Franja

похищать, похитить ugrabljati, ugrabiti, (u)krasti, izmakniti

свистнуть (vulg.) ukrasti, izmakniti

спереть² (vulg.) ukrasti, izmakniti

стаскивать, стащить² dol (z)vleči; (gov.) (u)krasti, izmakniti

стибрить (vulg.) izmakniti

стянуть (vulg.) ukrasti, izmakniti;
с. войскй zbirati vojsko;

abdō -ere -didī -ditum

1. stran (izpred oči) spraviti (spravljati), umakniti (umikati), oddaljiti (oddaljevati): procul hinc ... abde faces Tib., copias paulum ab eo loco abditas in locis superioribus constituunt C., ascensu abdito a conspectu L., (Vistilia) in insulam Seriphon abdita est T. pregnana; pogosto refl. izmakniti (izmikati) se, umakniti (umikati) se: Ter., N., ex conspectu heri se abd. Pl., antequam se sol abderet Ci., abd. se in occultum C., se in montes V.

2. skri(va)ti, pokri(va)ti, zakri(va)ti: partes corporis Ci., abdimus nos, quantum licet Ci., abd. se post maceriem L., abd. filium T.; pren. skri(va)ti: illum, quem abdis Ci., abdenda erat cupiditas L. Krajevno določilo z abl.: Suet., Aur., hunc (equum) abde domo V. skrivaj v hiši = rabi doma, (ventos) speluncis abd. V., zapreti v ..., argentum abditum terris H. dokler še leži v zemlji skrito, abdere ferrum veste L., corneā corpus domo Ph., gladium sinu T.; pren.: abd. se litteris Ci. poglabljati se v ...; z loc.: corpus humi Fl. pokopati; z abl. instrumenti (pesn.): caput cristatā casside, vultus frondibus, vultus et caput undis O.; z raznimi praep.: se in scalarum tenebras Ci., se in bibliothecam Ci. ep. zakopati se v knjižnico ali (pren.) abd. se in litteras Ci. ep.; se in proximas silvas C.; se in suis tectis L., abditi in tabernaculis C.; abdere ferrum intra vestem L., intra muros abditi L.; inter cameram et tectum cubiculi abditus Val. Max., inter sarcinas abditi T., abditi per tentoria T.; Amphiaraë sub terram abdite! Ci., abdere totos sub inguine dentes O. zasaditi v lakotnico, cultrum sub veste abditum habere L.; pesn. z dat.: abdere lateri ensem V. ali vulneri ferrum Sen. tr. zabosti v ... (prim.: abd. ferrum in armo ferae O.), abditus carceri Vell.; prolept.: abdita texit ora frutex O. = ita texit, ut abdita essent, Od tod pt. pf. abditus 3, adv. -e

1. skrit, oddaljen, odročen, nedostopen: auri venae penitus abditae Ci., vis abdita quaedam Lucr., abdita pars aedium, abd. loca, abd. regiones S., quae abdite (globoko) occulta penetravit Ambr., oppida abdita Cod. Th.; subst.: abditi Auct. b. Afr. skriti, subita ex abdito (globočine) vasti omnis eruptio Sen. ph., terrae penitus abdita Lucr. globine, abdita longe O. daleč oddaljeni prostori.

2. samotno živeč: in tectis silvestribus Ci., terris, agro H., abstrusus atque abditus Plin. iun.

3. pren. skriven, tajen: voluntas abdita et retrusa Ci., res abditae et obscurae Ci., res occultae et penitus abditae Ci., abditi sensus L., T., severitas abdita Sen. ph.; abdita rerum H. oddaljeni pojmi, globoke misli.

Opomba: Komp. abditior in superl. abditissimus le pri Eccl.

abscēdō -ere -cēssī -cēssum

I.

