Franja

dēcīdō¹ -ere -cīdī -cīsum (dē in caedere)

I. odsekati, odrezati: Ca., Cels., Col., Mel., collum Pl., nasum auresque L., aures T., caput (alicuius) Vell., Sen. rh., decisum caput Cu., d. dexteram, ramos V., ramos falcibus Lucr., silvas Plin. posekati, decisis pennis H. s spodrezanimi perutmi, d. aliquem verberibus Hadrian. in Dig. nasekati, pretepsti; pren.: ego pol istam aliquorsum tragulam decidero Pl. pred tem (name namerjenim) kopjem se bom že kako obvaroval = ta napad (te zvijače) bom že odbil.

— II. pren.

1.
a) (kak posel) opraviti, dokončati, izvesti do konca: Q., ut cum Chrysogono (rem) transigeret atque decideret Ci., omnibus rebus actis atque decisis Ci., post decisa negotia H., Suet.
b) abs.: dogovoriti se, pogoditi se, sporazumeti se: Aur., tu sine me cum Flavio decidisti Ci., ut in iugera singula ternis medimnis (abl. za tri medimne) decidere liceret Ci., qui DCC medimnis decidere noluisset Ci.; brezos.: nisi cum muliere decideretur Ci.; z dopolnilom: de tota re decidit cum Roscio Ci.; z odvisnim vprašanjem: decidit, quid liberis dissolveret Ci.; s finalnim stavkom: cum propinquis suis decidit, ne reos facerent Ci.

2. obrezati = zmanjšati, znižati: ad tertiam partem vectigal Lamp.

dēmetō -ere -messuī (redko) -messum pokositi, požeti: hordeum Ca. fr., Hemina ap. Prisc., alienos agros, fructus Ci., demesso frumento C., quod maturi (frumenti) erat circa, demessum … est L., demessae segetes T.; o drugih stvareh, poseb. pesn.: virgineo demessus pollice flos V. utrgana, d. favos Col. čebele spodreza(va)ti; v pomenu odsekati, odrezati: demetit (po drugih decutit) ense caput O., testes caudamque salacem d. ferro H., sibi has partes (= spolovila) Arn., colla viri dextramque micantem d. Sil.; v pomenu posekati: demetit ense Protin Val. Fl., tantum acies hominumque ferox discordia ferro demetit Sil.

dēputō -āre -āvī -ātum

I. odrez(ov)ati, obrez(ov)ati: Ca., Col., umbras (senčnate veje) O.

— II. pren.

1. natančno (pre)ceniti, za kaj odločno imeti, (komu) kaj v kaj šteti: vide si hoc utibile magis deputas Pl., d. aliquem malo quovis dignum Ter., operam alicuius parvi pretii Ter., omne id deputare esse in lucro Ter., d. aliquem esse hebetem aeque ac pecus Acc. ap. Ci., aliquid delicto (dat.) Tert.

2. v pozni lat.
a) koga (kaj) za kaj, za koga nameniti (namenjati): Aur., Vop., vaccas steriles aratro Pall., milites obsequiis ali ad obsequia (za službovanje) Veg., vectigalia civitatibus Lamp. odmeriti.
b) da(ja)ti, prepustiti (prepuščati): patrimonia sua mimis Vop.
c) kot krivdo pripisovati komu kaj = koga česa kriviti: aliquid deo Eccl.

dēsecō -āre -secuī -sectum odsekati, odrezati: Varr., partes ex toto Ci., aures C., desecto collo V., addere … particulam undique desectam H., totā cervice desectā L., d. vitem, herbam Col., segetes et prata Col., aliquid serrā ali serrulā Col. odžagati, saxa metallis Stat. izsekati, nares et auriculas Lact.

