Franja

prae-lūceō -ēre -lūxī (prae in lūcēre)

1. spredaj pred kom (čim), komu (čemu) svetiti: Sen. tr., Ap., Ph. idr., faces praeluxere Mart., ignis praeluceat facinori Ph., praelucet sebalis fax Amm., praelucere funalia iussit Fl., Duilio concessum est, ut praelucente funali a cena publice rediret Aur.; o sužnjih, ki nosijo svetila: praelucere alicui Stat., servus praelucens Suet.; pren.: z acc.: quod (sc. amicitia) bonam spem praelucet in posterum Ci. obseva bodočnost z veselim upanjem (z veselo nado), lumen tuae praeluceo vitae Aus.

2. zelo svetiti: baculum praelucet Plin.

3. metaf. bolj se svetiti, (s sijajem, sijem, bliščem) prekositi (prekašati), preseči (presegati, presezati): nullus in orbe sinus Bais praelucet amoenis H.

prae-polleō -ēre -polluī (prae in pollēre) imeti premoč, preseči (presegati) koga (v čem), biti odločilen, odločiti (odloč(ev)ati), zelo veliko (z)moči (premoči), biti zelo mogočen (môčen, močán, vpliven), odlikovati se v čem: quia mari praepollebant (sc. Phoenices) T., Macedones praepolluere T., quibus additis (sc. Langobardis) praepollebat T., ut numerus liberorum in candidatis praepolleret T., viri praepollentes T., gens divitiis praepollens L., vir virtute praepollens L., puella praepollet pulchritudine Ap., huius templi religio … divinatione praepollet Macr., Romae suae artis exercitatione praepolluit Aug. — Od tod adj. pt. pr. praepollēns -entis (s komp. in superl.) prevladujoč, pretežen, odličen, izvrsten: vis praepollentior oculorum Aug., praepollentior delectatio eorum iustitia est Aug., praepollentissimum suum nomen

prae-ponderō -āre -āvī -ātum (prae in ponderāre)

I. intr.

1. imeti večjo težo, več tehtati, pretegniti (pretezati, pretegovati), prevesiti (prevešati), prevagniti, prevag(ov)ati, nagniti (nagibati) se, prevesiti (prevešati) se, pretehtati: ne portionum aequitate turbatā mundus praeponderet Sen. ph., quotiens in alterum latus praeponderans declinarat sarcina Ap.

2. metaf. nagniti (nagibati) se na kako stran: in neutram partem Varr., in partem humaniorem Sen. ph., quo tanti praeponderet alea fati Lucan., si neutro litis condicio praeponderet Q.; occ.
a) nagibati se pretežno na eno ali drugo stran, eni ali drugi strani da(ja)ti prednost, biti bolj naklonjen eni ali drugi strani, biti pristranski (v korist ene ali druge strani): inter duos liberos pari desperatione languentes, da bonum patrem, non praeponderabit Ps.-Q.
b) imeti premoč ali prednost: praeponderavit iniuria Sen. ph., quamvis iniuriae praeponderent Sen. ph., honestas procul dubio praeponderat Gell., tacite praeponderat exsul Stat. —

II. trans.

1. dati čemu zalet (polet, razmah, omah, pretežo, premoč); v pass. (pren.) dobiti zalet (polet, razmah, omah, pretežo, premoč), premag(ov)ati, preseči (presegati): neque ea volunt praeponderari honestate Ci.

2. s svojo pretežo (preveliko težo, premočjo) potlačiti (zadušiti, preobremeniti): ne praeponderent vos peccata vestra Vulg.

prae-stō² -āre -stitī -stitum, toda praestātūrus (v glag. se pomensko združujeta praestō iz prae in stāre „stojim pred kom“ in praestō iz praes + stō „stojim kot porok“ = „porokujem, sem porok, jamčim“)

I. intr.

1. stati pred kom, čim; metaf. odlikovati se, biti boljši: inter suos Ci., in aliquā re Lucr., aliquā re Ci., civitas inter Belgas minime multitudine praestabat C.; occ. (v negativnem pomenu): probro atque petulantiā S., truculentiā caeli praestat Germania T.; z dat. odlikovati se (pred kom), preseči (presegati, presezati), prekositi (prekašati) koga: Ter., H., Lucr. idr., Helvetii virtute omnibus praestant C., nostri maiores praestiterunt ceteris gentibus prudentiā Ci., praestare regi corporis habitu Cu.; tudi z acc.: eloquentiā omnes tum praestabat V., Hannibal ceteros imperatores praestitit prudentiā L.; impers. praestat (z inf.) bolje biti (bolje je): C. idr., praestat in eandem recidere fortunam Ci., sed motos praestat componere fluctus V.; v komparaciji: Pl. idr., pudere quam pigere praestat Pl., accipere quam facere praestat iniuriam Ci., mori millies praestat quam haec nati Ci. —