1. oditi, odhajati, umakniti (umikati) se (naspr. accedere): minasque, ni procul abscedat ..., addunt O. Izhodišče: abscede hinc Pl.; z abl.: latere tecto Ter. = rešiti se, thalamo Sil., triclinio Suet.; večinoma s praep.: ab illis, e conspectu Pl., numquam senator a curia abscessit aut populus e foro L., a corpore (mortui) T. Smer (redko sporočeno): istuc Pl., retro Sil., Rhodum T., navis longe in altum abscesserat Pl. je odplula; voj. odriniti, umakniti se: inde L., Thebani Spartā abscesserunt N., absc. ab Hannibale L., nec ab armis aut loco suo, moenibus, a moenibus L., obsidione L. opustiti obleganje, Thyrio, a Capuā L., Armeniā T., neque prius abscesserunt (sc. e proelio) N.; pogosto brezos.; non ante abscessum est, quam ... T. niso se prej umaknili, manibus aequis abscessum T. bitka je ostala neodločena.

2. (o zvezdah) odmakniti se, premakniti (premikati) se: cur Veneris stella numquam longius XLVI partibus, Mercurius viginti tribus a sole abscedat Plin., luna abscedens (naspr. accedens) Plin. pojemajoči, stari mesec.

3. odmikati se = (iz)giniti: cor abscedet Ci., quantum mare abscedebat L. je izginjalo izpred oči.

4. subst. pt. pr. abscēdentia -ium, n (slikarsko in arhit.) v perspektivi odmikajoči se deli (naspr. prominentia): Vitr.

5. medic. izločati se iz telesa, gnojiti se: aliquid sub lingua abscedit Cels.; subst. neutr. pl. (pt. pr.): omnia abscedentia (= omnes abscessus) Cels. gnojne razjede.

— II. pren.

1. (časovno) oddaljiti (oddaljevati) se: neque admodum a pueris abscessit (in daleč) neque admodum adolescentulust Naev. fr.

2. odstopiti (odstopati) od česa, izogniti (izogibati) se čemu, izmakniti (izmikati) se čemu: incepto irrito L., non militaribus modo, sed civilibus quoque muneribus L., nec ... ille (Piso) abscessit (od obtožbe) T.

3. iti s tega sveta, umreti: Cypr., cogitet, quam purus abscedat Lact.

4. (pre)miniti, (iz)giniti, zapustiti (koga): somnus ut abscessit O., abscesserat imago (sanjska podoba) Plin. iun.; cito ab eo haec ira abscedet Ter. ga bo minila; z dat.: nonne vides Pallada mihi abscessise? O. da me je zapustila.

5. occ. upasti (upadati), izgubiti (izgubljati) se, zmanjk(ov)ati (naspr. accedere): cives urbium, quae regno abscedunt L., ne quid abscederet Suet.; (v besedni igri): abscedent minae, non accedent Pl.

Opomba: Star. abscēssem = abscēssissem: Sil.

āvertō -ere -vertī -versum, st.lat. āvortō -ere -vortī -vorsum

1. od koga ali česa, proč, (v)stran obrniti (obračati), odvrniti (odvračati), (pre)okreniti, umakniti (umikati): puppes N., falces laqueis C., avertit hic casus vaginam C., avertere flumina Ci., C. ali amnem... novo alveo L. odvrniti, drugam speljati, tako tudi: venae fontis cuniculis aversae Hirt.; Antonio diadema Caesari imponente se avertit (Lepidus) Ci., simul se universa contio avertit L., avertere oculos hostium L., voltum O.; od kod? aliquid ab oculis naribusque alicuius Ci., iter ab Arare C. oddaljiti se, arma ab hostibus S., faciem a moenibus urbis O., se ex oculis V.; sese eo itinere C. po drugi poti kreniti, locis av. seminis ictum Lucr.; z dat.: se admissario ascendenti Col. (o kobili); kam? tres (quinqueremes) in fretum avertit aestus L., av. naves in altum, tota in se castra L., equos in castra V., equos in fugam Cu., iter in Picenum L. kreniti; quo te avertisti? Pl., quo post pugnam ad Trasumennum auditam averterant iter L., pesn. z acc. smeri: regnum Italiae Libycas oras V. prestaviti na libijske obale; od kod in kam? ab saxo avortit fluctus ad litus scapham Pl., a ceteris... consulis liberi omnium in se averterant oculos L. — Pass. averti z med. pomenom (v)stran (proč) obrniti (obračati) se: illa solo fixos oculos aversa tenebat V., aversus ab suo itinere L. krenivši s svoje poti, aversi omnes ad Tarquinium salutandum L., ab iudicibus oratio avertitur Q., averti surdā aure Stat.; z grškim acc.: aversa vultūs Prud.; pesn. z acc. od koga ali česa proč obrniti (obračati) se = ne (z)meniti se, ne marati za koga ali kaj: equus fontes avertitur V., hominum damnatum avertitur agmen Petr. poet., iuvencus... avortitur herbas Stat., mors sordidā miseros avertitur aure Boet.; act. (poseb. v pf.) refl. = se avertere (proč) obrniti se: ob eam causam huc abs te avorti Pl., dixit et avertens rosea cervice refulsit V., prora avertit V.

