Franja

kȍškati se -ām se
1. pričkati se: koškati se ni za što, zbog jela, oko jedne nesrećne krave
2. zbadati se, držati se: sa ženom se cijelog života koškao, ali sve u šali

litigare

A) v. tr. (pres. litigo)

1. prepirati se, pričkati se; spreti se

2. pravo biti v sporu

B) ➞ litigarsi v. rifl. (pres. mi litigo) (contendersi) prepirati se (za), potegovati se (za):
litigarsi un premio potegovati se za nagrado

lītigō -āre -āvī -ātum (līs in agere)

1. prepirati se, pričkati se, kregati se, svajevati se: l. inter se de aliqua re Pl., acerrime cum aliquo pro aliquo Ci. ep., de verbis Sen. ph.; abs.: miraris quereris litigasque Mart.; preg.: l. cum ventis Petr. = zaman (zastonj) se truditi; subst. pt. pr. lītigantēs -ium, m prepirajoči se stran(k)i (dve ali več): Gell.

2. occ. prepirati se pred sodiščem, tož(ar)iti se, pravdati se: aliquot in causis Ci., noli pati fratres litigare Ci., l. de parte finium cum vicino Suet., de agrorum finibus Ap.; pass. impers.: summa, de qua litigatur Suet., super qua re apud eum (iudicem) litigatur Gell.; subst. pt. pr. lītigantēs -ium, m pravdajoči se stran(k)i (dve ali več): Plin., Gell.

objašnjávati -jàšnjāvām, objašnjívati -jàšnjujēm
I. pojasnjevati, razlagati
II. objašnjavati se pojasnjevati si, pričkati se

prâvdati -ām
I.
1. opravičevati: pravdati svoj postupak
2. opravičevati, utemeljevati: pravdati troškove
II. pravdati se
1. opravičevati se: Vuk se morao pravdati za mnoge svoje inovacije
2. pravdati se: pravdati se sa bratom za livadu
3. prepirati se, pričkati se: ona je voljela pravdati se s poslugom

pregòniti prègonīm
I.
1. goniti čez: pregoniti roblje preko planine
2. pretiravati: nisu pregonili kad su je smatrali za najljepšu djevojku u selu
II. pregoniti se
1. kosati se: pregoniti se oko cega: dok se mesec pregonio s oblacima, stražar je šetao po bedemima
2. ekspr. dajati se, pričkati se: pošto je palo carstvo srpsko, oko Boke se pregonili Turci i Mlečići

prèpirati se -rēm se prepirati se, prerekati se, pričkati se, preklati se: prepirati se oko čega, za što, o pravu; prepirali se o niz bisernih zrna

prȅti prȇm, oni prû,
I. tožiti: Turčina preš, a Turčin ti sudi
II. preti se
1. pravdati se: ovo naše i susjedno selo pre se o seoskim medama
2. pričkati se, prepirati se: da, znam ja, preo se Ilija, hoćeš ti da ja odgovaram za tebe

queror, querī, questus sum (beseda nedognanega izvora)

1. tožiti, pritoževati se (kot izraz bolečine ali nezadovoljstva), tarnati, javkati, obžalovati: at queritur Ci., queruntur Siculi universi Ci., querebar applorans tibi H.; s quod (ker, da): queri libet (obžalovati je), quod … non inquirant principes Plin. iun.; trans. tožiti o čem, nad čim, pritoževati se zaradi (glede, vsled, zastran) česa, obžalovati kaj: O., H. idr., illam labem atque ignominiam rei publicae Ci., abditi in tabernaculis … suum fatum querebantur C.; z notranjim obj.: questus haud faciles Stat. glasiti, motura duros verba queror silices O. izrekam tako otožne besede, da bi se razjokali tudi kamni, flebile nescio quid queritur lyra O. toži.

2. pesn. (o živalih) oglašati se s tožečim (otožnim) glasom, otožno grleti, otožno žvrgoleti, otožno cvrčati, otožno skovikati (o sovi) idr.: posse queri tantum rauco stridore reliquit (otožno cviliti (o opicah)) O., dulce queruntur aves O., queruntur in silvis aves H., philomela queritur amissos fetūs V.

