Franja

corrigō -ere -rēxī -rēctum (cum in regere)

1. (v)zravna(va)ti, naravna(va)ti, uravna(va)ti, na pravi tir spraviti (spravljati): catenas Ca., pampinos teneros, uti recte spectent Ca., lectum triclinii, quem imparem posuerunt Varr., detorta hastilia Sen. ph., pedamenta declinata Col., puerorum depravata crura Varr., aliquem (= alicui artūs ali membra) Varr., alicui digitum corrigere non posse Plin., c. cutem in facie Plin., malas labentes Suet., cerae correctae O. spet zglajene, c. aciem nostram a Volscis inclinatam Val. Max., cursum (classis) L. po pravi poti zaviti (z ladjevjem); preg.: c. curva Sen. ph. (Apocol.), Plin. iun. vse gore zravnati moči.

2. pren.
a) popraviti (popravljati), poravna(va)ti, izboljš(ev)ati, poboljš(ev)ati, spremeniti (spreminjati), odpraviti (odpravljati): Pl., Ter., Petr., Plin. iun. idr., suam consuetudinem, si mala est Varr., mores aliorum Ci., vel corrumpere mores civitatis vel corrigere Ci., emendare vitia corrigereque mores Q., c. testamenta virorum Ci., fabulas Aeschyli Q., quod mendum ista litura correxit? Ci., perpauca mutans, sed ita, ut ea, quae corrigere vult, mihi quidem depravare videatur Ci., corrigeres haec (to nasilje) postea Ci., c. delicta S., flagitium L., peccatum Ps.-Q., vitium Q., errorem Suet., acceptam in Illyrico ignominiam L., quidquid corrigere est nefas H., c. sua vota O. kaj boljšega si želeti, moram cursu O. zamudo dohiteti, nadomestiti, maciem corporis Plin.; v pass.: hac rogatione non iudicum sententia, sed legis vitium corrigebatur Ci., pueri facillime corriguntur in discendo, cum vitia imitantur emendandi causā magistri Ci., ancipitis fortuna temporis maturā virtute correcta Vell.; refl. poboljšati se (poseb. nravno): si populus perperam est consuetus (namreč kar se tiče govorice), corrigere se ipsum (debet) Varr., non modo superiores, sed etiam se ipse correxerat (namreč glede na ritem govora) Ci., tu ut umquam te corrigas? (namreč nravno) Ci., iam te ipse monuisti, iam correxisti (sc. te)? Sen. ph.; o govorniku, ki uporablja govorno podobo, imenovano correctio: cum corrigimus nosmet ipsos quasi reprehendentes Ci.
b) (osebe) poučiti (poučevati), (po)svariti, (po)karati: corrigendus potius quam leviter inflectendus videtur Ci., ipsā re corrigi S. spremeniti (poučiti) se dati, corrigi et emendari castigatione hac L., obiurgatione corrigi Q. — Od tod adj. pt. pf. corrēctus 3 poboljšan: nihil officiunt peccata vetera correcto Lact., attentior fiat correctiorque Gell. boljši, correctior disciplina Front.

cucinare v. tr. (pres. cucino)

1. kuhati:
cucinare il pranzo, la cena skuhati kosilo, večerjo

2. pren., pog. prirediti; popraviti; pripraviti:
gli cucinarono una bellla sorpresa pripravili so mu lepo presenečenje
cucinare qcn. per le feste koga pošteno zdelati, premlatiti

désenrayer [dezɑ̃rɛje] verbe transitif, technique popraviti (pokvarjeno orožje); vieilli odstraniti coklo

emend [iménd] prehodni glagol
popraviti, izboljšati, korigirati

emendare v. tr. (pres. emēndo)

1. popraviti, poboljšati:
emendare lo stile izboljšati slog

2. spremeniti, spreminjati, dopolniti zakonski osnutek

ēmendō -āre -āvī -ātum (ē in mendum)

1. napake očistiti (očiščevati), popraviti (popravljati): Vell., Suet., me rogat, ut annales suos emendem et edam Ci. ep., emendare tuum consilium Ci., male factos versus H.

2. pren. (v moralnem smislu) popraviti, izboljšati, (po)boljšati: vitia adulescentiae multis virtutibus emendare N., cum res Italas legibus emendes H., ut arte emendaturus fortunam H., conscius mihi sum corrigi me et emendari castigatione posse L.

3. medic. = (o)zdraviti: cutem, cicatrices, tussim, dolores capitis Plin.

