Franja

Zadetki iskanja

  • Dollen, der, bei Holzverbindungen: klin
  • dowel [dáuəl]

    1. samostalnik
    tehnično moznik, klin, osnik, lunek, svornik

    2. prehodni glagol
    kliniti
  • émbolo moški spol bat; klin
  • epiūrus -ī, m (gr. ἐπίουρος) klin, lesen žebelj: Pall., Aug.
  • escudete moški spol klin, zagozda; lokvanj
  • Fallheber, der, drvarski kavelj, klin
  • fībula -ae, f (iz *fīui-bula: fīgere)

    1. spona, skoba, vez, klin, zagozda: Ca., Vitr., haec utraque (tigna) … binis utrimque fibulis … distinebantur C.

    2. sponka, zapon(k)a, zapon(ec), zapenjača, kopča: Varr., Val. Max., Plin., Mart., Suet. idr. aurea purpuream subnectit fibula vestem V., quam (pharetram) … tereti subnectit fibula gemmā V. ut fibula crinem auro internectat V. zlata lasnica (ki drži lase skupaj), ubi fibula vestem … coërcuerat O., tegumen omnibus sagum fibulā … consertum T.; occ.
    a) ranocelska sponka (iglica), ki drži skupaj robove rane: Cels.
    b) sponka, s katero so spenjali sprednjo kožico zlasti gladiatorjem in gledališkim igralcem, da so jim onemogočili spoj: Cels., Sen. ph. ap. Lact., Q., Mart., Iuv.; pren.: Tert.

    3. metaf. kot ret. in gram. t. t. spona = vez, zveza: Fr., vocabulum homo consertarum duarum substantiarum quoddammodo fibula est Tert.
  • fiche1 [fiš] féminin (lesen) klin(ec), zatič, količek

    él vtikalo; (koščena) igralna znamka; (kartotečni) listek
    catalogue masculin sur fiches kartoteka
    fiche banane banana vtikač
    fiche de consolation (figuré) tolažilna nagrada
    fiche femelle (él) vtična spojnica
  • Fimmel, der,

    1. Technik Bergbau zagozda, klin; težko kladivo

    2. einen Fimmel haben biti prismuknjen
  • gomphus -ī, m (gr. γόμφος) žebelj, klin(ec), kol: STAT., TERT.
  • gore2 [gɔ:]

    1. samostalnik
    všitek, klin

    2. prehodni glagol
    všiti, vstaviti, narediti klin, všitek
  • gradus -ūs, m (gradī)

    1. korak, stopinja: PAC. FR., ACC. FR., ENN. FR., TER., SEN. PH., Q. idr. gr. militaris PL., anilis V., tremulus O., gradum facere CI. stopinjo narediti = stopiti, citato (concito) (PH.) gradu L. pospešil je korak, z urnim korakom, hitro = concito gradu PH., (naspr.) quieto et placido gradu PH. počasi in mirno, ingenti gradu O. (gr. μακρὰ βιβάς HOM.) široko stopaje, ingentes gradus ferre O. široko stopati, gradum proferre L. naprej iti, gradum referre L. ali retro dare FL. nazaj iti, gradum inferre T. ali gradum inferre in hostes L. pomakniti se proti sovražniku, gradum conferre spopasti (spoprijeti, zgrabiti) se: L., T., pa tudi = sniti se na pogovor (razgovor), pogovarjati se, razgovarjati se: PL., V., pleno gradu ad castra hostium tendere ali aciem instructam pleno gradu in hostem inducere L. s hitrimi (naglimi) koraki, gradum addere (sc. gradui) L. hitro narediti korak za korakom, suspenso gradu L. po prstih, gradum celerare V. korak pospešiti, hiteti, gradum continere V. ali sistere V., CU. ali sustinere O. ustaviti se, obstati; pren.: (spondēus) habet stabilem quendam ... gradum CI. korak, hod, primus gradus imperii CI. ali capessendae rei publ. N. prvi korak do vladarstva, prvi korak na političnem prizorišču, prius tarda necessitas leti corripuit gradum H. je pospešila (podvojila) korak = se je jela hitreje bližati, mortis gradum timere H. bati se bližajoče se (bližnje) smrti, gradum fecit ex aedilitate ad censuram L. z edilitete je takoj preskočil na cenzorstvo = po ediliteti je takoj postal cenzor, eo gradu via facta est ad consulatum L., primos gradūs (amoris) vicinia fecit O., incipis ... primo lapsus abire gradu PR., non gradu (korakoma, polagoma), sed praecipiti cursu (v naglem teku) a virtute descitum, ad vitia transcursum VELL.