II. trans.

1. da(ja)ti na razpolago (na voljo), priskrbeti (priskrbovati), oskrbeti (oskrbovati), preskrbeti (preskrbovati), podeliti (podeljevati), zagotoviti (zagotavljati): Col., Plin. iun., Suet. idr., hos usūs O., annonam Ci., exercitui stipendium L., sucos alumno O., senatui sententiam Ci. oddati glas, voluptatem sapienti Ci., balnea fortunatam praestantia vitam H., hosti terga praestare T. (ret. nam. dare, praebere); occ. v kakem stanju (položaju) vzdrževati, ohraniti (ohranjati): aliquem finibus certis Ci., rem publicam Ci., omnia Lucr.; z dvojnim acc.: Gell. idr., socios salvos Ci., aliquem incolumem H., iter mihi tutum praestiterunt Ci. so mi naredili varno, so mi zavarovali, praestare alicui mare tutum O. poskrbeti, da bo morje varno.

2. storiti (delati), izvršiti (izvrševati), kar je kdo dolžan, opraviti (opravljati), izpolniti (izpolnjevati): suum munus Ci., officium (alicui) C., id, quod pollicitus est, praestitit N. je vestno izpolnil, kar je bil obljubil, operam iure militari C. opravljati vojaško službo, nobilitatem equitum praestant C. so gibčni (okretni) kakor konjeniki, praestare vicem S., O., Ph. biti namestnik, nadomeščati koga, regi iusta Cu. izkaz(ov)ati zadnjo (poslednjo) čast; occ. izkaz(ov)ati, (po)nuditi (ponujati): hospitium Ph., honorem O., honorem debitum patri Ci., pietatem patriae Ci., benevolentiam alicui Ci., Cu., frequentiam atque officium alicui Hirt. v velikem številu se pokloniti komu.

3. javno (očitno, nazorno) (po)kazati ali izraziti (izražati): fidem Ci., L. zvestobo, hostes tantam virtutem praestiterunt C., namque eam voluntatem, quam exspectaram, praestiterunt Ci., vel magnum praestet Achillem V. naj se izkaže za drugega Ahila; refl.: victoria se praestet O.; večinoma s predik. acc. (po)kazati se, izkaz(ov)ati se: mens se praestitit invictam O., gravem se in amicitiā Ci., invictum se a labore Ci., se incolumem Lucr.

4. biti porok, porokovati, (za)jamčiti, (za)garantirati (za koga, kaj), zagotoviti (zagotavljati), biti odgovoren: alios, ceteros Plin. iun., Messalam Caesari Ci., (sc. Pompeium minime) periculum eorum praestare C. nikakor ne jamči za njihovo nevarnost, emptori damnum Ci. ali quidquid incommodi est in mancipio, id praestare debet venditor Ci. za škodo jamčiti = zagotoviti (zagotavljati) odškodnino, povrniti škodo, qui se nexu obligavit, is periculum iudicii praestare debet Ci. mora nase vzeti (prevzeti), in hac custodiā provinciae non se unum, sed omnes ministros imperi tui sociis et civibus et rei publicae praestare Ci. jamčiti (= biti odgovoren) ne le zase, ampak za vse podrejene uradnike, praestare dictum, vitium, invidiam, factum alicuius Ci., a vi Ci. za silo (nasilje), de re, de me Ci.; s finalnim stavkom: Plin. idr., praestari non potuit, ne … Cu. — Od tod adj. pt. pr. praestāns -antis, adv. praestanter (komp. praestantius, superl. praestantissimē)

1. odlikujoč se, odličen, izvrsten, imeniten, izboren, izreden, izjemen: Iuv., Lucr., Stat., Gell. idr., fides C., munus, corpus V., amor O., quid sapiente possit esse praestantius? praestantissimus civis Ci., praestantius (trdovratneje) odisse facit (haec passio) Cael., eloqui praestantissime posse Q., lichenas oris praestantissime vincere (odpravljati) Plin. (o nekem zdravilu); večinoma z abl.: homo gravitate et prudentiā praestatus Ci., praestantes virtute L., viri cum claritate tum usu belli praestantes N., virginibus praestantior omnibus Herse O.; z in z abl.: in armis praestantior quam in togā Ci., Plato in illis artibus praestantissimus Ci.; z loc.: Sil., Stat. idr., animi V., praestantissimus sapientiae T.; z inf.: non praestantior alter ciere viros V.

2. occ.
a) neutruden, neutrudljiv, neumoren, velik: labor Lucr.
b) delujoč, dejaven, učinkovit, učinkujoč: calamus praestantior odore Plin., praestantissima auxilia Plin.
c) occ. praestantissimus kot naslov poznejših cesarjev presvetli: Tert.

