun o prejemkih in izdatkih, in acceptum referre Ci. ali in acceptum ferre Dig. ali accepto ferre, facere Dig. med prejemke (dohodke) postaviti, zapisati, kot prejemek vknjižiti; naposled jur. acceptum = pobotnica: accepto liberare Dig. pobotnico dati o popolnem prejemu. Pren.: aliquid (alicui, alicui rei) acceptum referre Ci. ali acceptum ferre Val. Max., Sen. ph. ali acceptum facere Sen. ph., Plin. iun. ali accepto ferre Vulg. ali accepto facere Tert. kaj (komu, čemu) na račun zapisati, v račun vzeti, dolgovati kaj (komu, čemu), hvalo dolžan biti (komu, čemu) za kaj: detrimenta belli Gutruato accepta referebant Hirt., salutem alicui acceptam referre C., omnem ... quietem senectutis acceptam refert clementiae tuae Ci.; sibi aliquid acceptum referre Auct. b. Afr. (pri)lastiti si kaj.
b) (kako breme, kaj težkega) nase vzeti (jemati), (pre)vze(ma)ti: terga (boum) declarant non esse se ad onus accipiendum figurata Ci., apes onera accipiunt venientum V.; pren.: litem Pl., contumeliam in se, hunc metum Ter., iugum L. jarem nase vzeti, rem in cervices L. obesiti (obešati) si kaj za vrat, nakopati si kaj na glavo, decumas Ci. obremeniti (obremenjevati) se z ...
c) (jed, pijačo) použi(va)ti, zauži(va)ti: herbam in potu Iust., cibum militarem Lamp.; od tod subst. pt. pf. acceptā -ōrum, n zaužito: Cael.
č) obleči kaj, obleči (oblačiti) se v kaj: endromidem Iuv., praetextam togam Lamp., purpuram Eutr., loricas minores Veg.
d) v roko vzeti, jemati: stilum Plin. iun.
e) v kak spis (pre)vzeti: modica ex his accepi Gell.
f) (s seboj) vzeti, odvzeti: duas uxores It. ap. Aug., panes, spolia eorum Vulg.

3. pren. vzeti kaj, jemati kaj, spreje(ma)ti kaj, ne braniti se česa (naspr. reicere, repudiare): o konkr.: munera N., praeter vitulinam nihil accepit N., acc. frenum V. ali frenos L. voljno se dati obrzdati (pren.), est in non accipiendo nonulla gloria Ci.; o abstr.: accipe daque fidem V., acc. beneficium Sen. ph.; occ. spreje(ma)ti = odobriti (odobravati), dopustiti (dopuščati), privoliti v kaj, pritrditi (pritrjevati) čemu, prista(ja)ti na kaj, zadovoljiti se s čim (naspr. abnuere, repudiare); condicionem Pl., Ter., Ci., C., N., L., satisfactionem Ci., C., orationem, excusationem C., iudicium Ci. prista(ja)ti na, spustiti (spuščati) se v sodno razpravo, pacem L., augurium L., Val. Fl. ali omen Ci., L. = kot veljavno spozna(va)ti, legem, rogationem Ci. sprejeti, lex accipitur Vell., acc. nomen L. sprejeti ime (kandidata za častne službe), de plebe consulem non accipere Ci., acc. vitam Vell. V pogovoru brez obj.: accipio (sc. quae tu dixisti) Ter., Ci. ep., H. pritrjujem! tako bodi! dobro!

II.

1. spreje(ma)ti, vzeti, jemati koga, kaj: quas ego te per terras vectum accipio! V., te comitem (za spremljevalca) accipio V.; o neživih subj.: Delos errantem accepit O., terra vos accipiet reduces V., tum te quoque, Medica, putres accipiunt sulci V., sortem accepit galea V., navis accipit aquam (aliquantum aquae) L. ali imbrem V. ali campi accipiunt fluvium Cu. pijejo, accipit (Peneus) amnem Orcon nec recipit Plin. jo pripušča, a ne vpija, fluvius accipitur mari Cu., fugientes amnis accepit, Samnites castra sua accepere L., locus accipit austrum Cu. = leži proti jugu; pesn.: cervix crines fusos accipit V., alter ab undecimo me acceperat annus V., ubi (equum) quarta acceperit aestas V.; kje? (pravzaprav "s čim", sl. večinoma kam?) sam abl.: te gremio accipiet ... Dido V., hunc tu caelo accipies V., acc. milites urbe tectisve L., tellus fessos portu accipiet V., acc. auras follibus V. prestrezatī z ..., noctem oculis V.; kam? z in in acc.: armatos in arcem, Romanos in urbem L., eum in sinus suos O.; pren.: aliquem in civitatem Ci., L. med državljane, in amicitiam Ci. za prijatelja, in deditionem C., L., Cu. sprejeti predajo koga, in societatem L., in fidem Cu., aliquam in matrimonium T., Suet., Iust. (tudi samo aliquam Eutr.) vzeti za ženo, aliquem in matrimonium regnumque T. za moža in sovladarja, te ... in regnum meum accepi S. v svoje kraljestvo, toda: Vononem in regnum accipiunt T. za kralja (vladarja).

