Franja

Zadetki iskanja

  • ease off prehodni glagol & neprehodni glagol
    popustiti, zmanjšati (strogost, težave)
    trgovina padati (delnice); odriniti ladjo od brega
  • einbrechen* in eine Wohnung, ein Haus: vlomiti; eine Tür, ins Blut usw.: vdreti; durchs Eis: vdreti se; eine Mauer: podreti (sich se); Dunkelheit, Nacht: padati; bei der einbrechenden Dämmerung ko pada mrak, ko se mrači
  • einfallen*

    1. (in den Sinn kommen) priti na misel, domisliti se; (es fiel ihm ein domislil se je), spomniti se (spomnil se je), izmisliti si kaj (izmislil si je)

    2. intransitiv Licht, Truppen: vpasti, vpadati, Truppen: vdreti

    3. ein Gebäude: porušiti se, sesuti se; Wangen, Gesicht: upasti

    4. Schichten: padati

    5. einfallen in einen Gesang usw.: pridružiti se (čemu), pritegniti

    6. (beginnen) napočiti, začeti se
  • faiblir [fɛblir] verbe intransitif (o)slabeti, pojemati, padati (tečaji), popustiti

    le bruit faiblit hrup pojema
    ma patience faiblit izgubljam potrpljenje
    le malade faiblit bolnik hira, slabí
    je faiblis à la vue du sang slabo mi postane ob pogledu na kri
  • fall*1 [fɔ:l]

    1. neprehodni glagol (in, to, from)
    pasti, padati; pripasti, pripadati; podreti, prevrniti, zgruditi se; popustiti, popuščati; upadati; spustiti se
    zoologija roditi se; spuščati se; izlivati se; viseti; (z)manjšati, poleči se; poginiti; podleči; z vnemo se lotiti; propadati; zgoditi se; morati

    2. prehodni glagol
    ameriško, narečno sekati drevesa

    o fall adoing začeti kaj (npr. alaughing zasmejati se)
    to fall asleep zaspati
    to fall to blows stepsti, spopasti se
    to fall due zapasti (menica)
    to fall dumb onemeti
    to fall from favour pasti v nemilost
    to fall flat doživeti neuspeh
    to fall foul of spopasti se, napasti; prepirati se
    to fall from grace grešiti
    to fall in love zaljubiti se
    to fall in two razpoloviti se
    to fall into habit navaditi se
    to fall into conversation with s.o. začeti pogovor s kom
    to fall a prey (ali victim, sacrifice) postati žrtev
    to fall into a rage pobesneti
    to fall heir to podedovati po
    to fall to pieces razpasti
    to fall on a sword figurativno narediti samomor
    to fall on one's feet imeti srečo, izvleči se
    his face fell kislo je pogledal
    to fall to one's lot biti komu usojeno
    to fall between two stools usesti se med dva stola
    to fall into oblivion biti pozabljen
  • fallen (fiel, gefallen) pasti, padati; (abfallen) upadati; Worte: biti izrečen; fallen lassen spustiti; sich fallen lassen vreči se, spustiti se; jemanden fallen lassen prenehati se družiti z; fallen an/auf (in jemandes Besitz kommen) pripasti; fallen auf eine Fährte: izslediti; fallen in, unter eine Kategorie, Rubrik: spadati v; fallen auf ein Datum, einen Tag: sovpasti z, pasti na; ins [Schloß] Schloss fallen zapreti se; zur Last fallen biti v breme, bremeniti; zum Opfer fallen biti/postati žrtev; in die Rede fallen skočiti v besedo; schwer/leicht fallen težko (mi, ti...) je, s težavo (es fiel mir schwer s težavo sem...) ; aufs Herz fallen težiti srce
  • flow1 [flou] neprehodni glagol (into)
    teči, pritekati; pretakati se; uliti se, privreti; plimati; valovati; potekati, minevati
    figurativno (from) izvirati, nastajati; v gubah viseti, padati

    to flow with s.th. obilovati česa
  • fluō -ere, flūxī, flūxum (gl. tudi flō; prim. gr. φλύω prekipevam, vzkipevam, gr. φλυαρέω blebetam, lat. flēmina, flūctus, flūxus, flūmen [iz *flug(s)men], fluidus, fluitāre, fluvius, fluvia, flustra, stlat. con-flūgēs ali po drugih con-flugae)

    I.