4. kaznovati, pokoriti: Lamp., bovem cubitorem fame et siti Col., libertum non obsequentem aut verbis aut fustium castigatione Dig., domesticos … lanceā Lact., uxorem non solum verbis, sed etiam plagis Aug. — Adj. pt. pf. ēmendātus 3, adv. -ē,

1. brez napake, brezhiben, dovršen, pravilen: Plin., Q., Suet. idr., emendata Latina locutio Ci., pure et emendate loqui Ci., rem emendate perficere Hirt., carmina emendata H.

2. brezmadežen, brezgrajen: Plin. iun., Icti., emendati mores Ci., vir sapiens et em. H. vrl, kreposten mož, mulier emendatior Petr., homo emendatissimus Q., Plin. iun., Vop.

excūsō -āre -āvī -ātum (ex in causa)

1. koga ali kaj izgovoriti (izgovarjati), zagovarjati, opravičiti (opravičevati): uxori (pri ženi) excuses te Pl., excusare se apud regem Ci., excusavit … Terentius, quod … diceret Ci., his omnibus me vehementer excusatum volo Ci. rad bi, da bi bil pri vseh teh čisto opravičen, Varroni (pri Varonu) tarditatem litterarum mearum excusare Ci. ep., si Lysiades … excusetur Areopagites esse Ci., cum excusaretur solum vertisse exsilii causā L., prodit atque excusat Bibulum C., legati venerunt, qui se de superioris temporis consilio excusarent C., multa dixi, cur excusatus abirem H. da bi se opravičil, excusare missos ignes O., vires O., ut verba mea Alexandro (pred Aleksandrom, pri Aleksandru) excusem Cu., cum per senectutem, quominus interesse valeret, excusasset Aur.

2. kaj kot opravičevalni razlog ali v opravičilo navesti (navajati), izgovoriti (izgovarjati) se s čim: excusare morbum, propinquitatem Ci., inopiam suam C., ille Philippo (pri Filipu) excusare laborem H., excusare valetudinem L., errorem (zablodo) et adulescentiam L., consternationem, ignorationem Cu., iis diversa excusantibus T.; z ACI: Iust., excusare ebrios nos fecisse Pl., excusare minus datum ad occultandam facinoris invidiam Suet.

3. iz opravičevalnih razlogov
a) odkloniti (odklanjati), odbiti: reditum Agrippinae excusavit ob … hiemem T., Baeticis contra unum hominem advocationem excusare Plin. iun.
b) refl. in med. rešiti se česa, odtegniti se čemu: Plin. iun., Suet., ex eo, cui in universum excusari mallet T. čemur se hoče raje povsem odtegniti.
c) excusari aliqua re ali ab aliqua re oproščen biti česa: tutelā alicuius Ulp. (Dig.), a coepta (tutelā) Paul. (Dig.), ab aliqua re Ambr.

4. pren.
a) (zopet) popraviti, preravnati, poravnati: crimen lacrimis Stat., fallacem unius anni fidem omnibus annis Plin. iun., nefas armis Cl.
b) (za)ščititi: se ab aliqua re (zoper kaj) Pall.; z ne = preprečiti, ubraniti, ovreti (ovirati): Pall. — Adj. pt. pf. excūsātus 3, adv. -ē, izgovorjen, opravičen: inter quae necessitate praesentium rerum … excusata T., excusatā rei familiaris mediocritate Suet., hoc … ego excusatior, si forte sum lapsus Plin. iun., excusatissimus essem Sen. ph., fieri id videtur excusate Q., quo excusatius sub exemplo acciperentur T., exoratus excusatius facies Plin. iun., sperabat se excusatius sacrilegia commissurum Iust.

expiō -āre -āvī -ātum

1. kaj z grehom omadeževanega očistiti, greha oprostiti: Pers., Fl., metuo, te atque istos expiare ut possies Pl., expiandum forum esse ab illis sceleris vestigiis Ci., locum illum omnem expiastis Ci., nomen populi Romani expiare supplicio Ci. maščevati, mari omnia, quae violata sunt, expiari putantur Ci., religiones deorum expiare Ci., L., religionem aedium suarum expiare Ci. svojo hišo rešiti prekletstva, arma nondum expiatis uncta cruoribus H., filium expiare pecuniā publicā L.; occ. pokoro delati za … , pokoriti se za … , zadostiti za … , poravnati, popraviti: expiare errata Ci., scelus supplicio Ci., malam potentiam servili supplicio T., scelus H., L., virtute eorum expiato incommodo C., expiare legatorum iniurias L., dira detestatio nullā expiatur victimā H., poenas expiare H. pretrpeti kazen in se s tem oprostiti krivde, toda: tua scelera di in nostros milites expiaverunt Ci. bogovi so dali našim vojakom trpeti za …

2. (čudežna znamenja) s spravnimi darovi napraviti neškodljiva, zle posledice odvrniti (odvračati): quae di significent, quemadmodum ea expientur Ci., expiare prodigia L., vocem nocturnam L.