Opomba: Nenav. pf. praestavit, praestavimus Paul., Icti., praestarim Ulp. (Dig.); pt. pf. praestatus Plin.; inf. fut. pass. praestatum iri Pomp. (Dig.), praestitum iri Dig.; pt. pf. praestatus Plin., praestitus L., Prud., Paul. Nol.

praeter-eō -īre -iī (-īvī) -itum (praeter in īre)

I.

1. iti mimo (česa), preiti (prehajati): Pl., O., H., Cat., Tib. idr., praeteriens Ter. mimogrede; tudi pren.: praeteriens oppidum compilavit Ci. kar tako mimogrede; z acc.: Pl., H., Sen. ph. idr., hortos, domum Ci., tumulum Cu., adversarios N.; pren.: trans Ciliciam praeterit Cu. se razteza ob Kilikiji, quasi praeteriens satis faciam universis Ci. mimogrede (v govoru); occ. teči mimo česa: flumina ripas praetereunt H.

2. (časovno) preiti (prehajati), preteči (pretekati), miniti (minevati): Pl., T., Ambr. idr., praeterit aestas V., hora O.; poseb. pt. pf. praeteritus 3 pretekel, minul, prejšnji, nekdanji: O., V., H., Lucr., Q. idr., tempus Ci., Corn., Lact., aetas Ci., nox Pr., diebus decem praeteritis Varr. ko je preteklo deset dni, po preteku desetih dni, praeteritā die C. ko je rok potekel, in praeteritum (sc. tempus) Plin., Plin. iun., Suet. za (glede na) preteklost (naspr. in futurum) = ad praeteritum Sen. ph., viri praeteriti Pl. nekdanji, (že) umrli, (že) pokojni; tempus praeteritum (kot gram. t.t.) Q. pretekli čas, preteklost; subst. praeterita -ōrum, n
a) kar je preteklo, pretekle reči (stvari), preteklost, prošlost: praeterita mutare non possumus Ci., praeterita se Diviciaco fratri condonare dicit C.
b) prejšnji (predhodni) dogodki, prejšnje (predhodne) dogodbe: Vell.

3. metaf. preskočiti (preskakovati), molčati o čem, zamolč(ev)ati kaj, ne omeniti (omenjati) česa, ne povedati česa, ne govoriti o čem, pustiti (puščati) neomenjeno, ne vzeti (jemati) v poštev (ozir, misel), ne upoštevati, izpustiti (izpuščati), pustiti (puščati) vnemar: Ter., H., Plin., Vell. idr., non est praetereunda gravitas Lacedaemoniorum N., te quoque praetereo O., praetereo illa, quae praetereunda sunt Ci., praeterire aliquid silentio Ci. v govoru ne omenjati, nulla pars orationis silentio praeteriretur Cu. ni ostal brez glasne pohvale, nullum genus crudelitatis praeterire Ci. nobene vrste krutosti ne pustiti (puščati) ob strani, de Apollonio praeteriri potest Ci., nec praeteribo (z ACI) N.; z odvisnim vprašalnim stavkom: praetereo, quid tum sit actum Ci.; subst. praeterita -ōrum, n
a) izpuščene (neomenjene) stvari (reči, zadeve) se imenujejo svetopisemske kroniške knjige, ker prinašajo tisto, kar ni omenjeno v knjigah kraljev: Hier.
b) nihil in praeteritis relinquere Ci. nobene točke (njihovih naukov) ne pustiti neosvetljene = osvetliti vsako točko; occ.
a) (pri branju ali pisanju) kaj preskočiti (preskakovati), izpustiti (izpuščati): praetereas, si quid non facit ad stomachum Mart., syllabas Suet.; odtod o cenzorju, ki v senatu med branjem imenika senatorjev po cenzu koga za kazen izpusti, zaradi česar je bil tisti izključen iz senata: quattuor praeteriti sunt L.
b) opustiti (opuščati) kaj, ne storiti (narediti) česa, pozabiti (pozabljati): quae faenisices praeterierunt Varr.; z inf.: dicere Pl., sciscitari Ap.; za zanikanim glag.: praeterire non potui, quin scriberem C., Ci. ep. nisem mogel mimo, da ti ne bi pisal = na vsak način sem ti moral pisati.
c) pri delitvi daril, dediščin, služb idr. koga prezreti (prezirati), vnemar pustiti (puščati), pozabiti (pozabljati), zapostaviti (zapostavljati), ne (z)meniti se za koga, ne upoštevati koga: Pl. idr., populus solet nonnumquam dignos praeterire Ci., me quoque Romani praeteriere patres O., filium fratris (v oporoki) Ci., Philippus et Marcellus praetereuntur C. ne dobita ničesar.
d) uiti čemu, izogniti se čemu: nescis, quid mali praeterieris Ter.