    2. occ. kot borilni t. t. zavzeto mesto, stojišče, položaj: de gradu pugnare L. s trdnega položaja (stojišča, mesta, stališča), in suo quisque gradu obnixi pugnabant L., stabili gradu impetum hostium excipere L., gradu movere (aliquem) L. z zavzetega mesta potisniti, pregnati, izpodriniti (koga), hostes gradu demoti (= moti) L., in gradu stetimus, certi non cedere O., stabili gradu e ripa vulnera dirigebant T.; pren. ugoden položaj, ugodna namestitev; mirnost (duha): iterum (Xerxes) ab eodem gradu depulsus est N., de gradu deici CI. pustiti se zbegati, deiectus de gradu CI. EP., non deiectus, ne motus quidem gradu SEN. PH., corda virûm mansere gradu SIL. so ostala mirna.

    3. meton. stopnja, stopnica, klin (pri lestvi); večinoma v pl. gradūs stopnice, stopnišče, stolba: cum dextro pede primus gradus ascenditur VITR., scalarum gradus CI., gradūs eiusdem templi tollebantur CI., frequentissimi in gradibus Concordiae (= Konkordijinega svetišča) steterunt CI., aerea cui gradibus surgebant limina V., gr. alti V., longi O. navzdolž se dvigajoče, per gradus deiectus L. ali per gradus dec(idere, per gradus labi L. po stopnicah navzdol, perque quater denos itur in illa gradūs O., pergradus saltare PETR. od klina do klina; occ. v pl. stopnjasto (stopničasto) zgrajene vrste sedežev v gledališču ali odri na cestah za gledalce ob slovesnih sprevodih: subitarii gradus et scaena T., exstructi sunt spectaculorum gradus T.; pren. v sg.: at Novius collega gradu post me sedet uno H. sedi eno vrsto (sedežev) za menoj = je po dostojanstvu eno stopnjo za menoj.

    4. metaf.
    a) kot agr. t. t. oddelek med razoroma, kraj, leha: gr. soli crudi COL., secundus vel tertius gradus COL.
    b) guba, gubica, vraska na konjskem nebu (takih je 12): sanguinem detrahere gradu tertio de palato P. VEG.
    c) lasna vrsta, kita las: comam in gradus frangere Q., caput in gradus atque annlos comptum Q., coma in gradus formata SUET.
    č) kot glasbeni t. t. stopnja glasov (tonov): sonorum gradūs CI., ab ima (voce) ad summam ac retro multi gradus (sunt) Q.
    d) kot gram. t. t. primerjalna stopnja: gr. positivus PRISC., gr. absolutus ali primitivus (= positivus), gr. comparativus, superlativus CHAR.
    e) stopnja = red, zaporedje, vrsta: a virtute ad rationem video te venisse gradibus CI. stopnjema, polagoma, renuntiatio gradūs habet CI. ima svoje zaporedje, se vrši zaporedno, perque gradūs (= gradatim) uterum pectusque humerosque manusque ambit (cortex) O., tertio gradu primores civitatis scripserat (heredes) T.
    f) stopnja časa, stopnja starosti, doba: gr. temporum CI., Q., aetatis CI. EP., LUCR., VELL., Q., T., inferior gr. aetatis VARR., omnes gradus aetatis CI., per aetatis gradus ali per omnes aetatis gradus SUET., pro gradu aetatis IUST., opportunum quaerere gradum VAL. MAX. ugoden čas, lepo priložnost.
    g) vrsta rodu, koleno, člen sorodstva: necessitudinum gr. CI., ille gradu propior sanguinis (krvnega sorodstva) O., totidem gradus distamus a Iove: gr. cognationis SEN. RH., gradu cognationis aliquem attingere SEN. RH. biti s kom v sorodu, nullo gradu contingere Caesarum domum SUET. prav nič ne biti v sorodu s cesarsko rodovino, a matre (po materi, po mleku) aliquem artissimo gradu contingere SUET. biti s kom v najbližjem sorodstvu, affinitatis gr. PLIN. IUN. gradus a consortio coniugii exceptus AMBR. koleno sorodstva, ki prepoveduje zakon (zakonsko zvezo); tudi častna stopnja v človeški družbi, v rodbini ali prijateljstvu: gradus plures sunt societatis hominum CI., gradum filii apud eum habuit L. z njim je bil v sinovskem razmerju, ab illo traditi ad hunc gradum amicitiae tuae ascendimus CI.
    h) stopnja v častnih službah, častna stopnja, čast, čin, dostojanstvo: senatorius gr. CI., in amplissimo gradu dignitatis CI., ex tam alto dignitatis gradu CI., altior gr. dignitatis CI., summum ... gradum tenere et dignitatis et gratiae CI., ascendens gradibus magistratuum CI., qui (populus Rom.) te ... tam mature ad summum imperium per omnīs honorum gradus extulit CI., secundum gradum imperii tenere N. = zavzemati prvo mesto za kraljem; tudi brez gen.: quis est civis, praesertim hoc gradu, tam oblitus beneficii vestri CI., eodem gradu fuit apud Alexandrum N. imel je isto dostojanstvo, opravljal isto častno službo.
    i) stopnja, razvrstitev po stopnjah, postopnost vsakovrstnega stanja in razmerja: infimus fortunae gradus CI., oratorum aetates et gradus CI., ut gradus essent ambitionis inter aequales CI., mille argumentorum gradus T.