    1. teči, pretakati se; najprej o vodi in drugih tekočinah: inter fines Helvetiorum et Allobrogum … Rhodanus fluit C., ut oculis, in utram partem fluat (Arar), iudicari non possit C., Chrysas est amnis, qui per Assorinorum agros fluit Ci., tantos terrae motus … factos esse, ut … flumina in contrarias partes fluxerint Ci., magnus fluens Nilus V. mogočno tekoči, madidis gravis fluere unda capillis (videtur) O., non intermissis ut fluat imber aquis O., mella fluant illi V., sudor fluit undique rivis V., fluit de corpore sudor O., fluxit discusso cortice sanguis O., fluxit in terram Remi cruor H., sanguis terras fluxurus in omnes Lucan., fluit lac vimine querno O., fluunt lacrimae per ora O., lacrimae fluunt, fluentes lacrimae Hier.; potem o raztopljenih kovinah in drugih rečeh: fluit aes rivis V., fluit aurum ignibus O., per oculos cerebrum molle fluit O.; pren. o govoru: ex eius ore melle dulcius fluebat oratio Ci., ne fluat oratio Ci. da ne teče enolično, cum flueret lutulentus (Lucilius) H. ko mu je beseda tekla v blatnem (umazanem) toku njegovih verzov, carmen … fluit O. teče gladko, in Herodoto omnia leniter fluunt Q.grammatice pleno iam satis alveo fluit Q.; occ.
    a) kot medic. t. t. drisko imeti, ulivati se: fluit alvus, corpus Cels. fluentes morbi Cels. bolezni, ki jih spremlja driska (naspr. astricti, compressi).
    b) z abl. = moker biti od česa, biti oblit s čim, pluti s čim, iz (s) koga (česa), po kom (čem) teči ali se cediti: membra fluentia tabo V., ille cruore fluens O. poln krvi, okrvavljen, oblit s krvjo = s krvjo plujoč, sudore fluentia bracchia O. vse mokre od potu, oblite s potom, rubenti fluxit mulctra mero Sil.; z in c. abl.: in madida veste fluens V. ves zmočen v mokri obleki; pesn. = bogat biti, imeti veliko česa, obilovati s čim: multo Baccho (= vino) fl. V., terra auro fluxit V.; abs.: fluentes buccae Ci. (Orat. in Pison. 11, 25) lica, po katerih se cedi mazilo (toda: buccis fluentibus [Gallus] Ci., gl. spodaj pod fluēns).

    2. metaf. (o množici ljudstva) dreti, vreti, valiti se: omnisque relictis turba fluit castris V., fluunt ad regia tecta V., effuse fluentem in se aciem excepēre Cu.; occ.
    a) (o zraku, vetru, ognju) hlipeti, veti, valiti se: aliunde fluens … aër Lucr., nec ratione fluunt (venti) Lucr., de litore Coo aura fluens Lucan., fluit undique victor Mulciber Sil.
    b) (o obleki, laseh idr.) (valovito) se spuščati, usipati se ali padati: fluens vestis O., Pr., nodo collecta sinus fluentes V., fluentem fronde premit crinem V., comae per levia colla fluentes Pr., fluant per mea corpora rosae Pr.; ramos compesce fluentes V. viseče, divje.
    c) na tla pasti, zgruditi se, sesesti: ad terram fluit cervix V., ad terram non sponte fluens V., viscera lapsa fluunt O. se usipljejo.
    č) izlivati se, vreti iz česa: multaque ab ea (lunā) manant et fluunt Ci.
    d) (raz)širiti se: Pythagorae disciplina cum longe lateque flueret Ci., multum autem fluxisse de scriptis nostris sermonem Ci. mnoge in kaj različne izjave da so se razglasile.
    e) (neovirano) teči, v teku biti, potekati, goditi se, vršiti se: cuncta fluunt (prim.: gr. πάντα ῥεῖ) O., quibus (causis) ab aeterno tempore fluentibus in aeternum Ci., in rebus prosperis et ad voluntatem fluentibus Ci. v sreči in če gre vse po volji (po godu), rebus ad voluntatem fluentibus S. fr., nec praesentia prospere fluebant T. ni prav potekalo; quod (Caecubum) fluentem nauseam coërceat H. gnusa tok (= bljuvanje).