4. impers. praeterit me ni mi znano, ne vem; z ACI: hoc te praeterit (ne veš) illud spectari solere Ci. —

II.

1. preteči (pretekati), prehite(va)ti koga: euros O., acri gaudet equo iamque hos cursu, iam praeterit illos V., praeterita est virgo O.

2. metaf. preseči (presegati, presezati), prekositi (prekašati): Varr., Vell. idr., iustum praeterit ira modum O., virtus tua alios praeterit O.

Opomba: Fut. praeteriet: Vulg., praeterient: Vulg.

prae-veniō -īre -vēnī -ventum (prae in venīre)

1. prej ali pred kom priti (prihajati), prestreči (prestrezati, prestregati) koga, prehite(va)ti koga: hostis breviore viā praeventurus erat L., (sc. oritur) candida Lucifero praeveniente dies O.; pri tožbi: Icti.; z acc.: hostem L.; pesn. (v tmezi): praeque diem veniens age V.; metaf.: praevenire famam, desiderium plebis L., balneo frigus Cels., morte praeventus Iust., Plin. iun. ki (ker) ga je prehitela smrt, (sc. tempus illud) non praeventum morte fuisse dolet O., nisi praeveniretur Agrippina T. če ne prehitijo (= če ne posežejo vmes, ne preprečijo) z Agripino (= z umorom Agripine), ut praeveniretur, ab iisdem interfectus est Eutr., dicit, quae ipse paravisset facere, perfidiā clientis sui praeventa S. ovreti, preprečiti, onemogočiti; tako tudi: nisi aliqui casus aut occupatio eius consilium praevenisset (po novejših izdajah peremisset) Ci.

2. pren. preseči (presegati) koga, biti boljši (izvrstnejši) od koga: Nomentaneae (sc. vites) vini nobilitate subsequuntur Aminneas, fecunditate vero etiam praeveniunt Col.

prebáciti prèbācīm
I.
1. vreči čez: prebaciti kamen preko rijeke, preko krova
2. vreči predaleč: prebaciti metu
3. vreči dlje kot drugi: jednom baci, svima dobaci, drugom baci te svih prebaci
4. predejati: prebaciti teret iz jednog čamca u drugi
5. ogrniti: prebaciti ogrtač
6. pretakniti, premakniti: prebaciti kaiš sa slobodnog na radni kaišnik
7. preklopiti: prebaciti telefonsku liniju
8. prekrižati, dati križem: prebaciti nogu preko noge
9. prestaviti: prebaciti trupe iz jednog mjesta na drugo, s desnog krila na lijevo
10. preseči: prihodi su prebacili rashode; ove godine plan smo prebacili; kupac je platio koliko je bilo pogodeno, i prebacio je odredenu sumu
11. ekspr. dopolniti: djevojka je sasvim mlada, jedva je prebacila sedamnaestu
12. pretrpeti: u ratu smo mnogo toga prebacili preko glave
13. očitati: to su nama prebacili; nemaš sebi šta prebaciti
14. prebaciti prvi san odspati prvo spanje
II. prebaciti se
1. vreči se čez
2. prestaviti se, priti: nakon dvije godine robovanja pobjegao je i sretno se prebacio u naš odred
3. preiti: prebaciti se preko rijeke
4. prekucniti se: zaigralo mu srce, pljesnuo u dlanove, prebacio se po dva, po tri puta kao ludi derančić
5. pretirati, reči preveč: neću se prebaciti ako reknem da su od izloženih slika nove škole obično polovina simbolično prikazane
6. skisati se, cikniti, pokvariti se: vino se prebacilo

prèmašiti -īm, premášiti prèmāšīm
1. previsoko ustreliti
2. preseči, prekositi: radnici su premašili plan za deset procenata

premō -ere, pressī, pressum

I.

1. tiščati, pritisniti (pritiskati): ad pectora natos V., genibus praecordia O. klečati na … , pede p. aliquem V. stopiti na koga, p. anguem V. stopiti na kačo, pohoditi kačo, vestigia p. alicuius T. stopati za kom, vestigia p. per ignem V. iti skozi ogenj, membra paterna rotis inductis p. O. peljati se čez … , policem Plin. palec (palce) tiščati (kot znamenje naklonjenosti); iuvenci pressi iugo O. vpreženi v jarem; occ. telesno se združiti (združevati) z žensko, (o)skruniti žensko, storiti ženski silo, posiliti (posiljevati): uxorem Suet., anhelantem Peucen Val. Fl.; (o petelinu) rástiti (se), pariti se, jarčiti (se), naskočiti (naskakovati): feminas premunt galli Mart.; metaf.: litus p. H. voziti se ob bregu, latus O. dotikati se, aëra Lucan. leteti, insulam premit amnis O. obteka, obliva, obdaja, obkroža.