2. occ. (gostoljubno) spreje(ma)ti, pogostiti koga (s čim): illos porticibus rex accipiebat in amplis V.; večinoma z adv. določili: aliquem bene, eleganter Ci., laute H., hospitaliter Cu., aliquem hospitio Pl., Varr., Ci. ep., L., me accepit Aricia hospitio modico H., aliquem regio apparatu Ci., apparatis epulis L., socios dapibusque meroque O., regem convivio Cu.

3. pren. koga (dobro ali slabo) spreje(ma)ti, s kom kako postopati, ravnati: aliquem clementer Ci., L., honorifice, leniter Ci., quemadmodum essent accepti, audistis ex ipsis Ci.; večinoma v slabem pomenu = grdo spreje(ma)ti koga, obdelovati koga, zagosti komu: ut sum acceptus Pl. sem naletel, acc. aliquem vehementer Ci., aliquem verbis male Ci. razjeziti se nad kom, aliquem verberibus ad necem Ci., accipitur satis male a Curione Ci. ep.; voj.: male acc. aliquem Lentulus ap. Ci., N. koga v vojni hudo zdelati, potolči, poraziti.

III.

1. (s čutili ali duhom) spreje(ma)ti, zazna(va)ti: eae res, quae sensu accipiuntur Ci. čutno dojemljive stvari, acc. oculis animove sensum Ci., ut non solum auribus acciperetur, sed etiam oculis cerneretur N., acc. aliquid animo magis quam vultu L., accipite haec animis V. vzemite si to k srcu, pomislite na to, acc. aliquid benignis Pl. ali secundis L. ali pronis auribus T. rad (drage volje) poslušati, slišati (naspr. sinistris auribus acc. aliquid L. nerad slišati, poslušati); acc. solacia (tolažilne besede) O.

2. occ. slišati, poslušati, zaslišati: sonitum, gemitum V., clamorem S., L., orationem Ci., rationem consilii C., nostram nunc accipe mentem (naklep) V., acc. vocem, imperium Cu., acc. aliquid aequo animo, severe Ci.; abs.: acc. volenti animo (rad, rade volje) de ambobus S., moleste et acerbe Auct. b. Hisp.; z odvisnim vprašanjem: accipite nunc, quid imperarit Ci., accipe, qua ratione queas ditescere H., accipe z neodvisnim govorom: H. (Sat. II, 3, 307).

3. pren. z razumom spreje(ma)ti = z razumom doseči, doje(ma)ti, razume(va)ti: quae parum accepi Ci., haec accipi posse Ci., accepto causae genere et cognito Ci., ut ... celeriter acciperet, quae tradebantur N.; occ. kaj (v posebnem pomenu) razložiti (razlagati); z adv. določili: non recte accipis Ter., aliter tuum amorem atque est accipis Ter., id omen ita acceptum est L., sermones militum durius acc. C.; s predikativnim acc.: vzeti, jemati kaj za/kot kaj, šteti kaj v/za kaj: beneficium contumeliam Ci. ep., te auctorem frugum V., aliquid velut belli omen L., aliquid omen Cu., aliquid tamquam suum crimen T.; quid accipere debeamus figuram Q. kaj da si moramo predstavljati pod besedo "figura"; tako tudi pass.: Urbis appelatio etiam si nomen proprium non adicitur, Roma tamen accipitur Q. pod imenom "Mesto", ... se razume Rim; ret. (nam. predikativnega acc.) razne različice: acc. aliquid ad contumeliam Ter. ali in contumeliam Cu., Suet., aliquid in omen L., in prodigium, in superbiam, in deminutionem sui T., in bonam partem Ci. ep. ali bonas in partes Ph. z dobre strani, verbum in duas pluresve sententias Corn., aliquid in maius L., in solutum bonam voluntatem Sen. ph.; prodigii loco accipiebatur ipsa aquarum penuria T., funesti ominis loco acceptum est T.; quaeque dixerat, oraculi vice accipiens T.; acc. verisimilia pro veris L., omen pro tristi Cu., gurdos, quos pro stolidis accipit vulgus Q.