detruncate [di:trʌ́ŋkeit] prehodni glagol
odrezati, oklestiti, okrniti

dissever [dissévə] prehodni glagol & neprehodni glagol
(raz)deliti, prerezati, presekati, odrezati; ločiti, odcepiti (se)

dock⁶ [dɔk] prehodni glagol
odrezati, pristriči; zmanjšati, znižati

ébouter [ebute] verbe transitif odrezati konico (quelque chose česa); skrajšati (un bâton palico); odrezati (nit)

exsecō (execō, ex[s]icō) -āre -secuī -sectum

1. izrezati, odrezati, odsekati: Pl., Sen. ph., Ap. idr., exsecta lingua Ci., Cat., armarii fundum exsecuit Ci., cornu exsecto H., exsecare pelles O., Lichas exsectus matre peremptā V., exsecare serrā arborem Col. odžagati, arbores et vites Amm., vivae mulieris ventrem Amm. razparati, qui sexcentos exsecuit Tert. je rezal; pren.: exsecare vitiosas partes rei publicae Ci., nervis omnibus urbis exsectis Ci., exsecant pestem aliquam tamquam strumam civitatis Ci., quid miserius quam exsectum et exemptum honoribus senatoriis labore et molestia non carere Plin. iun.; pesn.: quinas hic capiti mercedes exsecat H. odira s petimi odstotki (mesečno = s 60% letno).

2. occ. komu moštvo vzeti, skopiti koga: Petr., Mart., Suet., Ap., Lact., opinio exsectum Caelum a filio Saturno Ci., exsectis virilitatem restituere non posse Auct. b. Alx.

Opomba: Cj. pf. act.: exsecaveris Ca.

fortschneiden^* odrezati

in-cīdo² -ere -cīdī -cīsum (in, caedere)

1. vrezati, zarezati, narezati, vsekati, nasekati, vdolbsti: Auct. b. Hisp., Lamp., arbor inciditur Plin., incisae servant mea nomina fagi O., tenerae arbores incisae C. narezana; od tod: incisus pulmo Ci. ali folia incisa Plin. z zarezo, quod possim titulis incidere Iuv., tabula his litteris incisa L., marmora notis incisa H. marmornate plošče z (vsekanimi) napisi. Z obj. napisanega na vprašanje kje? z in in abl.: Plin., Plin. iun., Suet., epigramma incisum est in basi Ci., exemplum (kopija) in pilā lapideā incisum N., in ea basi nomen Africani erat incisum Ci.; na vprašanje kam? (z in in acc.): Suet., Plin., Plin. iun., inmunitates in aes iubebat incidi Ci.; abs.: incidebantur (sc. in aes) leges Ci.; z dat.: Suet., sepulcro summam i. H., verba ceris i. O. včrtati, začrtati v … , amores arboribus i. O. ljubezenske tožbe v … vrezati (zarezati).

2. occ.
a) (vrezujoč) obrezati: pinnas i. Ci., vites i. V., etsi incidamus media, ne nimis sero ad extrema veniamus. Ci. obrežemo = na kratko obdelamo (opravimo).
b) (vrezujoč) prerezati, razrezati, odrezati: nos linum incidimus Ci. odpremo pismo, venas (venam) incidere Plin., T., Suet., Cels. žile prerezati, kri izpustiti (komu), puščati (komu), qui legato venas incideret Ci. je dal žile prerezati, funem i. V.; pogosto pren.: incidunt nervos populi Romani Ci. režejo narodu kite = mrtvijo, slabijo ga, spes incisa L. „odrezano“ = odvzeto, odneseno, horam casus incidit Sen. ph.
c) s prolept. obj. (vrezujoč) izrezati, izsekati: ferro incidit perpetuos dentes (na žagi) O., novas incide faces! V.
č) kot medic. t. t.: raztelesiti (razteleševati), razuditi (razudovati): corpora mortuorum Cels., nocentes homines vivos Cels.

