iniūrio -āre -āvī -ātum (iniūria) krivico storiti (delati), hudo zadevati komu, nasilno (grdo) ravnati, postopati s kom: Luc., Eccl., elephas iniuriatus Cass. poškodovan.
lambiner [-bine] verbe intransitif obirati se, biti počasen, postopati, počasi kaj delati
lümmeln postopati, postavati, valjati se; zvirati se (sedé, stojé, ležé)
lúnjati lûnjām
I. postopati, pohajkovati: lunjati po gradu, kao pseto bez gose
II. lunjati se
1. postopati, pohajkovati: lunjati se po kafanama, kavanama
2. vlačiti se, vleči se, težko hoditi lunja se ona i kašljuca
mlátiti mlâtīm, mlȃćāh -āše, mlátio -ila, mlȃćen
I.
1. mlatiti: mlatiti pšenicu, praznu slamu, gloginje mlatiti prazno slamo
2. klatiti: mlatiti jabuke, kruške, orahe
3. tepsti, tolči, biti: mlatiti jadnu životinju; mlatiti koga toljagom tepsti koga z gorjačo; Srbi su mlatili Turke da se gora orila
4. mahati, kriliti, bingljati: mlatiti rukama, nogama sjedeći na klupi
5. majati: jugovina je mlatila vrhovima šume
6. gobezdati: ne mlatite pred djecom koješta
II. mlatiti se
1. tepsti se: mlatiti se s djecom iz komšiluka
2. potikati se, postopati: mlatiti se po svijetu; kelner se mlatio po lokalu
3. plahutati, plahetati: odijelo se mlati oko struka kad djevojka brzo ide
4. ekspr. vlačiti se: Stepan je naš sused, i ja neću dopustiti da se ti s njegovom ženom mlatiš
mooch [mu:č]
1. neprehodni glagol
sleng postopati, pohajkovati (about)
racati, racavo hoditi (along)
2. prehodni glagol
prosjačiti, "žicati", ukrasti
ob-eō -īre -iī (-īvī) -ītum (ob in īre)
I. intr. iti, stopiti kam, v kaj, na kaj, k čemu: o. ad hostium conatūs L. nasproti stopiti = upreti (upirati) se, ovreti (ovirati), o. in infera loca Ci., donec vis obiit Lucr. dokler ne nastopi kaka sila; occ.
1. zaiti, zahajati: Pl., Stat., Ci. poet., Plin. idr., in pelago nautis ex undis ortus in undis sol fit uti videatur obire et condere lumen Lucr., orientis aut obeuntis solis partes Ci.
2. (o mestih) (za)toniti, propasti (propadati), zamreti (zamirati): Plin. (5, 117; 5, 139); (o ljudeh) preminiti (preminevati), umreti (umirati): Pl., L., Lucr., Iuv., Plin., Vell., Eutr. idr., tecum vivere amem, tecum obeam lubens H. —
II. trans.
1. (hod)iti okoli, obhoditi (obhajati), pohajati, postopati, pohajkovati, postavati, obisk(ov)ati, potovati po čem, prepotovati kaj: V., O., Suet. idr., provinciam, Asiam, domūs, villas Ci., nundinas L. na semenj pri(haja)ti, vigilias T. obiti, obhoditi (obhajati) straže, narediti obhod straž, tentoria Cu. pregled(ov)ati, nadzirati, comitia, cenas Ci. ali symposia Ap. udeležiti (udeleževati) se; occ.
a) iti k čemu, dospe(va)ti (do) česa, doseči (dosegati) kaj: Acheruntem obibo Enn. ap. Fest., tantum urbis superfuturum, quantum flamma obire non potuisset Ci.
b) nasproti (stop)iti, iti na(d) koga, napasti (napadati): obit obvius hostes Sil., Ufentem collapsum poplite caeso ensis obit laudemque pedum cum sanguine ademit Sil., o. fortissima nomina ferro Sil. usmrtiti.
c) opaziti (opazovati), (po)čakati koga, kaj, pričak(ov)ati koga, kaj, ogled(ov)ati, pregled(ov)ati, razgled(ov)ati se: facinoris tempus Ci. čakati na priložnost, annum petitionis suae Ci., o. omnia visu V., oculis Plin. iun.; pren.: omnes oratione suā civitates o. Ci. v misel vzeti (jemati), dotakniti (dotikati) se.
2. lotiti (lotevati) se česa, prevze(ma)ti, nase vzeti (jemati), nastopiti (nastopati) kaj, podvreči se čemu, oskrbeti (oskrbovati), opraviti (opravljati), (iz)vršiti, (izvrševati): nihil erat, quod non ipse obiret Ci., o. munus vigiliarum L., munia imperii T. vladarske dolžnosti, officia L., Plin. iun., Iust., Suet., legationem Ci., res suas Ci., bellum L., bella T., pugnas V., proelia Lucr., pericula et labores L., adulteria Suet., concubitum Ap., vadimonium ali diem Ci. držati se roka, upoštevati rok; poseb. obire diem supremum N., Suet. ali samo diem o. N., Pl., Suet., Aur. zadnji dan nastopiti, evfem. umreti; tako tudi mortem obire Ter., Ci., Suet. ali (pesn.) letum o. Lucr., morte obitā Ci., V., Lucr., Gell. po smrti, pl. mortes obitas T.; od tod obītus 3 umrl, mrtev: L. Andr. ap. Prisc., pl. obiti Ap.
3. pesn. iti okrog česa = obdajati, obkrožati: Sil., chlamydem limbus obibat O., maria obeuntia terras V., equum leonis pellis obit V., pallor obit ora O.; pass.: campus obitur aquā O.
per-cursō -āre (-ātus) (frequ. k percurrere)
1. intr. pohajati, postopati, pohajkovati, potepati se, potikati se, klatiti se: latronum modo totis finibus nostris L., species quaedam scurrarum percursantium Ambr.
2. trans. prehoditi (prehajati), preiti (prehajati): ripas Plin. iun., percursando, quae obtineri nequibant T.
postúpati pòstūpām
1. postopati: postupati sudskim putem prema komu
2. ravnati: postupati rdavo, dobro s kim, s čim, prema kome; on postupa s tim kao da je njegovo