Franja

vail¹ [véil] prehodni glagol
zastarelo, poetično spustiti (zastavo), povesiti (oči), sneti (pokrivalo, to s.o. pred kom)
neprehodni glagol
spuščati se (zastava); odkriti se, sneti pokrivalo; pokloniti se, pripogniti glavo (to pred)
pozdraviti (to s.o. koga)

willkommenheißen^* pozdraviti; neue Mitglieder: wir heißen Sie willkommen pozdravljamo vas v naši sredi

вылечивать, вылечить ozdravljati, ozdraviti, pozdraviti;

излечивать, излечить ozdravljati, (o)zdraviti, pozdraviti

кивать, кивнуть (po)kimati; pozdraviti;
к. на кого prevaliti krivdo na koga

поклониться pokloniti se; pozdraviti

приветствовать pozdraviti, želeti dobrodošlico

привіта́ти -та́ю док., pozdráviti -im dov.

салютовать (voj.) pozdraviti (s streljanjem)

салютува́ти -ту́ю недок., док., pozdráviti -im dov.

all-hail [ɔ́:lhéil] prehodni glagol
svečano pozdraviti

cōnsalūtō -āre -āvī -ātum hkrati (skupaj, s kom vred) glasno pozdraviti (pozdravljati): laeti ergo et manantibus gaudio lacrimis consalutant eum Cu., cur sternuentīs consalutamus Plin., aliqui nomine quoque consalutare religiosius putant Plin.; qui cum inter se, ut ipsorum usus ferebat, amicissime consalutassent Ci.; z dvojnim acc.: quam … municipales … Volumniam consalutabant Ci. ki so jo vsi mun. pozdravljali kot Volumnijo, dictatorem eum legati consalutant L., c. uxorem ut Augustam Suet.; v pass. z dvojnim nom.: Pompeius Magnus e tota contione consalutatus est L. epit., cum deus undique consalutabor Sen. ph., Nero … imperator consalutatur T.; abs.: exercitus consalutant (sc. se) Fl.; (o eni osebi, ki pozdravlja): c. aliquem Petr., (Tiberius) populo consalutato circum templa deductus est Suet.; (o pticah): oscines corvi … aurorae facem consalutantes Sid.

cōnsānēscō -ere -sānuī (—) (cum in sānāre) zaceliti se, pozdraviti se (o ranah, razjedah idr.); ozdraveti, okrevati, pozdraviti se (o osebah): facta ulcera, dum consanescant, figulari cretā linuntur Col.; pren.: hoc tam gravi vulnere etiam illa, quae consanuisse videbantur, recrudescunt Ci. ep.; plerique, ut consanuerunt, loquuntur Cels.

cut^*2 [kʌt]

1. prehodni glagol
(od)rezati, (od)sekati, (pri)striči, rezbariti, (po)kositi, (po)žeti; (na)brusiti; gravirati, vrezovati; (pri)krojiti; skopiti, kastrirati; zbosti, zbadati; prizadeti; tepsti, bičati
figurativno izogniti, izogibati se, ne pozdraviti; zmanjšati, znižati; odložiti; izpustiti, opustiti

2. neprehodni glagol
rezati, sekati; zbadati; žeti, kositi
sleng zbežati, ucvreti, pobrisati jo; privzdigniti (karte)

to cut after s.o. letati za kom
to cut at s.o. udariti koga (z mečem); figurativno prizadeti koga
that cuts both ways to govori za in proti
figurativno to cut one's cable umreti
to cut capers (ali didoes) prevračati kozolce; smešne uganjati, norce briti
to cut cards privzdigniti karte
to cut s.o.'s claws pristriči komu kremplje
to cut and come again dvakrat si odrezati
to cut and contrive varčno gospodariti
to cut (dead) ne pozdraviti, ignorirati
to cut dirt, to cut it, to cut one's lucky (ali stick, sticks) popihati jo
to cut a dash zbujati pozornost
to cut a figure (ali splash, show, flash) imeti vlogo, postavljati se na vidno mesto
to cut it fine premalo časa si vzeti; natanko preračunati
figurativno to cut one's fingers opeči se
to cut the ground under s.o.'s feet pokvariti komu načrte
to cut free osvoboditi
to cut to the heart globoko prizadeti
sleng to cut no ice ne imeti vpliva
to cut it (ali the matter) short na kratko, skratka
cut it! molči(te)!
figurativno to cut the knot odločno rešiti vprašanje
to cut a loss odreči se, sprijazniti se z izgubo
to cut one's profits žrtvovati svoj dobiček
to cut the painter pretrgati stike
to cut the record potolči rekord
to be cutting one's teeth dobivati zobe
to cut one's own throat samemu sebi škodovati
to cut to usmeriti kam
to cut one's wisdom teeth (ali eyeteeth) spametovati, izučiti se
to cut the price znižati ceno

guérir [gerir] verbe transitif ozdraviti; verbe intransitif ozdraveti, pozdraviti se

se guérir ozdraveti
guérir une maladie, un défaut ozdraviti bolezen, popraviti hibo
guérir très vite hitro ozdraveti
mon rhume ne veut pas guérir moj nahod se ne mara pozdraviti
sa grippe a mis longtemps à se guérir njegova gripa se dolgo ni hotela pozdraviti
je suis guéri de quelque chose ozdravljen sem česa (tudi figuré), dosti mi je česa

ispòzdravljati se -ām se po vrsti se pozdraviti: ispozdravljati se sa svima u sobi

ìzdraviti -īm
1. ozdraveti: o da skoro idem na selo, da tamo izdravim
2. pozdraviti se, zaceliti se: kriške jabuke polij vinom i imlako previjaj kud je izgorjelo meso, sve će izdraviti vse se bo zacelilo
3. ozdraviti: on neće da zovne ljekara, mogao bi ga i susjed izdraviti

jáviti jâvīm, jávi, jávih jâvī
I.
1. naznaniti: javiti komu žalosnu vijest
2. razglasiti: javiti u novinama
3. vložiti tožbo: onda ćemo objesiti toga popa, sutra ćeš ga javiti
4. zapeti, zaigrati: ajde, javite jednu
II. javiti se
1. oglasiti se: javiti se pismom, lično
2. priglasiti se: javiti se u brigadu, za što
3. prikazati se: to mu se javilo u snu
4. pozdraviti koga, odzdraviti komu: javiti se komu
5. javiti se za djevojku zasnubiti dekle

kòjasiti se -īm se
1. pokazati se, kazati se, prikazati se, prikazovati se: u planini se kojasili vuci; svakog dana kojasio se ispod njenih prozora
2. ekspr. nasmehniti se: sreća mu se kojasila
3. spotoma pozdraviti: prodosmo mimo kuću, ispred koje stajaše njegova domaćica, ljuta na nas što niti svraćamo, niti se kojasimo kao što je red

nàzvati nazòvēm, oni nazòvū, nazòvi, nàzvah nȁzvā, nàzvao nȁzvāla
I.
1. imenovati: nazvati koga imenom imenovati koga po imenu, s pravim imenom; nazvati dijete po ocu; svi su ga nazvali izdajnikom; nazvati nešto pravim imenom
2. pozdraviti koga z "bog pomagaj!": nazvati kome boga
3. poželeti, želeti: nazvati kome dobro jutro, sretan put
4. onu djevojku je nazvao svojom ženom je vzel za ženo
II. nazvati se imenovati se: on se nazvao mojim zaštitnikom