    Opomba: Star. gen. sg. graduis: VARR.; dat. sg. gradū: LUC. AP. FEST.; acc. pl. (po 2. deklinaciji) gradōs: PAC. FR.
  • Haken, der, (-s, -)

    1. (Bilderhaken, Holzhaken usw.) kavelj, Technik kavelj, kljuka, klin; bei Kleidern: kljukica, beim Bandwurm: kaveljček; (Angelhaken) trnek; (Faustschlag) udarec s pestjo; Haken schlagen teči v cikcaku

    2. figurativ skrita težava, past; einen Haken haben imeti svoj ampak; ne biti tako preprost
  • Hering, der, (-s, -e) slanik; Tierkunde atlantska sled; beim Zelt: klin; wie Heringe figurativ ([zusammengepreßt] zusammengepresst) kot sardine
  • hita ženski spol klin, vtikalo, zatik
  • Holznagel, der, leseni žebelj, klin
  • ígla ž
    1. igla: igla za šivanje
    šivaća igla; igla za podpletanje; lasna igla
    ukosnica; pletilna igla
    pletića igla, pletica; magnetna, kompasna, injekcijska igla; igla severnica; suha igla
    2. igla, iglica, četina: borove -e
    3. igli sličan ostatak na oštrici koji nastane kod jednostranog brušenja: vzeti nožu, sekiri -o
    4. srčanik, klin: igla gre skozi oplen
    5. vodna igla zool.
    Ranatra linearis
  • Keil, der, (-/e/s, -e) klin, Technik zagozda; hölzerner Keil leseni klin; der optische Keil optično razpiralo; ein Keil Brot kos kruha; einen Keil treiben in/zwischen figurativ razdvojiti, zabiti klin med; ein Keil treibt den anderen klin s s klinom izbija
  • key1 [ki:] samostalnik
    ključ
    figurativno ključ do česa, pojasnilo (to k)
    knjiga rešenih matematičnih problemov
    vojska ključni položaj; oblast (to nad)
    botanika, zoologija klasifikacija, tabela; geslo, šifra (v inseratih)
    tehnično zagozda, zatič, svornik, privijalo (za drsalke); tipka pisalnega stroja, tipka električnega aparata; moznik, (lesen) klin
    arhitektura sklepnik
    glasba tipka, ključ, tonovski način; barvni odtenek; glasovna višina

    glasba major (minor) key dur (mol)
    glasba key of C major (minor) C dur (mol)
    golden (ali silver) key podkupnina
    master key ključ, ki odpira vsa vrata
    skeleton key odpirač
    House of Keys poslanski dom na otoku Man
    the Keys poslanci na otoku Man
    all in the same key v istem tonu, monotono
    painted in a low key slikano v zamolklih barvah
    to have (ali get) the key of the street ne imeti hišnega ključa, biti brezdomec
    to turn the key zakleniti
    figurativno to be in key with s.h. biti v skladu s čim
    cerkev power of the keys papeževa oblast
  • klȉnac klînca m
    1. klin: objesiti šešir na klinac na zidu
    2. klinec, žebelj: čekićem ispravljati stare klince
    3. ekspr. nedorasel fant: moji drugovi varošani, klinci u kratkim gaćicama, rugaju mi se iza ćoškova; klincima ispod 16 godina zabranjen je ulaz u salu
    4. ni -a neću maknuti ne bom s prstom mignil; kog -a mi možeš kaj mi pa moreš