Franja

égriser [egrize] verbe transitif brusiti (diamante), zgladiti (marmor)

facettieren fasetirati, brusiti

fusiller [-je] verbe transitif ustreliti; (na)brusiti; populaire uničiti; hitro pokvariti

fusiller du regard (figuré) prebosti s pogledom
fusiller de la caméra (familier) fotografirati
fusiller un couteau (na)brusiti nož
fusiller trois millions pognati, potrošiti tri milijone
fusiller sa bagnole (familier) pokvariti, uničiti svoj avto
l'espion a été fusillé vohun je bil ustreljen

glàčati -ām
1. likati: glačati rublje
2. gladiti, likati, brusiti na lesk, polirati
3. gladiti: kamena oruđa iz diluvijalnih slojeva nisu glačana
4. likati, učiti dobrih manir
5. brusiti: glačati kamen

glȁditi -īm
I.
1. gladiti: gladiti niz dlaku
2. gladiti, likati: gladiti papir
3. gladiti, polirati
4. božati: gladiti dijete po kosi
5. brusiti: gladiti kosu gladilicom
6. likati: gladiti rublje, veš
7. piliti: gladiti članak za novine, pjesmu
8. prilizovati se: koliko ga gladim koliko se mu prilizujem
II. gladiti se lišpati se

grind^*1 [graind]

1. prehodni glagol
(z)mleti, (z)drobiti; brusiti, stružiti, gladiti; vrteti pogonsko ročico
ameriško jeziti (into s.o.)
vbijati komu v glavo
figurativno zatirati, mučiti; škrtati (z zobmi) (into)
vtisniti (on, against ob)
drgniti, treti

2. neprehodni glagol
mleti, dati se zmleti; igrati na lajno
figurativno (away) mučiti se (at)
naporno delati; guliti se

to grind the face of s.o. surovo s kom ravnati
to have an axe to grind imeti osebne skrite namene
to grind the faces of the poor izkoriščati reveže
to grind s.o. in grammar vbijati komu slovnico v glavo
to grind the teeth škrtati z zobmi
to grind to powder zdrobiti v prah
to grind roughly razsekati

hone¹ [hóun]

1. samostalnik
brus, osla

2. prehodni glagol
brusiti

izoštrávati izòštrāvām
1. brusiti
2. ostriti, izostrovati

labrar izdel(ov)ati, obdelovati; izkoriščati (rudnik); orati; tkati, šivati, vesti (vezem); izdolbsti; brusiti (steklo); kovati (denar); ustvariti, tvoriti

labrar la fortuna de alg osrečiti koga
labrar la ruina de alg koga ruinirati, uničiti
sin labrar neobdelan, surov

lap³ [læp]

1. prehodni glagol
zaviti, oviti, ogrniti (about, round, in)
figurativno obsipati, obdati (in s, z)
figurativno gojiti; prekriti, zgibati (over)
brusiti, polirati (drago kamenje, kovino)
šport prehiteti za en ali več krogov, preteči krog

2. neprehodni glagol
čez viseti (over)
prekrivati se

lap ped in luxury obdan z razkošjem
to lap tiles položiti strešno opeko (drugo preko druge)
šport to lap the course in 6 minutes preteči krog v šestih minutah

lapidare v. tr. (pres. lapido)

1. kamenjati

2. pren. kamenjati, ostro napadati

3. tehn. fasetirati, brusiti (na fasete)

levigare v. tr. (pres. lēvigo)

1. gladiti:
levigare il marmo gladiti marmor

2. (limare) piliti, brusiti:
levigare uno scritto piliti, brusiti sestavek

līmō¹ -āre -āvī -ātum (līma)

I.

1. (o)piliti, (o)brusiti, (iz)gladiti: gemmas Plin., ferrum ali plumbum limatum Plin. železni, svinčeni opilki; odpiliti: acumen ossis Cels.