2. obteževati, težiti kaj (koga), ležati, sedeti na čem: Tib., Pr., Sen. tr. idr., trabes premunt columnas H., carinae pressae V. obložene, p. toros O., p. pharetram cervice O., phaleras auro Stat. obložiti = (o)krasiti, frondes ore caducas O. leže(č) tiščati obraz (v listje), p. terga equi O., p. ebur O. sedeti na kurulskem stolu, saltus montium praesidiis L. (obilno) v velikem številu zasesti, zastaviti, zapreti, forum p. Ci. pogosto obiskovati; metaf. stiskati, pestiti, nadlegovati, mučiti, težiti, tlačiti: aerumnae me premunt S., necessitas eum premebat Ci., iussa Faunique premunt V. te vznemirjajo, premor formidine V. ali periculo, valetudine N.; pass. premi tudi biti (nahajati se) v stiski: premi inopiā, re frumentariā C. ali aere alieno C., Ci. zaradi …

3. pritiskati na koga, za kom, delati komu silo, biti nasilen do koga, dreviti za kom, poditi, goniti, preganjati koga, poganjati se za kom, zasledovati koga: videbat, uti … hac fugerent Grai, premeret Troiana iuventus V., p. hostem (urbem V.) obsidione C., aliquem telis V., novissimos C., premi viderent C. da so v stiski, premere hostes de loco superiore C. potiskati, apri cursum clamore V., cervum clamore in retia V. poditi; metaf. privi(ja)ti, trdo prije(ma)ti, pestiti koga: criminibus veris aliquem O., cum ad exeundum premeretur, exire noluit N., premi se procuratoribus Ci., me verbo premis Ci. držiš me za besedo, culpam poena premit comes H. kazen nastopa takoj za krivdo, premere argumentum Ci. živo poudarjati, propositum O. ostajati (vztrajati) pri sklepu, držati se sklepa, ne odstopiti od sklepa.

4. pokri(va)ti, kriti, zakriti (zakrivati), zagrniti (zagrinjati): comam coronā V., canitiem galeā V., mitrā capillos O., crinem fronde O., calix testo pressus O., arva pelago premere H. poplaviti; pren.: pressus gravitate saporis O., quies ventos nocte pressit V. (o spanju), pressit iacentem alta quies V.; occ. zakopa(va)ti, pokopa(va)ti: ossa male pressa O., quod terrā premam H.; metaf. zakri(va)ti, skri(va)ti, pokri(va)ti, pritajiti (pritajevati): lumen obscura luna premit V., curam sub corde V., gemitum sub imo corde V., dolorem alto corde V., iram T., pavorem vultu T., pressa est gloria facti V. je omračena (zamračena), je nanjo padla senca, haec non premit ore V. ni zamolčal. —

II. (s postranskim prepozicionalnim pomenom)

1. vtisniti, vtiskati (vtiskavati, vtiskovati), potisniti (potiskati), poriniti (porivati): vestigio leviter presso Ci., pressus vomer V. vtisnjen, globoko zarezujoč (zarezavajoč), cubito remanete presso H. s komolcem, vtisnjenim v blazino = z uprtim komolcem, p. dentes in vite O., ensem Lucan., pollicem Pr. pritisniti, ferrum in guttura O., hastam sub mentum V., od tod: hastā premere V. prebosti; occ.
a) saditi, vsaditi (vsajati), zasaditi (zasajati): virgulta per agros, papaver V., pressi propaginis arcus V. upognjena (v zemljo zapičena) grebenica.
b) zaznam(en)ovati: rem notā aeternā O.

2. (navz)dol potisniti (potiskati), (navz)dol tiščati, (navz)dol spustiti (spuščati): currum O. v globino usmeriti, aulaea premuntur H. zastor se spusti, pade (ob začetku igre), mundus premitur Libyae devexus in austros V. se znižuje (visi) proti Libiji; s prolept. obj.: sulcum V. globoko zabrazditi, globoko zaorati, fossam Plin. iun. izkopati, cavernae in altitudinem pressae Cu. globoko izkopane; occ. na tla podreti (vreči), pobiti, ubiti, potolči: armigerum Remi premit V., pressus et exanimatus est T., paucos erumpere ausos circumiecti pressere T.; metaf.
a) poniž(ev)ati, v nič da(ja)ti, za malo šteti, malo ceniti, ne ceniti, zaničevati, prezirati, omalovaževati, podcenjevati, ne upoštevati: premendo superiorem se extollebat L., extollere vires gentis, contra premere arma Latini V., laudet domi, premat extra limen (sc. mea opuscula) H., humana omnia p. Ci.
b) preseči (presegati, presezati), prekositi (prekašati): facta premant annos O., vetustas laude saecula nostra premat O., Latonia nymphas premit Stat.