    3. pren. potekati, nastati, izhajati, izvirati: haec omnia ex eodem fonte fluxerunt Ci., ab isto capite fluere necesse est omnem rationem bonorum et malorum Ci., disciplinis Graecis, unde et nostrae fluxerunt Q., omnia ex natura rerum … fluere Q.; occ. hoteti, meriti kam: videamus, illius rationes quorsum fluant Ci., res fluit ad interregnum Ci.

    II.

    1. pasti iz česa: fluent arma de manibus Ci.

    2.
    a) odpasti, izpasti: sponte fluant (poma) matura suā O., fluunt capilli Cels.
    b) pren. teči, preteči, uteči, ubežati, (iz)giniti, miniti: tarda fluunt tempora H., fluit tempus Sen. ph., cetera nasci, occidere, fluere, labi Ci., fluit voluptas corporis et avolat Ci., fluere omnia cernimus Lucr.

    3. na valovih plavati, pluti: nec mersa est pelago, nec fluit ulla ratis Mart.

    4.
    a) tako rekoč (raz)topiti se, oslabeti, omagati, opešati: dissolvuntur enim tum demum membra fluuntque Lucr., fluunt sudore et lassitudine membra L. se spotijo in omagajo, fluentibus membris Cu., surae fluxere Lucan., Romani, cum … fluere iam lassitudine vires sentirent L., fl. mollitie Ci. ali mollitiis Vell. topiti se v mehkužnosti, onemoči od mehkužnosti, fl. luxu L., Cu. topiti se (živeti) v razkošju, tako tudi: fl. voluptatibus Sen. ph.; ne in luxuriam flueretis Aug.
    b) pren. ničev, prazen biti; labor ille, carens rectore, fluit Q.

    5. trans. izli(va)ti, razli(va)ti, obilno da(ja)ti: quando petra aquas fluxit Ambr., Oenotria palmite largo vina fluens Cl., cuius (storacis) virgulae … lacrimam fluunt Isid.; kot medic. t. t.: fl. sanguinem Cael., sanguinem ex capite, ex iecore, ex supernis faucium Cael.; pren.: legi litteras tuas fluentes lac et mel Aug. — Od tod

    I. adj. pt. pr. fluēns -entis

    1. (o govoru)
    a) enakomerno tekoč, miren: tracta quaedam et fluens … oratio Ci., fl. contextus Q., elegi fluentes Plin. iun. fluentes carminum deliciae Gell.,
    b) enolično tekoč, enoličen, brez odstavkov: ut ne aut dissoluta aut fluens sit oratio Ci., inculta et fluens est oratio Ci.; occ. (o govorniku): in … descriptionibus fusi ac fluentes sumus Q. smo obširni in enolični.

    2. mlahav, mlahavo viseč, povešen, klapast: buccis fluentibus (Gallus) Ci. (De orat. 2, 66, 266) s povešenimi (lici), fluentibus membris Cu., Aug.; o osebah: (pueri) soluti ac fluentes Q., incessu ipso … fluentes Sen. ph. — Adv. fluenter valovito (se gibajoč), v valovitem gibanju: res quaeque fluenter fertur Lucr., capillo fl. undante Ap. z valovito se spuščajočimi lasmi. —

    II. adj. pt. pf. flūxus 3, adv. ē

    I. tekoč: quod (vas) fluxum … videbat Lucr., fluxi suci Plin., elementa arida atque fluxa Ap. —

    II. metaf.

    1. valovito se spuščajoč, spuščen, ohlapen, prost = razpleten (o laseh): amictūs Lucan., habena L., carbasa Lucr. vihrajoča, plahutajoča, arma T. ki jim skoraj pade iz roke, crine fluxo T., cingi fluxiore cinctu Suet. ohlapneje se prepasati; (o osebah) z gen.: vestium Arsacidae Ap. z valovito se spuščajočimi oblačili.

