Franja

iskítati se ìskītām se dovolj se klatiti, potepati

isklatáriti se isklàtārīm se
1. dovolj se klatiti, potepati
2. potepsti se: kud se ona skitnica isklatarila

izníhati se -am se prestati se njihati, prestati se klatiti: nihalo se je iznihalo

klànčati se -ām se ekspr. klatiti se, potikati se: jedni rade, a drugi se klančaju po gradu

klatáriti
I. bingljati: klatariti nogama sjedeći na klupi
II. klatariti se
1. klatiti se: klatariti se po selima
2. ekspr. vleči se, majati se, krevsati: kolona se polako klatari uz brdo
3. bingljati: klatare se ruke tanke

knock about (ameriško običajno around)

1. prehodni glagol
grobo ravnati s kom, grdo koga zdelati, premetavati (ladjo)

2. neprehodni glagol
klatiti se, potikati se, neredno živeti

kurjáčiti kùrjāčīm
1. klatiti se, potepati se ponoči kot volk
2. vesti se, delati po volčje

lèvēntovati -ujēm slabš. klatiti se, postopati, pohajkovati

lustror -ārī -ātus sum (lŭstrum1) klatiti se (pohajkovati) po javnih hišah (kurbiščih), kurbati (vlačugati, vlačiti) se: Pl., Luc. ap. Non.

lútati lûtām tavati, bloditi, klatiti se: lutati po svijetu, po gradu; oči joj lutaju kao da nešto traži

majáti i májati -em
I.
1. drmati, ljuljati: majati kol
2. ljuljati, lelujati: veter maje žito
3. mahati, klimati: majati z glavo
II. majati se
1. drmati se, ljuljati se, klimati se, klatiti se: zob se maje, cesarju se maje prestol
2. ići, klatiti se: kam se maješ; majati se v dva cepa
lomiti se

merodear vojska pleniti, krasti, izsiljevati z grožnjami (v vojni); potepati se, klatiti se

naskítati se nàskītām (naskićem) se napotepati se, dovolj se klatiti

níhati -am njihati se, klatiti se, ljuljati se, kolebati se: drevo niha v vetru; ladja niha na valovih; cene, temperature nihajo

ob-versor -ārī -ātus sum (frequ. med. glag. obvertere)

1. hoditi, pohajati pred čim, klatiti se, potikati se, letati, kazati se, zadrževati se: transfugae Carthagini obversantur L., o. limini Plin. iun., obversans in urbe inter coetus hominum T., o. in oculis principum in foro Carthaginiensium Iust.

2. metaf. gibati se = biti pred očmi, prikaz(ov)ati se (prim.: ob oculos versari): Lucr., Suet., Sen. ph. idr., mihi ante oculos obversatur rei publicae dignitas Ci., in somnis obversata species L., memoria animis obversatur L. živi, se obuja v duhu.

3. upreti (upirati) se, nasprotovati: malo obniti et obversari Tert.

pālitor -ārī (frequ. k pālārī) klatiti se, bloditi: pastor harum dormit, quom [haec] eunt sic a pecu palitantes Pl.

per-cursō -āre (-ātus) (frequ. k percurrere)

1. intr. pohajati, postopati, pohajkovati, potepati se, potikati se, klatiti se: latronum modo totis finibus nostris L., species quaedam scurrarum percursantium Ambr.

2. trans. prehoditi (prehajati), preiti (prehajati): ripas Plin. iun., percursando, quae obtineri nequibant T.

per-sultō -āre -āvī -ātum (per in saltāre)

I. intr. okrog skakati, okrog se poditi, okrog se klatiti: ante vallum carminibus et tripudiis persultabant T., in agro eorum impune p. L. —

II. trans.

1. poditi se kje, po čem, klatiti se kod, kje: pabula laeta Lucr., passim maria Ap., Italiam T. po Italiji, campos T.

2. metaf. vele(va)ti, ukaz(ov)ati, zapoved(ov)ati: haec persaltanti Prud.

per-vagor -ārī -ātus sum (per in vagārī)

1.
a) intr. (vedno) klatiti se, potikati se, potepati se, potovati: omnibus in locis C., hic praedonum naviculae pervagatae sunt Ci., in omnes partes C. jezditi, jezdariti.
b) trans. obhoditi (obhajati), prehoditi (prehajati), iti skozi: errabundi domos suos p. L., bello prope orbem terrarum p. L.

2. metaf.
a) intr. razširiti (razširjati) se, razvedeti se: de quo pervagatum est usque ad ultimas terras Ci., ne is honos nimium pervagetur Ci.
b) trans. obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, navda(ja)ti, prešiniti (prešinjati): dolor omnia membra pervagabatur Plin. iun., cupiditates omnium mentes pervagantur Ci. — Od tod adj. pt. pf. pervagātus 3

1. zelo razširjen, na daleč znan, splošno znan: gloria est pervagata fama meritorum Ci., pervagatissimus versus Ci.; subst. pl. n: ista communia et pervagata Ci. tista ustaljena in splošno znana pravila.

2. splošen: pars autem est pervagatior Ci. — Act. soobl. pervagō -āre (metaf.): ut primos quosque locos … celeriter animo pervagemus Corn.

pobingljávati -am pomalo se njihati, pomalo se klatiti: noge so jim pobingljavale