3. (po)tlačiti, zadrž(ev)ati, ovreti (ovirati), ustaviti (ustavljati): obligant bracchia, premunt (ustavijo) sanguinem T., lucem premit caligo L., p. vestigia V. obstati, naves nimio onere pressae T.; metaf.
a) (za)dušiti, udušiti (uduševati): ignem V., vocem suam V. dušiti (ali celo molčati), clamorem O., L.; s prolept. obj.: pontus premit placida aequora V. kroti.
b) zatreti (zatirati), (za)dušiti, udušiti (uduševati), (u)krotiti, zadrž(ev)ati, ugnati, obvladati (obvladovati): Aug. idr., consilium silentio Cu., vulgi sermones T., filii vocem V. utišati sina, zapreti sinu usta, iras T., sensus suos T., cursum ingenii Ci. zadrževati; v političnem pomenu: premendi inimicum occasio Cu. užugati (zatreti, spodnesti) sovražnika.
c) vladati, gospodovati komu: ventos imperio V., Mycenas servitio V. držati v težkem (hudem) suženjstvu, populos dicione V., arva aliena iugo V. pod jarmom (= v) sužnosti držati.

4. stisniti (stiskati): pressis manibus tenere Cu., alicui fauces O. ali laqueo collum H. komu zadrgniti vrat, presso ter gutture V. v treh odstavkih, presso obmutuit ore V. z zaprtimi usti, p. oculos mortui V. zatisniti, frena dente O. (za)gristi, frena manu O. trdo prijeti (držati), grana ore suo O. (pre)žvečiti, (po)jesti, aliquid morsu Lucr. ali morsibus Sen. tr. (z)gristi, iungere oscula pressa H. krepko poljubiti (poljubljati), p. ubera O., favos V., bacam H., lac pressum V. sir, sucos Lucan. ali Liberum, vina, oleum, mella H. ali caseum O. in caseos V., Col., Plin. stiskaje (s stiskanjem) (iz)delati, stiskati, prešati, spuščati, sir(ar)iti; occ.: et premere et laxas dare habenas V. zategniti in popustiti vajeti; metaf. (s)krčiti (skrčevati), manjšati, zmanjš(ev)ati: falce vitem H. obrezovati; od tod: umbram V. senčnato listje obrez(ov)ati; quae a nobis dilatantur, Zeno sic premebat Ci. — Od tod adj. pt. pf. pressus 3, adv. -ē

1. stisnjen: presso gradu incendere L. „z nogo ob nogi“, v strnjenem koraku, v tesno sklenjenih vrstah; tako tudi: pede presso retro cedere L.; pesn.: subsequitur pressoque legit vestigia gressu O. tik za njim.

2. umerjen, zamolkel, pridušen, tih, zadržan: soni Ci., pressi et flebiles modi Ci., pressā et temulentā voce Ci., pronuntiatio (naspr. citata) Q.

3. rjavkast, temen: color pressior Plin. iun., quae (sc. sinopis) pressior vocatur Plin., spadices pressi Serv.

4. obotavljiv, obotavljav, zadržan, udržljív, vzdržen: cogitationes pressiores Ap., cunctatio Plin. iun., in quo tibi parcior videtur et pressior Plin. iun.

5. kratkobeseden, redkobeseden, skopobeseden, kratek, jeder (jedrén, jedrnàt), zgoščen: orator, oratio Ci., oratio pressior Ci., stilus pressus Plin. iun., Attici oratores pressi, Asiatici inflati habentur Q., fiunt pro pressis exiles Q., oratorum genus alterum presse, alterum ample dicentium Ci., pressius describere Plin. iun.; o izreki, izgovarjanju: presse loqui Ci. glasov ne izgovarjati preširoko, ne preveč zatezati.

6. natančen, določen, jasen, izčrpen: verba Plin. iun., Thucydides verbis pressus Ci., taxare pressius est quam tangere Gell., pressius agere Ci., perturbationes pressius definire Ci., pressius audire causas Vell. z napeto pozornostjo (= z vso pozornostjo) poslušati sodne razprave.

