Franja

mùtljati -ām
I. mešati, delati zmedo: četnici mutljaju, ubacili su sada provokatore u naše jedinice
II. mutljati se
1. motati se, vrteti se: mutljaju se žene po kući praveći kolače za blagdane
2. krčiti se, obračati se: u meni se mutlja i srce i džigerica

mȕvati se -ām se ekspr.
1. motati se: šta se ti muvaš ovuda, oko djevojaka
2. potikati se: nikad nije kod kuće, uvijek se negdje muva
3. prerivati se, drenjati se: slijepci i bogalji muvaju se tamo-amo kroz narod

navíjati nàvījām
I.
1. navijati: navijati predu, konac, sat, časovnik
2. šport. navijati: navijati kod utakmice
3. ekspr. govoriti v svoj prid, navijati: navijati na svoju ruku; navijati riječima
4. zavzemati se, navijati: Ćaja-paša je mnogo navijao da Miloš ostane u Beogradu
5. ekspr. napeljevati: navijati vodu na svoj mlin
II. navijati se
1. navijati se
2. nagibati se, sklanjati se: navijati se s konja
3. motati se

omuhávatí se -am se
1. muvati se, vrzmati se, motati se: omuhavati se okrog deklet
2. dijal. skanjivati se, skanjerati se

pètljati -ām
I.
1. petljati, vezati na petljo
2. vmešavati: mene u tu rabotu ne petljajte
3. spletkariti: svi ste vi jednaki: petljate, lažete, izmišljate, jer i ne znate drugo
4. imeti težave: još s njim da petljam
5. izmikati se, ovinkariti, govoriti po ovinkih: petljao je, ali je najzad ipak priznao
6. životariti: mi smo petljali i krparili kako smo znali i umjeli
7. šušmariti: sad se ovi mediokriteti nešto znoje i petljaju bez ministra predsednika, a vreme prolazi
8. jecljati, izgovarjati se, izmotavati se: jesi li ga tukao? pita upravnik stražara. - Pa, ovaj, jesam! petlja stražar
II. petljati se
1. mešati se v tuje zadeve: nemoj se petljati u moje poslove
2. motati se: djeca poplašila, pa se sakrivaju i petljaju oko nas
3. truditi se, mučiti se, zadrževati se: već će ti oni kod brigade sve objasniti, a ja se više neću s tobom petljati

re-legō² -ere -lēgī -lēctum (re in legere) zopet (znova, ponovno) skupaj vzeti (jemati), zopet (znova, ponovno) povze(ma)ti, nazaj (z)motati, zmotati (zmotavati), nazaj zvi(ja)ti, nazaj vleči, nazaj potegniti (potegovati, (po)vleči): ianua filo (sc. Ariadnes) relecto inventa est O., abies docilis relegi Val. Fl.; pren.: quae dederam supra Pers. vzeti nazaj (preklicati), kar sem bil zgoraj priznal.

2. zopet (znova, ponovno) prepotovati, zopet (znova, ponovno) preteči, zopet (znova, ponovno) preiti, zopet (znova, ponovno) odriniti, zopet (znova, ponovno) prepluti: vias Val. Fl., aquas Hellespontiacas O., litora V. nazaj jadrati, relegit Asiam adpellitque Colophona T.; metaf. beroč, govoreč, v mislih preiti (prehajati), pregledati (pregledovati), premisliti (premišljevati): sermone labores O., quae ad cultum deorum pertinent Ci., omnia diligenter retractare et tamquam relegere Ci.

3. zopet (znova, ponovno) (pre)brati: scripta O., Troiani belli scriptorem H.

4. (pre)brati, (pre)čitati komu kaj: alicui librum Col.

revolvō -ere -volvī -volūtum (re in volvere)

1. nazaj (za)kotaliti, nazaj (z)valiti (valjati), nazaj kotati, nazaj kotaljati, nazaj kotaljicati, nazaj kotalikati, nazaj navi(ja)ti, nazaj (na)motati: V., T. idr., pelagus fluctum revolvit in partem superiorem Col., revolvere retro fila Sen. tr. ali stamina Stat. (o Parkah) razviti, odviti, razmotati, odmotati = spremeniti usodo, revoluta aestu saxa V. naplavljen pesek, amnis molis obiectu revolutus T. odbita; refl. in med. nazaj pasti (padati), nazaj se (s)kotaliti, nazaj se (za)kotaliti, nazaj se (z)valiti (zavaliti), nazaj se (za)kotati, nazaj se skotati, nazaj se (po)takati: draco serpit subter superaque revolvens sese … Ci. poet., revolutus equo V., ter revoluta toro est V. se je zgrudila nazaj na … , revoluta aequora V. valove nazaj goneče morje = oseka; metaf.: revoluta saecula O. pretekla, revoluta dies V. v krožnem teku vrnivši se, centesimā revolvente se (vračati se) lunā Plin., revolvi in veterem figuram V. zopet se spremeniti v staro (prejšnjo) podobo, zopet dobiti nekdanjo podobo, casūs iterum revolvere V. znova prebiti, znova prestati, rursus iter omne revolvere V. premeriti pot nazaj, prehoditi (premeriti, prevaliti) pot nazaj; tako tudi aequora revolvens V.; occ. razviti (odmotati) (knjižni) zvitek = odpreti knjigo, prebrati knjigo: Origines L. Katonove „Origines“ (Izvore), librum ad extremum Plin. iun. do konca prebrati = librum usque ad umbilicum Sen. rh., loca iam recitata revolvere H. znova (pre)brati ((pre)čitati); metaf. obnoviti (obnavljati), ponoviti (ponavljati): sed quid ego haec ingrata revolvo? V., dicta factaque eius revolvere T., fata Sil., Numa visa revolvit O. premišljuje, razmišlja o … , animus iras revolvens T. vedno na novo srd razpihujoče (razvnemajoče) srce.