3. metaf.
a) pretrgati, prekiniti, motiti: non lusisse pudet, sed non incidere ludum H., interrogatio sermonem incidit L., novas incidere lites me monuit V., omnem deliberationem i. Ci., genus vocis incidens Ci. premolkujoč.
b) ovreči, zavreči, razveljaviti (razveljavljati), uničiti: testamentum, tabulas (testamenti) Icti. Od tod subst. pt. pf. incīsum -ī, n (ret. t. t.) zareza = odstavek v periodi (= gr. κόμμα, lat. tudi incīsiō): Ci., Q.

2. adv. pt. pf. incīsē (= incīsim): Ci.

kappen (abschneiden) odrezati, prirezati, presekati; ein Tier: kastrirati, einen Hahn: kopuniti; ein Gespräch, eine Beziehung: prekiniti, pretrgati; Geldmittel: zmanjšati, reducirati; Technik previhati, podvihati; robiti; Holz: čeliti, očeliti

losschneiden^* odrezati

metō² -ere, pf. opisan z messum fēcī (messuī, gl. opombo), messum (kor. *(a)mē- kositi, žeti; prim. gr. ἀμάω kosim, žanjem, ἀμάομαι zbiram, ἀμητός požeti plod, požeto polje, lat. messis)

1. (po)kositi, (po)žeti: Ca. fr., Varr., Col., in metendo occupati O., pabula falce metis O.; subst. pt. pr. metentēs L. kosci; occ. rezati, odrez(ov)ati, odseka(va)ti, odbi(ja)ti, (od)striči: arva Pr., postremus metito (sc. uvas) V., barbam Iuv., barbam forcipe Mart., barbam Iuv., capillos Mart., rosam police Mart., virgā lilia summa O., ferra metebat aper O. je odžiral; metaf. (po)kositi, (po)sekati, ubi(ja)ti, pobi(ja)ti, poraziti, (po)tolči, podreti (podirati), (po)moriti: proxima quaeque metit gladio latumque per agmen ardens limitem agit ferro V., primos et extremos metendo stravit humum H., metit Orcus grandia cum parvis O.

2. žeti, nažeti, požeti, (po)kositi: messem Pl., vindemiam Plin. brati, obirati, trgati, uva metitur Plin. se trga; (o drugih pridelkih) brati, nab(i)rati, ob(i)rati, zb(i)rati: tus Plin., purpureosque metunt flores et flumina libant summa leves O. nabirajo med iz škrlatnih cvetk; meton. = prebivati kje: qui Batulum metunt Sil.; pren.: ut sementem feceris, ita metes Ci., sibi quisque ruri metit Pl. vsakdo gleda na svojo korist, mihi istic nec seritur nec metitur Pl. od tega nimam nobene koristi, to me nič ne briga.

Opomba: Prvotni pravilni pf. messuī: Ca. ap. P. F., Prisc., M.

mozzare v. tr. (pres. mozzo) odrezati, odsekati:
mozzare il discorso pren. prekiniti razgovor
mozzare le parole in bocca a qcn. pren. vzeti komu besedo, ne pustiti do besede
un vento da mozzare il fiato pren. veter, ki jemlje sapo (hud veter)

mutilare v. tr. (pres. mutilo)

1. odrezati; pohabiti:
l'hanno mutilato di un braccio odrezali so mu roko

2. ekst. pren. okrniti

nibbeln, Technik odrezati

òdsjeći odsijèčēm (ijek.), òdseći odséčēm (ek.)
I. odsekati, odrezati: odsjeći prst, prut; odsjeći komad hljeba, kruha; Ljubljana je bila za vrijeme rata potpuno odsječena od ostale zemlje
II. odsjeći se
1. odsekati se, odrezati se
2. ekspr. zarežati na koga: odsjeći se na koga
3. odsjekle mu se noge od straha zelo se je prestrašil, ustrašil

odvaràkati -ām (madž. faragni) dial. odrezati, odsekati: odvarakati komad hljeba, glavu

odžágati -am
1. otpiliti, otesteriti, odrezati, odsjeći, odseći pilom, testerom: odžagati hlod
2. ekspr. odžagati koga skinuti koga s položaja