3. (bogove) spraviti, s spravnimi darovi pomiriti (umiriti): quibus (poenis) coniuratorum manes expiaretis Ci., Cereris numen supplicio expiare volebant Ci., deorum minas caede suorum expiari posse Iust.

4. utolažiti, utešiti, umiriti, zadovoljiti: ad expiandas cupiditates Ci., famem illam non expiaras Ci., expiare superioris aetatis exempla Saturnini atque Gracchorum casibus C., expiato suo dolore Hirt., expiatum est, quidquid ex foedere rupto irarum in nos caelestium fuit L., expiare errorem Plin. iun., cladem victoriis Iust.

exsarciō (exserciō, exarciō, exerciō) -īre (—) -(s)artūrus skrpa(va)ti: P. F.; pren. popraviti, poravnati, povrniti: sumptum suom Ter. (o sužnjih), id aliis rebus Q. Ci.

extirper [ɛkstirpe] verbe transitif izruvati (une plante rastlino), izpuliti, iztrebiti, izkoreniniti, uničiti; médecine odstraniti (une tumeur bulo); odpraviti (un préjugé predsodek); popraviti (zmoto, zablodo)

extirper un renseignement à quelqu'un iztrgati, s težavo izvleči iz koga informacijo

file² [fail] prehodni glagol
piliti
figurativno izpiliti, popraviti

fix¹ [fiks]

1. prehodni glagol (to, on, upon)
pritrditi, prilepiti, pripeti; usmeriti, upreti; nameriti; urediti; določiti; fiksirati, utrditi, utrjevati; organizirati; ustaliti; pripraviti, popraviti; naseliti, nastaniti; uokviriti; spraviti v zadrego; podkupiti

2. neprehodni glagol
otrdeti; nastaniti, namestiti se; odločiti se
ameriško nameravati
ameriško okrasiti se

to fix in one's head (ali memory) zapomniti si
ameriško, sleng to fix o.s. nastaniti se
pogovorno to fix a quarrel poravnati spor

flottmachen spraviti/spustiti v vodo; odvezati, splaviti; ein Fahrzeug: popraviti; figurativ eine Firma: spraviti na noge

heilen zdraviti, ozdraviti; Wunden: celiti se, (ausheilen) sceliti se, zaceliti se; einen Schaden: popraviti

imp² [imp] prehodni glagol
okrepiti ptiču krila, da bolje leti; dodati, povečati, popraviti; vsaditi, cepiti

improve [imprú:v]

1. prehodni glagol
izboljšati, popraviti, izpopolniti
(tudi ameriško) obdelati (zemljo), meliorirati; povečati vrednost, koristno uporabiti, izkoristiti; pomnožiti, povečati, zvišati; oplemenititi (into)
spremeniti (in v)

2. neprehodni glagol
izboljšati se, popraviti se, izpopolniti se; povečati se, napredovati
ekonomija rasti (cene)

to improve an occasion (ali opportunity) izkoristiti priložnost
to improve away (ali off, out) s poskusi za izboljšanje pokvariti, poslabšati; pokvariti še tisto, kar je bilo dobrega
to improve in strength postati močnejši
to improve (up)on izpopolniti kaj
not to be improved upon neprekosljiv
to improve the shining hour dobro izkoristiti čas

îndreptá îndrépt vt./vr.

1. ravnati, poravnati (se), zravnati (se)

2. popraviti (se)

3. izboljšati (se), poboljšati (se)

4. usmerjati (se), usmeriti (se), napotiti (se)

5. naravnati, uperiti

instand setzen popraviti, popravljati

inter-scrībō -ere vmes pisati; z vrinjenimi dostavki izboljš(ev)ati, popraviti (popravljati): alia interscribere, alia rescribere Plin. iun.

iskúpiti ìskūpīm
I.
1. odrešiti: svojom krvlju iskupio si nas bogu
2. odkupiti: iskupiti od turskog ropstva
3. spokoriti se za: iskupiti grijehove, krivicu spokoriti se za grehe, za krivdo
4. maščevati se za: iskupiti krv svoje djece
5. popraviti: učinjenu glupost mogu iskupiti samo pred licem neprijatelja
II. iskupiti se
1. odrešiti se
2. odkupiti se
3. popraviti: iskupiti se za propuštenu šansu