3. tožiti = pritožiti (pritoževati) se nad čim, zaradi (glede, vsled, zastran) česa: soli ne in occulto quidem queri audebant Sequani C.; z de: S., Plin. iun., Sen. ph., Suet. idr., Ubiorum legati de iniuriis Sueborum queruntur C., de Milone per vim expulso Ci. da je bil Milo(n) nasilno izgnan; z apud komu, pri kom: Plin. iun., Aur. idr., apud novercam Pl., apud senatum de aliquo T., apud aliquem per litteras Ci. ep.; tudi: aliquid ad aliquem (po)tožiti komu kaj: Pl.; s pro v imenu koga: haec pro re publicā queri Ci.; z obj.: Pl. idr., iniurias Ci., indignam necem Maelii L., quae civitas queratur C., multa de vestro casu querabatur Ci., nihil de suo patrimonio queritur Ci.; tudi z dat. personae: Oceano furta mariti O. Oceanu se potožiti (pritožiti) zaradi soprogovega skrivnega ljubimkanja, patri Iuv., queri deis Sil., magno Tonanti Stat., alicui de iniuriā Eutr.; s kavzalnim stavkom: L., H., queri cogimur, quod (da) sermo est totā Asiā dissipatus Ci., gravius queritur, quod (češ da) sit destitutus C., legatos miserunt Athenas questum, quod bellum gereret N.; vsebina pritožbe v ACI: H., Hirt., Sen. ph. idr., querebantur opus nihilominus fieri N., Chrysogonum tantum posse queruntur Ci., cum Varus suam fidem ab eo laedi quereretur C. Toda queri cum aliquo
a) prerekati se, prepirati se, svajevati se, pričkati se s kom, tožiti, obtožiti (obtoževati) koga: Sen. rh., Vell. idr., cum Iove visa queri O., questa cum fatis O., querere tecum Ci. ep. obtožiti se, queri cum deo, quod … Ci., cum Caesaris irā, quod … O., consul questus est cum patribus conscriptis, quod … L. pritožiti (pritoževati) se komu, pri kom, tožiti, obtožiti (obtoževati) pred kom, vpričo koga: Venus cum Iove queritur Naev. ap. Macr., et mea cum muto fata querar cinere Tib.

4. (redko: na sodišču) tožiti, pritožiti (pritoževati) se: queri de proconsulatu alicuius Plin. iun.

questionare v. intr. (pres. questiono)

1. razpravljati, diskutirati:
questionare di politica razpravljati o politiki

2. preprirati se, pričkati se

regañar ošteti, ozmerjati; zobe kazati, renčati; godrnjati; prepirati se, pričkati se; póčiti

rijèčati se rȉječām se (ijek.), réčati se rèčām se (ek.) pričkati se: i dosad su se djeveri sa snahama riječali, ali nisu do ovakve kavge dolazili

rīxor -ārī -ātus sum (rīxa) prepirati se, kregati se, pričkati se, ravsati se, svaditi (svajevati) se, biti si v laseh s kom: Lucr., Q. idr., non pugnat, sed rixatur (sc. orator) T. (Dial.), rixari de lanā caprinā H., rixari cum aliquo de amicula Ci.; metaf.: rixari cum fortunā (sc. suā) Sen. rh., Ps.-Q., cum ore Q., cum theatro Mart., dum inter se non rixentur cupiditas et timor Sen. ph., rami inter se rixantes Plin. zrasle, medsebojno prepletene, herbae rixantur Varr. se upirajo.

rjȅčkati se -āmo se (ijek.), rȅčkati se -āmo se (ek.) pričkati se: rječkati se ni za što pričkati se za prazen nič

spar¹ [spa:]

1. samostalnik
boksanje, boksarska tekma, gibi v napadu in obrambi (kot) pri boksanju; petelinji dvoboj (zlasti z ostrogami)
figurativno prepir, pričkanje

2. neprehodni glagol
delati gibe obrambe ali napada s stisnjenimi pestmi (kot) pri boksanju (at s.o. proti komu)
figurativno pričkati se, prepirati se; (o petelinih) dvobojevati se

sparring partner šport nasprotnik pri treniranju (boksanja); figurativno nasprotnik v prijateljskem sporu

spòriti -īm
I.
1. pričkati se: više od pola vijeka Srbi su sporili o svojoj azbuci
2. oporekati: on spori da je primio novac; to se ne može sporiti
II. sporiti se prepirati se, pričkati se: ja nemam volje da se sporim s vama

squabble [skwɔbl]

1. samostalnik
pričkanje, glasen prepir (za kako malenkost)

2. neprehodni glagol
pričkati se, prepirati se (with s.o. about s.th. s kom glede česa)
neprehodni glagol
tisk premakniti, prestaviti (črke, stavek)

strive^* [stráiv] neprehodni glagol
prizadevati si, truditi se, težiti (after k)
tekmovati (with z)
boriti se (for za)
ogorčeno se biti, upirati (against čemu)
prepirati se, pričkati se

to strive against fate boriti se proti usodi
to strive against the stream plavati proti toku (tudi figurativno)
to strive for success truditi se za uspeh
he strove to get there first trudil se je, da bi prvi prispel tja

tèzmati -ām (se) dial.
I.
1. vleči: ne tezmaj to, dete
2. ekspr. tepsti, tolči: bogme on nju tezma kako valja
II. tezmati se
1. vleči se
2. natezati se, zelo se truditi: sigurno si se prilično tezmao s dječacima po svijetu
3. pričkati se: ti se tamo tezmaj, a tu ne galami

tiff¹ [tif]

1. samostalnik
majhen nesporazum, pričkanje, nesoglasje, prepir(ček); kujanje, slaba volja

in a tiff slabe volje, nevoljen

2. neprehodni glagol
kujati se, pričkati se, zmrdovati se