preségnuti prèsēgnēm
I. preseči: uticaj je presegao daleko izvan granica
II. presegnuti se prevzdigniti se, pri vzdigovanju dobiti kilo

prèstignuti (prèstići) -nēm
1. prehiteti: nisam ga ni stigao, a kamoli prestigao
2. prekositi: sve je svoje drugove prestigao
3. preseči: prestignuti plan

prevazíći prevàzīdēm preseči, prekoračiti: to je prevazišlo svaku mjeru

prevísiti prèvīsīm preseči: često sodžbina previsi i cijenu same ukradene stvari

prō-cēdō -ere -cēssī -cēssum

1. naprej (ven iz česa) iti, pri(haja)ti, stopiti (stopati), korakati, iziti (izhajati), napredovati: Pl. idr., huic civitas obviam processerat Ci., Iugurthae obvius procedit S., pueri, qui visum processerant (sc. ex castello) S. ki so bili šli ven. Beseda, ki dopolnjuje glag., lahko izraža: izhodišče: castris, extra munitiones C., ab aulā O., e praetorio Ci., de castris S., de domo suā Icti.; smer: Babylonem Cu., ad litus O., in agros O., in portum Ci., in forum usque Suet., ante portam L., ultra portas Pr.; izhodišče s smerjo: foribus foras Pl., e tabernaculo in solem Ci.; metaf. tudi o stvareh (npr. vozilih, plovilih in strojih) naprej se pomakniti (pomikati), naprej se premakniti (premikati): aegre procedente carpento Suet., quae (sc. manus) tantum progrederetur, quantum naves processissent C., naves procedunt ex portu ad dimicandum Auct. b. Alx. (od)plujejo iz pristanišča v boj, vineae paulo procedunt S.; o rastlinskih koreninah in mladikah: antequam radices longius procedere possint Varr. razrasti se, germen de cicatrice procedit Col. požene (poganja) iz … ; (o krajih) razprostirati se, segati (do, kam), (naprej) štrleti, raztezati se, razširjati se: processerat litus Plin. iun., procedit Italia, inde procedit Africa Mel., Lydia super Ioniam procedit Plin.; tako tudi: ut in pedes binos fossa procedat Plin., cubitus rotundus paulum procedit Cels.; (o besedah idr.) iz ust pri(haja)ti, uiti (uhajati), uteči (utekati), iziti (izhajati): voces procedebant contumaces T., ab imperatoribus, de aulā Cod. I.; occ.
a) (o javnih sprevodih) naprej se pomakniti (pomikati), zače(nja)ti se pomikati: funus procedit Ter.; poseb. o slovesnem mimohodu konzulov idr. ob nastopu službe: vidisti Latios consul procedere fasces Sil.; potem o konzulih idr. slovesen mimohod imeti, v slovesnem mimohodu (sprevodu) iti (stopati), tudi = nastopiti (nastopati) svojo službo: Cod. I., Cl., Lact.
b) (kot voj. t.t.) „izkoračiti“, korakati iz česa, iziti (izhajati), odriniti, naprej se pomakniti (pomikati), napredovati: paulatim C., S., tacito agmine Sil., ad Rutili castra S., ad dimicandum, ante signa, in medium campi L., in aciem processum est L., paulo longius a castris C., viam tridui C. naprej se pomakniti za tri dni hoda.
c) (o zvezdah in o javnosti) prikaz(ov)ati se, (po)javiti se, pojaviti (pojavljati) se, poroditi (porajati) se, (javno) nastopiti (nastopati) kje, pri(haja)ti kam: processit Caesaris astrum V., processit vesper (večernica) Olympo V., in contionem L., in publicum L., Icti., in medium Ci. stopiti med množico, cum veste purpureā Ci., ornato capillo Pr., in pedes Plin. pojaviti se (pri rojstvu) z nogami naprej = roditi (rojevati) se z nogami naprej; o igralcu: huc processi sic cum servili schemā Pl.; o sodni priči: ad forum procedere Pl.; (v časovnem pomenu) pren.: nunc volo subducto gravior procedere vultu Pr. dostojneje nastopiti = lotiti se resnejših reči, posteaquam philosophia processit Ci. je nastopila = je zaživela; šalj.: altera iam pagella procedit Ci. ep. že se prikazuje druga stran = začenjam že drugo stran.