2. metaf.
a) drgniti: cornu … ad saxa limato Plin.; pesn. šalj.: caput cum aliquo l. Pl., Caecil. fr. poljubljati se s kom.
b) čistiti: stomachum Cael. —

II. klas. le pren.

1. (o)piliti, (u)gladiti (uglajati), (o)brusiti: id genus acuminis arte limare Ci., neque enim haec ita dico, ut ars aliquos limare non possit Ci., stilo, qui et alia et hoc maxime ornat ac limat, formanda nobis oratio est Ci., quaedam institui, quae … limantur a me politius Ci., nec vero hoc in te unum convenit moribus domesticis ac nostrorum hominum urbanitate limatum Ci.

2. natančno (temeljito, do potankosti, podrobno, nadrobno) preisk(ov)ati, razisk(ov)ati, proučiti (proučevati), preučiti (preučevati), dognati (doganjati): veritas ipsa limatur in disputatione Ci., subtiliter mendacium l. Ph.

3. odpiliti = odvze(ma)ti, zmanjš(ev)ati, prikrajš(ev)ati, (o)krniti: alteri affinxit, de altero limavit Ci., quoniam se ipse consulto ad minutarum genera causarum limaverit Ci. ker je ostal pri nepomembnih pravnih primerih, ker se je zadovoljil z nepomembnimi pravnimi primeri, non istic obliquo oculo mea commoda quisquam limat H. ne zmanjšuje s postrani pogledom = ne krati s svojo zavistjo. — Od tod adj. pt. pf. līmātus 3, metaf. izpiljen, opiljen, izbrušen, uglajen, prefinjen, umetelno (umetniško) izdelan, dodelan, izpopolnjen, olikan, izobražen: homo … oratione maxime limatus atque subtilis Ci. ki piše svoje govore z največjo skrbnostjo in natančnostjo, limatius dicendi genus Ci., duo genera librorum, unum populariter scriptum, alterum limatius Ci. v strožji filozofski obliki, fuerit Lucilius … comis et urbanus, fuerit limatior idem, quam … H., varioque togae limatus in usu Mart., etsi non limatioris, maioris tamen ingenii vitium est Plin. iun. — Adv. komp. līmātius natančneje: limatius quaerere superstitiorum sectas Amm.

Opomba: Star. līmāssis = līmāveris: Caecil. fr.

màsatiti -īm brusiti: masatiti perorez, makaze, bajonet

meuler [möle] verbe transitif (o)brusiti

molare¹ v. tr. (pres. mōlo) brusiti

navláčiti nàvlāčīm
I.
1. vlačiti na
2. oblačiti: navlačiti navlaku na jastuk, rukavice na ruku
3. privlačiti
4. brusiti: navlačiti nož, brijački nož
5. prevlačiti: navlačiti magnet
6. preoblačiti: navlačiti postelju
7. nakopavati si: navlačiti bolesti
II. navlačiti se
1. oblačiti se
2. zbirati se: oblaci se navlače
3. ekspr. dajati se, trgati se: navlačiti se s djecom

òštriti -īm
1. brusiti: oštriti nož, kosu
2. šiliti: oštriti olovku

pooštrávati -òštrāvām
1. brusiti: pooštravati sablju
2. podžigati: pooštravati misao svoju

pȕćkati -ām
1. puhati: starac me je slušao, pućkajući na podugačak čibuk; i mašina poče raditi, pućkati i zujati
2. ekspr. zapravljati: sad on polako pućka što mu je otac ostavio
3. tleskati, mlaskati: pljeska rukama i pućka usnama od zadovoljstva
4. brleti: jedni škilje u svjetiljku što pućka na zidu
5. kavdrati: ćurke se sletjele pa pućkaju
6. petpedikati: nerado čuju ratari prepelicu da s proljeća mnogo udara i pućka
7. brusiti: tetrijeb pućka
8. ščuvati: pućkati psa na koga
9. ravnodušno gledati na kaj, na koga: on pućka na zemaljske gmizavce što se zovu ljudi