B. Subj. je pasiven:

1. preje(ma)ti, dobi(va)ti (naspr. dare, tradere, reddere): tres praemia primi accipient V., acc. litteras, nuntios Ci., adulterinos nummos pro bonis Ci., mare acceptum O. pogoltnjeno, acc. potionem, venenum Q., Suet.; pass. pomen v pogosti zvezi z ab (redkeje z de): pecuniam numeratam ab aliquo, hereditatem a patre N., rem a maioribus Ci. podedovati, exercitum ab aliquo C., stipendium de publico L., quas (res) eum dolo malo mancipio accepisse de Vario diceret Ci. ep.; z abstraktnim obj.: plausum Ci., salutem ab aliquo Ci., voluptatem ex re Ci. ep. slast (ob)čutiti ob čem, beneficiis ultro datis acceptisque Ci., acc. nomen C., Cu., praecepta C., veniam pro coniuge O., sacra Ap. oprijeti se skrivnostnega nauka, dati se uvesti vanj, pacem, veniam Iust.; pogosto = dobi(va)ti kaj v upravljanje, v oskrbo: provinciam, honorem ab aliquo Ci., munitionem S., muneris partem L., Albam regendam V., mare placandum Eutr. dobiti nalogo pomiriti morje; occ. (kaj neprijetnega) preje(ma)ti, dobi(va)ti, (pre)trpeti: plagam Varr., dolorem Ci., iniuriam (ab aliquo) Ci., C. idr., cladem C., L., Q. ali detrimentum C. poražen biti, calamitatem N. nesreča zadene koga, damnum H., vulnera, quae circum patrios muros accepit V.; pren.: accepit vulnus morte filii N. sinova smrt je zadala njegovemu srcu hudo rano.

2. pren. (za)slišati, izvedeti, preje(ma)ti (od prednikov): rem rumore C., reliquos deos ne famā quidem acceperunt C. o drugih bogovih niti govoriti niso slišali, haec audivimus (smo sami slišali) de clarissimorum virorum consiliis et factis, haec accepimus (smo izvedeli, vemo) haec legimus Ci., sic a patribus accepimus Ci., ut de Hercule accepimus Ci. kakor se poroča o Herkulu, acc. tertium signum tubā Cu., acceptā clade partium Fl.; z ACI: sic a maioribus nostris accepimus, praetorem quaestori suo patris loco esse oportere Ci., accipio patres id aegre tulisse L.; z odvisnim vprašanjem: quae gerantur, accipies ex Polione Ci. ep.; occ. (na)učiti se česa: usus (vojna vaja) ac disciplina, quae a nobis accepissent C., acc. primas artes ab iisdem magistris O., elementa prima literarum Eutr. — Od tod adj. pt. pf. acceptus 3 "prijazno (ljubeznivo) sprejet", dobrodošel, drag in mil, priljubljen, prijeten, všečen; o osebah: accepti affines Val. Max.; z dat.: qui maxime plebi acceptus erat C., homo tam acceptus popularibus S., quo carior acceptiorque omnibus erat S., longe ante alios acceptissimus militum animis L., longe acceptissimus Parmenioni Cu., divitibus gens acceptissima nostris Iuv.; s praep.: servus apud te acceptissimus Pl., pacis artibus vix quisquam Traiano ad populum acceptior exstitit Fr.; o stvareh: munus gratum acceptumque N., quod vero approbaris, id gratum acceptumque habendum Ci., acceptius genus gratiarum Plin. iun.; z dat.: eam rem senatui populoque Romano gratam acceptamque esse Ci., nihil est deo acceptius quam ... Ci., oratio plebi acceptior L., quae acceptissima diis essent, sacra instituere L.; z in: tanto acceptius in vulgum, quanto ... T.

Opomba: Accipin = accipisne, accep(i)stin = accepistine: Kom. Star. fut. II. accēpsō: Pac. ap. Non.

achicharrar prismoditi; prekomerno nadlegovati; ameriška španščina zmečkati

achicharrarse (fig) razjeziti se

adentellar zagristi se v; ozobiti, nazobčati

adentellarse razjeziti se

adirarsi v. rifl. (pres. mi adiro)
adirarsi con qcn. razjeziti se, razhuditi se, razsrditi se na koga