Franja

Klecks, der, (-es, -e) packa, madež; ein Klecks Marmelade usw.: malo, pika

kr̀mača ž
1. svinja, prasica: pitoma, divlja krmača; mnogima je narod masna krmača
2. ekspr. grda, umazana ženska, prasica
3. packa, madež: papir bez -e
4. svinjka (igra): u igri krmača valjkasti ili loptasti deo drveta uteruje se štapovima u rupu; i sam komadić drveta zove se krmača

lābēs -is, f (lābī)

I. abstr.

1. padec, udor, posedanje, used, useda: terrae L., agri Privernatis Ci., labes (pl.) aut repentini terrarum hiatus Ci., tantos terrae motus factos esse, ut … multis terrae locis labes factae sint terraque desederint Ci., labem dare Lucr. pasti, podreti se, l. ruinarum Iust., montium Symm.; occ. izguba semena, spermatoreja, semenotok: lectum perminxi imposuique pudendam pellibus labem Luc.; naliv dežja: labes imbris e caelo Arn.; pren.: hinc mihi prima mali labes V. prvi naval nesreče, haec illi prima mali labes, hoc initium … ruinae fuit Iust.

2. metaf. poguba, pogibel, uničenje, poraz, propad, propast, nesreča, škoda, okvara, kvar: quarta pernis pestis veniet, quanta labes larido! Pl., metuo legionibus labem Enn., videtis, in tabella iam ante quanta sit facta labes Ci., an innocentiae labem aliquam aut ruinam fore putatis? Ci., an … tu ad illam labem atque eluviem civitatis sine summa vi pervenire potuisti? Ci., an vero tu parum putas investigatas esse a nobis labes imperii tui stragesque provinciae? Ci. propad … in ugonobitev … , l. regnorum Val. Fl., Mursina l. Aur. poraz pri Murziji; occ.
a) telesna hromota (hromost) in (konkr.) telesna hiba: corporis Lucr., Suet., aegri corporis Cod. Th.
b) kuga: Amm., l. Tartarea Sil.; pren.: dedit hanc contagio labem Iuv. to kugo = to razvajenost (scrkljanost) nravi; meton. (o osebah) poguba, okvara, kvar = pogubitelj, kvaritelj, kvarljivec, ugonobitelj, ugonabljalec, ugonobljevalec: l. popli Pl., l. atque flamma rei publ. Ci., l. atque pernicies provinciae Ci. —

II. konkr. padec = kar pade na kaj

1. maroga, lisa, madež, brazdež: tractata notam labemque remittunt atramenta H., sit … sine labe toga O., victima labe carens O., una (tauro) fuit labes, cetera lactis erant O., sine labe columbae O. snežnobeli, purum et sine labe salinum Pers.

2. metaf. sramotni madež, sramota, pogrda: quid ego … illam labem atque ignominiam rei publicae querar Ci., ne hanc labem tanti sceleris in familia relinquat, id laborat Ci., est enim haec saeculi quaedam macula atque labes, virtuti invidere Ci., alicui labem inferre Ci. ali imponere L., Cu. „nadeti komu madež“ = osramotiti koga, donec dies exemit labem V. dokler čas ne izbriše (opere) madeža (sramote), carent mores labe O., carere labe adulterii O., dumque tenor vitae sit sine labe meae O., nos quoque praeteritos sine labe peregimus annos O. brez krivde, brezgrajno, famae non sine labe meae Pr., eluet pudoris labem cruor Sen. tr., abolere labem ignominiae T.; meton. (o osebah) sramota, grdoba, grdež, grdin, grdavš (grdavž): caenum illud ac labes amplissimi ordinis Ci. ta umazani grdin, habeo, quem opponam labi illi atque caeno Ci.

Opomba: Abl. sg. lābī Lucr. (5, 930).

lampée [lɑ̃pe] féminin globok požirek; madež

absorber son verre d'une seule lampée na dušek izpiti kozarec
boire à grandes lampées piti z dolgimi požirki

litūra -ae, f (linere)

1. (na)mazanje, namaz, premaz: solem etiam et pluviam arcet eiusmodi litura Col.

2. occ.
a) izbris, popravek napisanega na voščeni tabli (če pisec vosek na njej razmaže s širokim koncem pisala; prim. linō 2. b)), poprava: quod mendum ista litura correxit? Ci., flagitiosa litura tabularum Ci., unius nominis litura Ci., metuit lituram H., carmen reprendite, quod non multa … litura coërcuit H.; metaf. sploh poprava, popravek, sprememba česa: nec ulla in decretis eius litura sit Sen. ph.
b) meton. izbrisano, popravljeno mesto ali beseda: nullam lituram in nomine A. Licinii videtis Ci., videtis extremam partem nominis … tamquam in luto demersam esse in litura? Ci.; od tod pesn. metaf. α) od solza (ki so izbrisale ali zamazale napisane črke in jih s tem naredile nečitljive) nastali madež: littera suffusas quod habet maculosa lituras, laesit opus lacrimis ipse poëta suum O. sprane madeže, zmočena mesta, haec erit e lacrimis facta litura meis Pr. β) sploh madež: corpus nulla litura notet Mart. guba.

ljȁga ž, daj. ljazi in ljagi madež: baciti -u na koga; oprati -u sa sebe; biti bez -e

macchia¹ f

1. madež, lisa:
macchia d'inchiostro madež od črnila
la malattia si espande a macchia d'olio pren. bolezen se naglo širi
macchia originale relig. izvirni greh

2. madež, pega:
macchia solare astr. sončna pega
macchia ionica fiz. ionska pega
macchia cieca anat. slepa pega

3. krivda, greh; sramota, žalitev:
un individuo con molte macchie sulla coscienza človek, ki ima veliko grehov na duši
lavare nel sangue una macchia v krvi oprati sramoto
cavaliere senza macchia e senza paura neoporečen in neustrašen mož

macula [mǽkjulə] samostalnik
madež, lisa (na mineralu)
astronomija sončna pega
medicina kožni madež

macula f

1. anat. makula, lisa, pega:
macula lutea pega na mrežnici

2. pega, lisa

3. pren. madež, greh

macula -ae, f

1. maroga, pega, lisa, pika ali točka (ki se po barvi razlikuje od okolice): Plin., Stat., maculis albis equus V. ali bos maculis insignis et albo (ἓν διὰ δυοῖν) V. lisast, mensa non varietate macularum conspicua Sen. ph. marog (lis, žil) v lesu; pren.: in ipsis quasi maculis (sc. terrae), ubi habitatur Ci. na točkah.

