Franja

deceō -ēre decuī (—)

1. krasiti, poda(ja)ti se, prilegati se: „ decere“ quasi „aptum esse“ Ci., velatā parte oris, … quia sic decebat T.; nav. trans. decet aliquem aliquid: me aspice … , ut haec (vestis) me deceat Pl., quem tenues decuere togae H., te toga picta decet Pr., alba (bela obleka) decent Cererem O., quem decet muliebris ornatus O., ista decent humeros gestamina nostros O.; pren.: illa ornamenta decere me … non putabam Ci.

2. pren. spodobiti se, dostojno biti, prist(aj)ati; brez subj.: fecisti ut decuerat Ter., perge, decet V., quo maiorem spem habeo nihil fore aliter ac deceat Ci. ep., ieci fundamenta serius quam decuit Ci.; z zaimenskim subj.: multi dubitabant, quid deceat Ci., et quod decet honestum est et quod honestum est decet Ci.; s subjektnim nom. in z acc. personae: nec scit, quod augurem decet Ci., arta decet sanum comitem toga H., parvum parva decent H.; predklas. in star. z dat. personae: ita nobis decet Ter., istuc facinus nostro generi non decet Pl., locum editiorem, quam victoribus decebat, capit S. fr., ali z abl. personae: ut meque teque maxume atque ingenio nostro decuit (= dignum erat) Pl. Pri kom? z apud, pri čem? z abl.: Q. (XI, 3, 150). Subj. z inf.: iniusta impetrare non decet Pl., exemplis grandioribus decuit uti Ci., gaudere decet, laetari non decet Ci.; pogosteje z ACI: oratorem irasci minime decet, simulare non dedecet Ci., non enim decere se arbitrabatur … asseclam esse praetoris N., omnes bonos rei publicae subvenire decebat S., omnes homines ab odio … vacuos esse decet S., non … deos hominesque omnes armatos opem ferre, in Capitolium currere decuit? L.; z ACI pass.: num dubitas, quin specimen naturae capi deceat ex optima quaque natura? Ci., Periclen … violari versibus et eos agi in scaena non plus decuit quam … Ci., mortalin decuit violari volnere divum? V. — Adj. pt. pr. decēns -entis, adv. decenter,

1. spodoben, dostojen, primeren: color H., genus Sen. ph., corporis decens motus Q., habitus decentior quam sublimior fuit T. bolj srednje postave kakor velika, decentissimae exsequiae Ci., locum teneant sortita decenter H., lacrimare decenter O., decentissime descripta Ci.; pren.: quid verum atque decens sit H., lasciva decentius aetas H. ki ji bolj pristoji prešernost.

2. pesn. ljubek, privlačen, mičen, dražesten, čeden, lep, zal: d. Venus, Gratiae decentes H., mālae decentes H. cvetoča lica, d. Cynthia Pr., d. facies, tempora crine decentia O., decentior equus Q., pulcher et decens toto corpore Suet. (o Domicijanu)

Opomba: Pogosto se mora decet sloveniti s spodobilo bi se, decebat in decuit s spodobilo bi se bilo.

distrainee [distreiní:] samostalnik
tisti, ki mu je bilo zaplenjeno imetje

drobír -ja m
1. trine: senen drobir
2. sitni komadići bilo kakvog materijala: voda je nanesla vsakovrsten drobir

Federlade, die, Technik in der Weberei: prožno bilo (odmični greben)

fortbleiben^* izostati, ne priti; er blieb fort ni ga bilo

füglich

1. z vso pravico;

2. primerno bi bilo, da bi...

Gewesene³, das, Gewesenes kar je bilo, bivše

glavnína ž
1. glavnina, najveći dio, deo vojne jedinice: patrulja je zaostala za -o
2. glavnina, najveći dio, deo bilo čega: glavnina filma
3. glavni, središnji dio, deo jednoga organa: glavnina kosti, želodca
4. v. glavarina

hinwegreden über ne upoštevati; Fehler, Versäumnisse: preskočiti, govoriti, kot bi nič ne bilo

igrálka (uk) ž
1. igračica, ona koja igra bilo koju igru
2. glumica: gledališka igralka

íks (nepromj. dodatak) bilo koji: iks tovariš je to rekel

jȁto s
1. jata: jato golubova, riba skakavaca, ptica; riblje jato
2. truma, množica: jato žena
3. nekdaj bratstvo, kjer je bilo nad 50 za boj sposobnih moških

kàdarkóli i kadar kóli
1. pril. kada god, bilo kada: ker je blaga dovolj; ga lahko dobite kadarkoli
robe ima dovoljno, možete je dobiti kad god hoćete
2. vezn. kada god, kad god: blago lahko dobite, kadarkoli želite

kàkorkóli i kàkor kóli
1. pril. kako god, bilo kako: naredi to kakorkoli
načini to kako god
2. vezn. kako god, bilo kako: kakorkoli boš naredil, vedno bo prav
kako god načinio, uvijek, uvek će biti dobro

kámorkóli i kámor kóli, kámor si bódi pril. bilo kuda, kuda god, ma kuda: naj gre kamorkoli, samo da nam izgine izpred oči

kársibódi i kár si bódi česarsibodi i česar si bodi neodr. zamj. bilo šta: prinesi, pa naj bo karsibodi

katérikóli i katéri kóli i katérakóli i katéra kóli itd. bilo koji, ma koji, koji mu drago

kdàjkóli i kdàj kóli pril. bilo kada, ma kada, kada god: enotnost je potrebna bolj kot kdajkoli

kdòrkóli i kdòr kóli kogarkóli i kogar kóli
1. neodr. zamj. bilo tko, bilo ko: to lahko bere kdorkoli
2. u službi vezn.: kdorkoli bo to bral, bo debelo gledal

kjérkóli i kjér kóli
1. pril. bilo gdje, gde, gdje go d, ma gdje: pri nas je boljše kakor kjerkoli
2. vezn. gdje god: kjerkoli se ustaviš, povsod te lepo sprejmejo