2. metaf.
a) (v časovnem pomenu) naprej se pomakniti (pomikati), naprej teči (hiteti), napredovati, teči, poteči (potekati), preteči (pretekati), miniti (minevati), preiti (prehajati): dies procedens Ci., dies processit V., ita tempus procedere S., procedente tempore Plin., Plin. iun. ali procedentibus annis Petr. v teku časa (let), cum iam nox processisset N. ko je bilo že pozno v noč, multum diei processerat S., plerumque noctis processit S.; o osebah: si (sc. puer) aetate processerit Ci. postal starejši, quantum aetate procedebat Ci. ko je postajal starejši; o dejanjih v času = v teku česa = med čim: procedente actu, cruciatu Q.; occ. (z)goditi se, dogoditi (dogajati) se, pripetiti se, (do)vršiti se: quid processit ad forum hic hodie novi? Pl., quod ita procedit, si … Ulp. (Dig.); procedit z inf.: igitur non procedit (ne velja, ne koristi, ni primerno, prav odveč je) quaerere an … Paul., ut procedat (da bi kazalo) in fure manifesto tractare de condictione Ulp. (Dig.).
b) napredovati, doseči (dosegati) napredek, priti (prihajati) naprej (v ospredje), priti na kakem področju tako in tako daleč, uspe(va)ti, povzpe(nja)ti se: magna pars operis processerat C., procedente libro, opere Q., processit honoribus longius Ci., procedere in philosophiā Ci., longius procedere iras V. raste; o delavcih: opere processerant C. so pri delu dosegli napredek; occ. α) nadaljevati se, obstajati, ne prekiniti (prekinjati) se, ne (pre)neha(va)ti (se): stationes procedunt L., stipendia iis procedunt L. jim nepretrgoma teče. β) (isto) vrednost imeti, šteti se, veljati: singulae (sc. oves) pristinis ut procedunt Varr., procedit non gentis honos Val. Fl., quod procedit in hereditate liberti Dig. γ) dalje iti, preseči (presegati, presezati) kaj, iti, priti, seči (segati, sezati) do česa, preko česa, (po)vzpeti ((po))vzpenjati) se do česa, kam, zaiti kam: ultra (v govoru) Q., liberius altiusque S. svojo nalogo preseči (presegati), nec ultra minas processum est L., ne in infinitum procedat disputatio nostra Col. ne zaide, in dando et credendo longius procedere Ci. predaleč iti, prestopiti (prestopati) mero, iti preko mere (čez mero), biti nezmeren, in multum vini procedere L. navleči se ga, zelo se napiti vina, precej se ga nalokati, upijaniti se, postati pijan, quo ciborum conditiones processerint Ci. kako daleč da so šli z … , mentio eo processit, ut … L. je toliko uspel, da … , eo magnitudinis, vecordiae procedere S. priti (povzpeti se) do tolik(šn)e … , dicendi non ita multum laude processerat Ci.
c) imeti uspeh, uspe(va)ti, doživeti (doživljati) razcvet, doseči (dosegati) napredek, napredovati, (do)goditi se, poteči (potekati), odsédati se, sponesti (sponašati) se: Ter. idr., bene, prospere, pulcherrime procedere C., tardius procedere S., venenum non processerat T., medicina processit Col., haec minus prospere procedebant N., cum apertā vi parum procederet consulis res L., ubi multa agitanti nihil procedit S.; o osebah: processisti hodie pulchre Ter. danes si imel (uspeh =) srečo, danes si bil srečen, audire est operae pretium procedere recte, qui … Enn., H.; occ. α) posrečiti se, po sreči (posreči) iti, po sreči (posreči, srečno) poteči (potekati), po sreči (posreči, srečno) se iziti, po sreči (posreči, srečno) se izteči (iztekati): id parum processit L. se ni posrečilo, si processit Ci., ita Mario cuncta procedere S., alicui nihil procedit S., alicui consilia procedunt L. β) priti prav, biti v korist, koristiti, pomagati: Ca., mea bene facta rei publicae procedunt S., illi procedit rerum mensura tuarum O. — Od tod adj. pt. pf. prōcēssus 3 „v starosti naprej pomaknjen“ = prileten, star: uxor mea sterilis et processior in diebus suis Aug. že bolj (precej) priletna, že bolj (precej) v letih.

run up neprehodni glagol & prehodni glagol
teči gor, iti kvišku
botanika poganjati, rasti, izroditi se; dvigniti, izobesiti (zastavo); hitro sešteti (števila), znašati; preseči, navijati ceno (na dražbi)

to run up an account sešteti račun
to run up a large bill zelo se zadolžiti
to run up a dress hitro sešiti obleko
to run up against s.o. priti v prepir s kom
to run up the fox to earth najti lisičjo sled do njenega brloga
to run up a sail potegniti kvišku, razviti jadro
to run up a shed na hitro zgraditi lopo
to run up to town hitro oditi, odpotovati v mesto (London)
these beans have run up too quickly ta fižol prehitro raste
expenses have run up stroški so narasli

scontare v. tr. (pres. sconto)

1. trgov. eskontirati; izplačati; prodati s popustom:
scontare una cambiale eskontirati menico
scontare un debito izplačati dolg

2. ekst. plačevati; prestajati kazen:
scontare dieci anni di carcere prestajati desetletno zaporno kazen
scontarla pog. drago plačati

3. predvidevati:
l'esito dell'incontro era scontato izid srečanja je bil predviden

4. ekst. preseči, presegati (tuje vzore, vplive ipd.)

sobrepasar prekositi, preseči

sobrepujar prekositi, preseči; prekositi s sijajem

sobrexceder preseči, prekoračiti

sopraccēdere

A) v. tr. (pres. sopraccēdo) prekoračiti; preseči, presegati

B) v. intr. biti odvečen