Franja

zapáliti zàpālīm
I.
1. zažgati: zapaliti kuću
2. prižgati: zapaliti svjetlo, cigaretu
3. razvneti: zapaliti strasti
4. užgati, ustreliti: zapaliti pušku
5. ekspr. mahniti jo: zapaliti pješke u varoš
6. zapaliti kome svijeću držati komu svečo ob smrtni uri
II. zapaliti se
1. zažgati se
2. vneti se
3. razvneti se, navdušiti se
4. razjeziti se

взбеситься razjeziti se, razkačiti se; postati stekel

взрываться, взорваться razleteti se, eksplodirati; (pren.) razjeziti se

взъерепениться (vulg.) planiti, razjeziti se

вознегодовать vznevoljiti se, razjeziti se

вспетушиться (vulg.) razčeperiti se, razjeziti se

загорячитсья začeti se razburjati, razburiti se, razvneti se, razjeziti se

озлиться razjeziti se

осердиться razjeziti se

прогневаться razjeziti se;
не прогневайтесь! ne vzemite za zlo!

развоеваться (gov.) zarentačiti, razjeziti se

разгорячиться razburiti se, razjeziti se, razvneti se

распаляться, распалиться razgore(va)ti, se, razbeliti se; (pren.) vzkipeti, planiti, razjeziti se

in-vādō -ere -vāsī -vāsum

I.

1. siloma (nasilno) vstopiti, vniti (vhajati), iti (priti) kam, vdreti (vdirati), prodreti (prodirati): cum illa manus Clodiana invadit Ci., cum in eas urbes cum exercitu invasisses Ci., quocumque ignis invasit Ci., quo Atheniensium classis sola invasit Ci., in oppidum Pl., collum invasit Ci. ga je strastno objel; trans.: stopiti (stopati), iti v ali na kaj, nastopiti (nastopati): tuque invade viam V., invadunt urbem V., paras invadere portūs V., pontibus amnem Sil., lutum pedibus Ap., alicuius pectus amplexibus Petr. objeti, aliquem invadere et osculari Petr. objeti in poljubiti, aliquem basiolis i. Petr. poljubiti, nati colla lacertis i. Sil. sina objeti.

2. metaf. drzno (po)lotiti (lotevati) se česa, kaj podvze(ma)ti, zače(nja)ti, drzno dvigniti (dvigovati) se nad koga, kaj: invadunt Martem (= pugnam) clipeis V., aliquid magnum i. V., pugnam Gell., pugnam sagittis Cu., certamina Sil., bella Sil., proelia Mart. —

II.

1. occ. (sovražno) se koga (česa) lotiti, planiti na koga, prodreti, iti nad koga, vdreti kam: in Galliam invasit Antonius Ci., in rupem invadere Cu. vdreti (vdirati) po skali, ut in Caecinam cum ferro invaderet Ci., in hostem Ci., Iubae in barbam Suet. zgrabiti za brado; od tod pren. roparsko lotiti (lotevati) se česa, hoteti polastiti se česa, hoteti ugrabiti, lastiti si: in huius praedia, in alienam pecuniam, in illa bona, in huius fortunas, in vectigalia, in nomen Marii i. Ci. hoteti se polastiti, ugrabiti, in arcem causae illius i. Ci. lotiti se najmočnejše strani te stranke; trans. (nenadoma) popasti, napasti (napadati), prije(ma)ti, zgrabiti koga: Xerxes Europam invasit N., invadunt Samnites castra L., Epirum Cu., agmen C., canes aliquem invadunt Col., resistentes in lecto cubantem N., copias Pompei Suet., leones invadunt greges O., ovilia leo faucibus i. Sil., Cononem seditio militum i. Iust., hostes invadi posse S., invasus locus Cod. Th., invasu subito terga Amm.; occ.: biduo tria milia stadiorum invadit T. v dveh dneh se pomakne v napadu na 3000 stadijev dolgi poti naprej, prepotuje v dveh dneh 3000 stadijev dolgo pot; pren.: roparsko se polastiti, siloma si prisvojiti, polakom(n)iti se česa: fasces et ius praetoris T., argentum Ci., pallium Petr., cibum avidius Aur., bona defunctae Suet., tyrannidem, rem publicam Iust., consulatum Suet., Aur., munera, nostros fasces, clavum regendae patriae Sil., summam rem Amm., potentiam, regnum, imperium Aur.