    2. mlahav, medel, slaboten: iuvenum corpora Col., Germanorum fluxa corpora T., spadone eviratior fluxo Mart., animi aetate fluxi S., noctu dieque fluxi T. zanikrni, animi fluxioris esse Suet. nekoliko lahkomiselnih načel, nekoliko širokovesten; z gen.: fluxa morum gens Sil. zanikrnega značaja, neznačajen rod, fluxius agens Amm. nemarneje, zanikrneje.

    3. nestanoviten, minljiv, omahljiv, negotov, nezanesljiv: divitiarum et formae gloria fluxa et fragilis est S., fl. fides Pl., S., L., T. nezanesljiva zvestoba, nezanesljivost, verolomnost, res humanae fluxae et mobiles L., nihil … tam instabile ac fluxum est quam fama potentiae T.

    4. propadajoč, razpadajoč, razmajan, nevzdržen: murorum aevo fluxa T. razpadajoča mesta; pren.: res fluxae Ci. ep. nevzdržne, Galbae fluxa auctoritas T. spodkopana, fluxa senio mens T. oslabel od starosti, studia inania et fluxa T. le začasnega uspeha, omnia fluxa infirmaque Ap. razpadljivo.

    Opomba: Fut. I. fluebunt: It.; pt. fut. act.. fluiturus: Boet.; star. pt. pf.. fluctus in pt. fut. act. flucturus: Prisc. (neizpričano).
  • grandinare

    A) v. intr. impers. (pres. grandina) padati (toča)
    è (ha) grandinato tutto il giorno ves dan je padala toča

    B) v. intr. pren. padati, usuti se kot toča, deževati:
    le bombe grandinavano tutt'intorno bombe so kot toča padale vsenaokrog
    dopo tanti incidenti le multe grandineranno po tolikih prometnih nesrečah bodo globe kar deževale
  • grúditi -im
    I. gristi, glodati: gruditi prepečenec, skorjo kruha; lakota me grudi
    gladan sam; vest ga grudi
    osjeća (-seć-) se krivim
    II. gruditi se
    1. padati, klecati: gruditi se pod bremenom
    2. gomilati se, skupljati se: grudijo se črni oblaki
  • hail2 [héil] neprehodni glagol
    padati (toča)
    figurativno deževati (udarci, besede)

    it is hailing toča pada
    to hail down opljuskati s točo; figurativno zasuti s, z
  • herabfallen* pasti, padati
  • herabhängen* viseti (navzdol), Haare: viseti, padati
  • heruntergehen* voditi (sem) dol; priti dol, stran; (sinken) padati, pasti; mit etwas znižati, zniževati
  • herunterschlagen* zbiti, einen Kragen: obrniti; (fallen) padati; Ärmel: spustiti, odvihati
  • ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
    1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
    2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
    3. iti, padati: čitav dan ide kiša
    4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
    5. vreti na dan: suze joj idu na oči
    6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
    7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
    8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
    9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
    10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
    11. tikati se: ove riječi tebe idu
    12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
    13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
    14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
    15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
    16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
    17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!
  • impinge [impíndž] neprehodni glagol
    trčiti, zadeti (on, upon, against)
    vtikati se (on)
    padati (svetloba); kršiti (zakone)
  • incline2 [inkláin]

    1. neprehodni glagol
    nagniti se, nagibati se, pobesiti se, biti nagnjen (to, toward k)
    (koso) padati; vdreti se (rudnik); nagibati se (dan); biti naklonjen (to komu, čemu)

    2. prehodni glagol
    nagniti, nagibati (to k)
    pobesiti

    to incline to red vleči na rdeče
    to incline to stoutness biti nagnjen k debelosti
    the roof inclines sharply streha strmo pada
    to incline one's ear to s.o. koga naklonjeno poslušati
    to incline one's head pobesiti glavo
  • incorrere* v. intr. (pres. incorro) (incappare) pasti, padati (v); naleteti (na):
    incorrere in un pericolo znajti se, biti v nevarnosti
    incorrere nella scomunica biti izobčen
  • kȁckati -ām
    1. kapljati: voda kacka; dobitak po malo kacka
    2. ekspr. padati: kesteni više ne kackaju