Franja

sovrastare v. tr., v. intr. (pres. sovrastō)

1. biti, dvigati se nad:
il monte sovrasta la valle, alla valle hrib se dviga nad dolino

2. pren. groziti

3. pren. prekositi, prekašati

threaten [ɵretn] prehodni glagol & neprehodni glagol
pretiti, groziti (with z)
ogrožati
figurativno groziti, grozeče se bližati (neurje, nesreča); grozeče napovedati

the building threatens to collapse zgradbi preti zrušenje
they threatened us with punishment zagrozili so nam s kaznijo
he threatened punishment to all of us vsem nam je zagrozil s kaznijo
to threaten peace ogrožati mir
the sky threatens a strom nebo preteče napoveduje nevihto
the weather threatens (slabo) vreme grozi

ugrožávati ugròžāvām
1. groziti
2. ogrožati

zaprećívati -prèćujēm (ijek., ek.) groziti, pretiti

žúgati -am prijetiti, pretiti, groziti: žugati s palico; žugati porednežu s pestjo
prijetiti nestašku šakom; plaz žuga podreti hišo
usov prijeti da će porušiti kuću

грозить groziti, pretiti

грозиться groziti, pretiti

загро́жувати -жую недок., ogróžati -am nedov., grozíti -ím nedov.

погро́жувати -жую недок., grozíti -ím nedov., ogróžati -am nedov.

стращать vulg. zast. strašiti, groziti

угрожать groziti, žugati, pretiti

androhen jemandem etwas zagroziti/groziti (komu) z

brandir [brɑ̃dir] verbe transitif (za)vihteti; mahati (quelque chose s čim); groziti z

brandir une lettre mahati s pismom
brandir de petits drapeaux mahati z zastavicami
brandir son sabre (za)vihteti sabljo
brandir sa démission groziti s svojo ostavko

bravear kljubovalno groziti; bahati se, širokoustiti se

fullerear Čile bahaško groziti

im-pendeō (in-pendeō) -ēre

1. čez kaj —, nad čim viseti, — moleti: gladius … impendebat cervicibus (Damoclis) Ci., saxum impendet Tantalo Ci.; s praep.: i. super tegulas Pl., arbor in aedes impendet Icti.; z acc.: Iul. Val., mare quae impendent Lucr.; abs.: montes impendentes L.

2. metaf. (komu) nad glavo viseti = groziti, pretiti, (grozeč) bližati se, blizu biti; abs.: impendet fatum aliquod Ci., i. fames, incendia, caedes, direptio Ci., impendente supplicio Ci., impendentia tanta scelera et mala Ci., aliis impendentibus tempestatibus non cessi Ci.; z dat.: quid sibi impendēret, coepit suspicari Ci., sibi illud impendere periculum videbat Ci., prospexi, quanta impendēret procella rei p. Ci.; s praep.: tantae in te impendent ruinae Fl., in me terrores impendent Ci.; z acc.: Luc. fr., subito tanta te impendent mala Ter.; od koga (od kod)? magnum etiam bellum impendet a Parthis Ci. od Partov (po drugih verzijah: „Parthis“ v enakem pomenu), impendentia ex ruinis incendiisque urbis pericula Vell.; pesn.: vento impendente V. če se bliža, če se ga je nadejati.

in-cubō¹ -āre -uī -itum, redko -āvī -ātum

1. ležati na čem, v čem: Iust., Sen. ph., Sen. tr. idr., i. pulvino, utribus Cu., stramentis H., cortici L.; pesn.: humero levis incubat hasta O., ponto (mari Cu.) nox incubat V., caelum, quod incubat urbi Val. Fl., aër, qui desuper incubat Tert., i. ferro Sen. tr. nasaditi se na meč; z abl.: ut Phegeus aper cupressifero Erymantho incubet O. kako leži (mrtev) na … (zev po gr. zgledu κυπαρισσοφόρῳ Ἐρυμάνϑῳ); z acc.: i. folles Ap.

2. occ.
a) ležati (spati) v svetišču (da pridejo preroške sanje): i. Iovi Pl. v Jupitrovem svetišču, rex oracula Fauni adit … pellibus incubuit stratis somnosque petivit V., i. in fano Pl., Ci., tumulis i. Mel.
b) (o ptičih) valiti: Mel., Suet., nidis i. O., gallinae ovis incubant Col., ova i. Varr., Petr. (pass.: ova incubita Plin.); abs.: incubandi cupiditas Col.

3. metaf.
a) (po starem mitu o zmaju, ki čuva zaklad) na denarju ležati, skrbno varovati (čuvati) ga: Mart., Q., Sen. ph.; glede na ta mit prim.: vulpes … pervenit ad draconis speluncam intimam, custodiebat qui thesauros abditos Ph.; od tod: ille pecuniae spe iam atque animo incubabat Ci., auro defosso, divitiis i. V., publicis thesauris L.
b) (s podobo valjenja): nad čim tičati (ždeti), posvetiti ali vdati se čemu, skrbeti za kaj, potezati, potegovati se za kaj: dolori suo libenter haerere et i. Sen. ph., pro salute patriae i. Val. Max.
c) nezakonito posedati, — v posesti imeti: rei alienae i. pozni Icti.
č) neprestano groziti komu, oblegati: Trebiam … prae se pectore agit spumantique incubat alveo Sil., armento i. Sen. tr., incubans Italiae Fl.; abs.: i. in ipsis urbis faucibus Fl.
d) muditi se, bivati (kje): rure Pl., tabernulam, lucos consitos Ap.
e) (o krajih): ležati ob čem, mejiti s čim: iugum incubans mari Plin.

naprijètiti se nàprijetīm se (ijek.), naprétiti se nàprētīm se (ek.) nehati groziti: umiri se kad im se naprijeti ko mu je bilo groženj dovolj

prae-minor -ārī -ātus sum (prae in minārī) vnaprej (za)groziti, vnaprej (za)pretiti, vnaprej (za)žugati: malumque grande de vultus curiositate praeminatur Ap., haec illis Tert.; z ACI: Ap., Tert.

agiter [ažite] verbe transitif gibati; (raz)buriti, vznemirjati; tresti (drevo); pretresati, diskutirati; chimie premešati; vzvaloviti (kri); mahati (quelque chose s čim); hujskati, ščuvati

agiter la queue, le mouchoir, le bras mahati z repom, z robcem, z roko
agiter le médicament avant de s'en servir pretresti zdravilo pred uporabo
agiter une question, un problème pretresti vprašanje, problem
s'agiter (sem in tja) se premikati, skakati, postati nemiren, razburiti se
agiter la menace de la démission groziti z ostavko
le peuple s'agite ljudstvo postaja nemirno
le drapeau s'agite zastava plapola