2. metaf.
a) (z besedami) koga trdo prije(ma)ti, razjeziti (zahuditi) se, zahruti nad kom, zadreti (zadirati) se na koga, hudovati se na koga: continuo invadit … V., consules invadit T. postavi (pokliče) na odgovor, vzame v strah, aliquem minaciter i. T.
b) (o afektih, strasteh, boleznih) pritisniti (pritiskati), prikrasti se, zajeti (zajemati), navdati (navdajati), uperiti (se), vplesti se, zavladati, (po)lotiti se, (po)lotevati se; abs.: tantus repente terror invasit C., invadit avaritia, lubido S., dulcedo L., dolor Ter.; z dat.: furor invadit improbis Ci., misero invadunt flemina Pl., his mortis metus Lucr., cupiditas plerisque Varr. ap. Non., quibus invasit timor Gell.; na vprašanje kam? z in: invasit vis morbi in corpus meum L., pestis in vitam Ci., avaritia in animos S., dolor in oculos invasit Lucr., vis avaritiae in animos eorum invasit L., malum in rem publicam Ci., terror nominis Alexandri in orbem terrarum Iust.; trans. napasti (napadati), obiti (obhajati), prevze(ma)ti, sprelet(av)ati, zgrabiti, (po)lotiti (lotevati) se koga: pestilentia populum invasit L., scabies corpora invasit Cu., morbus aliquem invadit Pl., eos atrox belli fama invasit L., med njimi se je razširil, metus reliquos S., tantus omnes terror L., exercitum pavor Cu., cupido homines Plin. iun., tanta libido plerosque S., aliquem rabies L., tanta rabies animos Iust., aliquem senectus Col., aliquem sollicitudo Iust.

Opomba: Sinkop. inf. pf. invasse: Luc. fr. — Vulg. soobl. in-vādō -āre: Iul. Val.

abochornar razgreti, opaliti, osmoditi; figurativno razjeziti; figurativno zelo osramotiti

abochornarse soparno postati; fig razjeziti se; fig močno zardeti

accēndere^*

A) v. tr. (pres. accēndo)

1. prižgati, prižigati; vžgati:
accendere il fuoco prižgati ogenj
accendere la sigaretta prižgati cigareto
accendere il termosifone, la stufa odpreti radiator, prižgati peč
accendere la radio, la luce, il televisore prižgati radio, luč, televizor

2. podžgati, razvneti:
accendere una guerra razvneti vojno
accendere una lite, una disputa podžgati prepir, razpravljanje
accendere le passioni razvneti strasti

3. najeti:
accendere un mutuo najeti posojilo

B) ➞ accēndersi v. rifl. (pres. mi accēndo) vžgati se, vneti se (tudi pren.):
accendersi d'ira razjeziti se
accendersi d'amore zaljubiti se

achicharrar prismoditi; prekomerno nadlegovati; ameriška španščina zmečkati

achicharrarse (fig) razjeziti se

adentellar zagristi se v; ozobiti, nazobčati

adentellarse razjeziti se

adirarsi v. rifl. (pres. mi adiro)
adirarsi con qcn. razjeziti se, razhuditi se, razsrditi se na koga

air¹ [ɛə] samostalnik
zrak, atmosfera; vetrič, prepih; videz, vedenje, obnašanje; arija, napev, melodija

to be in the air biti v nejasnem položaju
to be (ali go) on the air govoriti, oddajati se po radiu
by air po zraku, z letalom
to beat the air zaman si prizadevati, prazno slamo mlatiti
air bed pnevmatična žimnica
castles in the air gradovi v oblakih
air cleaner zračni filter
air express ekspresna avionska pošiljka
Air Force zračno brodovje
to give o.s. airs šopiriti se
ameriško, sleng to give s.o. the air odpustiti koga
to go up in the air razburiti, razjeziti se, pobesneti
in the open air na prostem
to keep s.o. in the air pustiti koga v negotovosti
on the air po radiu
to put on airs šopiriti se
quite in the air čisto negotovo
to take the air iti na sprehod
the matter takes air zadeva prihaja na dan
to vanish (ali melt) into thin air izginiti kot kafra
to walk (ali tread) on air biti ves srečen; zibati se v sreči
air waybill avionski tovorni list