2. kazeča maroga, madež, (vrojeno, prirojeno) znamenje, skaza: Petr., Suet., maculas in veste facere Pl., maculas auferre de vestibus O., conbibit os maculas O. se omadežujejo s pijačo, m. conparis Plin., est conparis macula naevus Ci., maculae maerorum Pl. kazeči sledovi (kazeča znamenja) žalosti; v šalj. dvoumju: Faustus Sullae filius cum soror eius eodem tempore duo moechos haberet, Fulvium fullonis filium et Pompeium cognomine Maculam, miror, inquit, sororem meam habere maculam (sc. maculam vestis et Pompeium Maculam) cum fullonem habeat Faustus ap. Macr.

3. metaf. (v nravstvenem, moralnem oziru) (sramotni) madež, sramota, hiba: Pl., Ter., Ap., Sen. tr., Iust., vitae splendorem aspergere maculis Ci., delenda est nobis illa macula bello superiore concepta Ci., maculam veteris industriae laudabili otio abluerat Plin. iun., maculas furtorum sociorum sanguine eluere Ci., ne Claudiae genti eam inustam maculam vellent L.; redkeje madež = hiba, napaka, zmota (v umskem, miselnem oziru): ubi plura nitent in carmine, non ego paucis offendar maculis H., in oratione nitidā notabile humilius verbum et quasi macula Q.

4. točka, mesto, kjer kaj gine ali se končuje, luknja; od tod
a) oko, luknja v mreži, vezilu in preji: Varr., Col., retia maculis distincta O., reticulum maculis minutis Ci. z majhnimi očesi (luknjami).
b) oko, luknja v pajčevini: Plin. — Kot nom. propr. Macula -ae, m Mákula, rim. priimek, npr. Q. Pompeius Macula Kvint Pompej Makula: Ci. ep., Macr.

mácula ženski spol madež

maculātiō -ōnis, f (maculāre) (o)madeževanje, meton. madež: Ap.

macule [makül] féminin madež; lisa; pega

mȁća ž (it. macchia) dial.
1. pega, madež: maća na koži
2. spomladanski ali poletni dež, ko hkrati sije sonce
3. gl. plamenjača

Makel, der, (-s, -) hiba, madež

mancha ženski spol madež (od nesnage); materino znamenje; sončna pega; sramotni madež

mancha de tinta (tintni) madež, packa
hasta el sol tiene manchas nič ni popolno na tem svetu
manchas solares sončne pege
sin mancha brez madeža

mancilla ženski spol madež, sramotni madež

sin mancilla brez madeža, neomadeževan, neoskrunjen

mark¹ [ma:k] samostalnik
znak, znamenje; madež, brazgotina, praska, zareza; odtis, žig
britanska angleščina red, ocena (šolska)
ekonomija varstvena (tovarniška) znamka; cilj, tarča
figurativno standard, raven, norma, ugled; znak, križ (nepismenega človeka)
vojska tip, model
šport startno mesto (tek), mesto za kazenski strel (nogomet), sredina želodca (boks)
zgodovina marka, mejno ozemlje

ear mark razpoznavni znak na ušesu, figurativno razpoznavni znak
distinctive mark razpoznavni znak
a mark V tank tank tipa V
mark moot občinski zbor, shod
below the mark pod običajno ravnijo, nezadovoljiv, bolan
beside the mark mimo tarče, figurativno netočen, nepravilen, zgrešen, irelevanten
ameriško, sleng easy mark lahkovernež
šport to get off the mark startati
to hit the mark zadeti, uspeti
to leave one's mark pustiti sled
a man of mark ugleden človek
to make one's mark upon (ali with) uspeti, uveljaviti se pri
to make a mark in the calender zaznamovati dan v koledarju
sleng not my mark ni po mojem okusu, mi ne odgovarja
to miss the mark zgrešiti, ne uspeti
bad marks slabo spričevalo (v šoli)
to obtain full marks dobiti dobre ocene
off the mark čisto napačen, zgrešen
you are quite off the mark zelo se motite
to overshoot the mark ustreliti preko tarče; iti predaleč, gnati predaleč
straight off the mark takoj
(god) save the mark bog pomagaj če povem (opravičilo preden se pove kaj neprijetnega)
ekonomija trade mark varstvena (tovarniška) znamka
to toe the mark storiti svojo dolžnost
up to the mark na običajni ravni, zadovoljiv, dobrega zdravja
wide of the mark daleč mimo, figurativno zelo zgrešen
within the mark v dovoljenih mejah, upravičen
mark of mouth znak starosti (po konjevih zobeh)
marks of punctuation ločila
question mark vprašaj

mȑlja ž
1. madež, packa: mrlja od mastila; život bez -e
2. lisa, pega

mȕzga ž
1. curek: teku mu -e znoja niz lice
2. umazana sled: znoj koji curi sa čela ostavlja -e kao od suza
3. madež