2. occ.
a) (sovražnike) odvrniti (odvračati), odbi(ja)ti, prepoditi, zapoditi, v beg pognati (poganjati), nazaj potisniti: homines inermes... armis, viris, terrore... Ci., ab ipso vallo portisque castrorum barbaros C., Italiā Teucrorum regem V., Hannibalem Capuā, primo impetu hostem L., hostem inde Cu., classem ali legiones in fugam L., alios in fugam Cu., grassatorem ab homine occidendo Q., Bocchus statim avortitur S.
b) (kaj vrednega, dragocenega) skrivaj stran spraviti = izmakniti (izmikati), odnesti (odnašati), ukrasti, ugrabiti, izpodmakniti (izpodmikati), polastiti se česa: per litteras aliquod nomen Caecil. fr., tabulas, argentum, sestertiûm septiens milliens, pecuniam maximam Ci., pecuniam publicam Ci., L., T., magnum frumenti numerum a re publica Ci., aliquid de publico quam obscuratissime per magistratum Ci., stipendium C., praedam L., praedam domum C., praedas V., merces, peculium Icti.; pesn.: tauros a stabulis V. odgnati, auratam pellem Colchis Cat.

3. pren.
a) (kaj nevarnega, škodljivega) odvrniti (odvračati): hoc quidem detestabile omen avertat Iuppiter! Ci., di, talem avertite casum...! V., av. dolorem ali incensos aestus V. (u)dušiti, curas dictis V., bellum L., morbos, somnos H., periculum Suet., periculum victimā Ph., periculum imminens in caput suum Sen. ph., pestem ab Aegyptiis Ci., causam in aliquem Ci. ali culpam omnem in fraudem Carthaginiensium L. ali noxam ab aliquo in auctorem delicti L. ali crimen in alium Q. naprtiti, in eos ab se iram plebis L.; podobno: austro gratias miras, qui me a tanta infamia averterit Ci. ep. ki me je obranil tolike sramote; z dat.: incendia Teucris, pestem terris V.; abs.: di avertentes (= averrunci) Tarquitius Priscus ap. Macr.
b) (duševno) koga od česa odvrniti (odvračati): aliquem ab impudicis dictis Pl., milites aversi a proelio C., ne cura militem a proelio averteret Cu., av. aliquem ab incepto, a consiliis pacis L., a proposito aversus L., av. aliquem in universi belli cogitationem oratione L., sanos sensus V. s prave poti speljati = zmesti, animum parumper ab aliquo Ci., animum ab assiduo maerore L., animum ab intentione rerum Q., animos ab eo, quod agitur Ci., animos a spe recuperandae arcis L., omnium animos oculosque L., mentem alicuius a defensione alterius Ci., opinionem populi a spe adipiscendi Ci., aliquem a philosophia Suet.; pass. v med. pomenu = odvrniti se: ut nec vobis averteretur a certamine animus L., aversis in aliud animis (pozornost) Q.
c) odstaviti (odstavljati), odvrniti (odvračati), odtujiti (odtujevati) koga od koga ali česa, zavesti (zavajati) koga k odpadu od koga ali česa: legiones a C. Antonii scelere Ci., civitates nonnullas ab eius amicitia C., Pompeius... totum se ab eius (Caesaris) amicitia averterat C., qua ex re futurum, uti totius Galliae animi a se averterentur C., consul... oppida castellaque... avortere ab hostibus S., Ioniam a societate averterunt Atheniensium N., quod animum eius tanta acerbitas patria nihil a pietate avertisset L., av. alicui mentem deorum Cat., malum, quod omnes averit a me Cu., aliquem caro dolis (zvijačno) fratri Val. Fl.
č) avertere alicui aliquid komu kaj iz glave izbiti, komu kaj izgovoriti: quod mihi patrii poterant avertere amici Pr. — Od tod adj. pt. pf. āversus 3