2. metaf.
a) zvesti (zvajati) na kaj, razložiti (razlagati) s čim: omnia necessario a tempore atque homine ad communes rerum atque generum summas revolventur Ci.
b) (po)vrniti (vračati) se k čemu (zlasti v mislih in govoru), zopet (znova, ponovno, spet) vzeti (jemati) v misel (v razmislek): revolvi ad memoriam coniugii T. zopet pomisliti na svojega zakonca, itaque revolvor identidem in Tusculanum Ci. se vedno vračam k svojemu tuskulskemu posestvu (= k naklepu, da bi prodal svoje posestvo v Tuskulu), ad vana et totiens irrisa revolvi T., ut ad illa elementa revolvar Ci., ad patris sententiam revolvi Ci.; occ.
a) zopet (znova, ponovno, spet) v kaj pasti (padati), zaiti (zahajati), zabresti, zagaziti, zopet (znova, ponovno, spet) zapasti (zapadati) čemu: revolvi in eandem vitam Ter., in luxuriam Iust.
b) priti (prihajati) v kak (slabši) položaj, pogrezniti (pogrezati) se v kaj: revolutus ad dispensationem inopiae L. prisiljen razdeliti nezadostno zalogo, revolutus ad vitia T., eo revolvi rem, ut … L. da je prišlo do tega, da … , quid in ista revolvor? O. kako sem prišel na to?

smolíti -im, smoli -ite, smolil -a
I. smoliti, mazati smolom, katraniti, katranisati: smoliti ladjo
II. smoliti se vrzmati se, motati se: smoliti se okoli deklet

šèprtljiti -im
I.
1. šušmariči, nespretno kaj delati: šeprtljeći nešto oko pušaka, uđoše na prstima
2. nejasno, zmedeno govoriti: što da tu šeprtljimo i otežemo, došli smo da pitamo držite li s nama
II. šeprtljiti se motati se: mlađi se stao nešto šeprtljiti oko ognjišta

varàkati -ām
I.
1. slepiti, goljufati: sreća svuda varaka
2. migati, migljati: svjetlost treperi i varaka
3. migati, skakati sem ter tja: zec je varakao da bi zameo trag
4. lavirati, omahovati: varakati između dvije sile
II. varakati se
1. slepiti se, goljufati se
2. izmikati se, skakati sem ter tja
3. motati se, potikati se: povazdan se varakati po jalijama
4. oprezovati: varakati se od koga
5. biti previden, paziti se: kud bih ja da se nisam tako varakao

vȑdati -ām
1. migati: ruke mu vrdaju, a u prstu nema snage; vidim mu glavu bez kape, koja vrdaše nad mnogim fesovima
2. motati se: momak odavno vrda oko nje
3. sem ter tja kolovratiti: vrda po dvorištu tamo amo
4. izmikati se, izogibati se: on vrda da ga lopta ne pogodi; vrdaj s puta, ide baba ljuta
5. omahovati: vrdati i krivudati u politici
6. biti nezvest: žena mu vrda
7. odlašati, zavlačevati: sad mi je jasno zašto vi vrdate s proševinom moje svastike

vrȅvati -ām
1. motati se v gneči: nemoj vrevati, nećeš time ništa postići
2. hrumeti, delati hrup: ništa ne rade, nego po ulicama vrevaju

vŕsti se vŕzēm se, vȓsti se vŕzēm se, oni se vŕzū, vŕzi se, vŕzijāh se vŕzijāše se in vŕzāh se vŕzāše se, vr̂zao se vŕzla se
1. motati se: ti se još uvijek, uvek vrzneš na istome mjestu; sto mi se događaja vrze po glavi
2. vsiljevati: sve mi se vrze riječ koju neću

vr̀šljati -ām
1. motati se, motoviliti se: moj muž već nešto vršlja po kući
2. delati po svoji glavi: je li to politika kad svaki vršlja kako hoće
3. nasilno se vesti, biti nasilen: u ovim selima vršljali su četnici; vršljati trnje nad nečijom glavom, nad nekim samovoljno in objestno ravnati s kom

vr̀tjeti vr̀tīm, vŕtjeti vŕtīm (ijek.), vr̀teti vr̀tīm, vŕteti vŕtīm (ek.)
I.
1. vrteti: vrtjeti ovna na ražnju
2. zmajevati: vrtjeti glavom na što, od čuđenja
3. mahati: pas poče vrtjeti repom
4. sukati, vihati: vrtio, vrteo je brkove; vrtjeti pamuk
5. vrtati: vrtjeti svrdlom glavčinu
6. trgati: udari kiša te Brni poče vrtjeti u gležnjima
II. vrtjeti se
1. vrteti se: vrti mi se u glavi; vrtjeti se oko koga, u plesu; vrtjeti se od nestrpljenja na stolici; vrtjeti se kao čigra
2. motati se, vrteti se: vrtjeti se oko djevojke

vr̀tljati se -ām se motati se, motoviliti se, sukati se: vrtljati se oko kuće

vŕzati se vr̂zām se motati se, motoviliti se: djeca se vrzaju po dvorištu

vr̀zmati se -ām se, vȑzmati se motati se, motoviliti se: ne znam šta mu se vrzma po glavi

vúlati se vûlām se potikati se, motati se, motoviliti se: što se vula oko moje kuće; video sam jutros lisicu kako se vula po voćnjaku

метуши́тися -шу́ся недок., peháti se -ám se nedov., mótati se -am se nedov.