1. od koga ali česa proč (stran) obrnjen, odzadaj, v hrbet, za hrbtom: dextrovorsum aversa it in malam crucem Pl., aversi tenuere facem V. s stran obrnjenim obrazom, adversus et aversus impudicus es Ci. spredaj in zadaj, aversum hostem videre, invadere C., aversos ab hoste circumveniri C., aliquem aversum figere V. ali transfigere N., aversos sternere V. ali caedebantur aversi L. bežeči, quendam actorem aversum solitum esse dicere Ci. s hrbtom proti občinstvu obrnjen, aversos boves in speluncam traxit L. ali aversos caudā traxit in antra boves Pr. za rep, averso sole pecus agere Varr. s soncem za hrbtom, iacēre aversum Iuv. ali aversam Mart., iter aversum ab urbe Cu., porta aversa ab hoste Cu., porta, quae aversissima ab hoste erat L., ab latere castelli, quod avorsum proeliantibus erat S., aversa hosti porta T.; occ. (od)zadnji: porta L., pars Capitolii L. epit., pars domus T. ozadje, pars capitis Plin., aversa manus Plin. zunanji del roke, charta Mart. druga stran papirja. Od tod subst. āversa -ae, f (sc. pars) nasprotna stran: collum circumagit in aversam se Plin. se more popolnoma okrog obrniti; āversum -ī, n nasprotna stran: flectere suffraginum artus in aversum Plin., gloria aliquando ante nos est, aliquando in averso est Sen. ph. zadaj, za nami; āversa -ōrum, n zadnji, oddaljeni, skrajni, stranski deli: insulae, urbis L., castrorum Vell., montis Plin., Asiae, Indiae Plin.

2. pren. komu nenaklonjen, neprijazen, sovražen, nasproten; abs.: aversa deae mens V., aversos componere amicos H. razdvojene, aversis iam dis L., aversis auribus animisque L., aversā aure audire Tib., aversi animi Cu., averso imperatoris animo T., illius vultus aversior visus est Sen. ph.; z a(b): aversus a Musis, a vero, motus aversi a ratione Ci., vir a comitate aversus L., Quintus aversissimo a me animo... fuit Ci. ep., aversissimus ab istis prodigiis sum Sen. ph.; pesn. z dat.: aversus mercaturis, aversa lucro H., aversior defensioni Q., quosque nobis aversos animis (v srcu) cognoverant T.

back down neprehodni glagol
figurativno umakniti se; odreči se; izmakniti se

back out neprehodni glagol (of)
umakniti se; izmakniti se

dīlābor -lābī -lāpsus sum (dis in lābī)

I.

1. razpasti (razpadati), razsuti se, razsipa(va)ti se: Col., monimenta virûm dilapsa Lucr., navis … vetustate dilabens L., aedis Iovis … vetustate dilapsa L., aedificium dilabens Sen. ph., dilapsa vetustate moenia T., dilapsa cadavera tabo V., dilapsa in cinerem fax H.; pesn.: ungulaque in quinos dilapsa absumitur ungues O. razkrojeno; occ. raztopiti (raztapljati), raztaliti se, razpustiti (razpuščati) se: eadem (aqua conglaciata) admixto calore liquefacta et dilapsa Ci., quā (nebulā) dilabente L. ko se je razprševala, ut nix … dilapsa est L. je skopnel, dilapsus calor V., (Proteus) in aquas tenuīs dilapsus abibit V.

2. pren. razgubiti, izgubiti, pogubiti (pogubljati) se, izginiti (izginevati, izginjati), giniti (ginevati), (pre)miniti, izničiti (izničevati) se, propasti (propadati): male parta male dilabuntur Poeta ap. Ci. = kakor pridobljeno, tako izgubljeno, rem familiarem dilabi non sinere Ci., rem communem esse dilapsam Ci., ut praeclarissime constituta res publica dilaberetur Ci., concordiā parvae res crescunt, discordiā maxumae dilabuntur S., praeclara facies, magnae divitiae, ad hoc vis corporis … dilabuntur S., profecto omnis invidia prolatandis consultationibus dilapsa foret S., dilapsa esse robora corporum animorumque L., vectigalia publica neglegentiā dilabebantur L. so se trošili, bella inopiā dilabi Iust. da se razdirajo.

— II.

1. (o vodi idr.) razteči (raztekati) se, odteči (odtekati): Fibrenus … rapide dilapsus in unum confluit Ci., amnis presso in solum alveo dilabitur Cu., dilabente aestu T. ob upadanju plime = ob oseki; pren.: dilapso tempore S. po preteku (določenega) časa, per veterem dilapso culinam Volcano (= igni) H. ko se je bil razširil, ne terra facile dilabatur Veg.

2. pren.
a) izginiti (izginevati, izginjati), izmakniti (izmikati) se, izmuzniti se: de mea memoria dilabuntur Ci. izginjajo mi iz spomina, simul ac fortuna dilapsa est, devolant omnes Corn., dilapsis inter nova gaudia curis O.
b) (o živih subj., poseb. o vojakih) razbežati se, razgubiti (razgubljati) se, razkropiti se, ubežati, popihati jo: vidit autem … futurum, ut Thasii dilaberentur N., Eumenes intellegebat … (copias) simul cum nuntio dilapsuras N., exercitus brevi dilabitur S., d. in oppida, in civitates, noctu in sua tecta L., ad praedam L., ad resumenda arma Suet., ad sua tuenda Iust., praedatum, pabulatum, lignatum L., ab ordinibus, sine commeatibus ab signis, ex praesidio L., pluribus dilapsis Cu., in suos quisque vicos dilapsi Bessum reliquerunt Cu., domum d. Front., dilapsae cum prole nurus Val. Fl.

edge out neprehodni glagol
izmakniti se

elude [ilú:d] prehodni glagol
izogniti se, uiti, izmakniti se
pravno obiti (zakon); ne priti na misel; ne zadovoljiti

to elude observation ne biti opazen
it eludes me ni mi jasno

entgleiten^* izmuzniti se/zdrsniti iz rok, uiti izpod kontrole; figurativ izmikati se, izmakniti se

entwischen izmakniti se, uiti; uhajati

ìzdjesti ìzdjenēm (ijek.), ìzdesti ìzdenēm (ek.)
I.
1. vzdeti komu priimek: svakome izdjenu ime
2. potegniti, izvleči: izdjesti iza pasa nož
II. izdjesti se izmakniti se: košulja mu se u trčanju izdjenula

izgláviti ìzglāvīm
I.
1. sneti: ramenom izglaviti crkvena vrata
2. izbiti, iztakniti: što on sebi uvrti u glavu, ne možeš mu ni kleštima izglaviti
II. izglaviti se
1. iztakniti se: izglavile se spice iz glavčine
2. izmakniti se, izvleči se, rešiti se: e da mi je sad iz ove nesreće izglaviti se, znao bih kako ću živeti

ìzvrdati -ām
1. izviti se, izmakniti se: nećeš da izvrdaš, imam tu stenogram
2. izigrati: Pašić je zaključio ženevski sporazum, pa ga kasnije izvrdao

izvúći izvúčem, izvúci izvúkoh ȉzvūče, ìzvūkao izvúkla
I.
1. izvleči: izvući koga, što iz ruševina
2. potegniti: izvući top na brdo
3. izdreti: izvući mač iz korica
4. izpuliti: izvući klinac kliještima, kleštima
5. izžrebati: izvući loz
6. mat. koreniti: izvući korijen
7. ekspr. dobiti: izvući šamar, batine
II. izvući se
1. izmakniti se: izvući se od posla
2. rešiti se, izmuzniti se: izvući se iz neprilike, iz škripca
3. pokazati se: izvući na svjetlo dana