hostiātus 3 (hostia) z daritveno živino preskrbljen, ki ima daritveno živino: Pl.
ispàličiti -īm izpreči vole, govejo živino: ispaličeni volovi
ìspust m
1. pašnik: ispust za stoku; po onim seoskim -ima čuvao je stoku
2. ograjen prostor blizu hlevov, kamor puščajo živino, da se tam pari
3. izpuščanje: gdje je prostor za ispust kokošiju ograničen, treba ga podijeliti te izmjenice rabiti
4. izbočina na mostu, oknu, na kakem drugem predmetu
5. odtok: kuhinjski ispust
6. odtočni jarek: -om otječe, otiče voda sa njiva
7. gl. ispuske
ìzdignuti -nēm
I.
1. vzdigniti: izdignuti glavu
2. dvigniti: izdigao je čašu i nazdravio svima
3. povzdigniti: izdignuti glas, vrijednost čega
4. zapeti z močnim glasom: putem je pjevao i stizavao sve hrpe seoskog svijeta što se vraćao s pazara, pa čim koju hrpu promakni, opet prst u uho, izdigni koliko mu grlo može
5. dvigniti: naša borba je izdigla mnoge dotad nepoznate ljude; stranka je izdigla svoga kandidata za ministra prosvjete
6. odgnati živino na planino: izdignuti stoku u planinu radi ljetnje ispaše
II. izdignuti se
1. vzdigniti se, povzpeti se: izdignuti se na prstima; izdignuti se nad druge
2. dvigniti se: pojedini oblasni župani iz ličnih razloga pomagali su prevrate da bi se što više izdigli
ìzdizati -ižēm
I.
1. vzdigovati: opasno je malu djecu za glavu izdizati; izdizati glavu; ona poče izdizati ruke
2. povzdigovati, poviševati: izdizati glas, vrijednost čega; mesari stalno izdižu cijene
3. odhajati z živino na planino: stoku izdižu u proljeće kad počinju poljski radovi
II. izdizati se
1. vzdigovati se: s vremena na vreme domaćica se izdizala i žaračem podsticala nagorele panjeve
2. dvigati se: u ovoj ulici izdiže se jedna velika kuća
3. vstati, povstajati: pošto se svi izdižu, umiju i bogu pomole, piju kavu i rakiju
joint3 [džɔ́int] prehodni glagol
spojiti, sestaviti; razkosati živino, razrezati, razsekati; izgladiti, zamazati sklepe (pri deskah)
kašàgija ž (t. kašagy) česalo za živino: -om timariti konja
kìrija ž (t. kira, ar.)
1. najem: izdaje se soba pod -u daje se soba v najem; stanovati pod -u stanovati kot najemnik
2. najemnina: kirija za sobu iznosi trista dinara
3. najemno delo s svojo živino: muž joj je otišao u -u
4. tovor, tovorno blago: prevozi putnike i drugu -u
5. džaba ti kirija zastonj se trudiš
kòšara ž
1. košara: seljanka s -om na glavi
2. z blatom ometana pletena staja za živino
3. z blatom ometana pletena hiša
4. način ženske frizure
kòtār kotára m, kȍtār kȍtāra m
1. ograja okrog kopice, stoga, da varuje seno, slamo pred živino
2. koš, košara
kraal [kra:l] samostalnik
ograjena afriška vas; ograda za živino
lît lîti ž
1. skala: slap se ruši preko -i
2. plosk, ploska stran (meča, sablje): lit mača, sablje
3. dial. mošt: je li to iz tvog vinograda? -- Jest, brate, čista lit baš s one porebrice nad podoljem
4. dial. stena brunarice, okola, ograjenega prostora za živino: lit zovu jednu stranu od tora
maquignon [makinjɔ̃] masculin konjski mešetar; sleparski trgovec z živino; figuré prebrisan, nepošten posrednik ali trgovec; zvodnik
monticare v. intr. (pres. montico) pasti se na planini; pasti živino na planini
nágoničār m
1. pastir, ki žene svinje v žir
2. kdor goni tuje svinje in drugo živino na semenj
òbor m
1. obor, ograjen prostor za živino
2. dial. dvorišče, prostor pred hišo: mnogima vidokrug ne prelazi obor rodenog doma; u ovom božjem -u na tem božjem svetu
òbōrje s obori, ograjeni prostori za živino: po carskom kanunu jabana može kupiti ogradu u kojoj je kuća i oborje i šljivik
pāscō -ere, pāvī, pāstum (incoh.; indoev. kor. *pā- hraniti, rediti, pasti; prim. skr. pitú- hrana, jed, gr. πατέομαι, πάσσασϑαι jesti, ἄπαστος brez jedi in pijače, sl. pasem, pastir, pitam, hr. pásti, got. fōdjan = stvnem. fuottan = nem. futtern hraniti, stvnem. fuotar = nem. Futter = ang. food hrana, lat. pānis, pābulum (iz *pā-dhlom), pābulor, pāstor, pāstiō, pāstōrālis, pāstus idr.)
I. „pasti (pasem)“, in sicer
1. (živino) pasti: Varr. idr., sues Ci., greges armentaque O., pingues (prolept.) oves V., pecora pastum (na pašo) propellere L.; occ. rediti živino: Col. idr., bene, male p. Ci., perduelles … vestros campos pascunt Macr. Ci., pasejo živino po vaših njivah, pascendi causā Ci. zaradi živinoreje.
2. (na)krmiti, (na)hraniti, rediti, vzrediti (vzrejati), vzgojiti (vzgajati): Col., Iuv., Petr., Sen. ph. idr., iumenta satis C., equos V., plures calones atque caballi pascendi H., nos olusculis soles pascere Ci. ep. pitati, fundus pascit erum H. redi svojega gospodarja, quos dives Anagnia pascit V., aliquos rapinis et incendiis et omnibus exitiis publicis p. Ci. vzdrževati, preživljati (koga s čim).
3. metaf.
a) rediti, gojiti, pustiti (puščati) rasti: Plin. idr., convexa polus dum sidera pascet V. (ker so starodavniki mislili, da zvezde redi vodena para), ignes V. ali flammas O. netiti; med.: flamma pascitur V. raste, ignis pascitur per viscera O. žre dalje, se širi, se razširja; p. barbam H. ali crinem V. pusti, da raste(jo), neostriženo (neostrižene) nositi, spes inanes V. ali amorem O. gojiti, ieiunia O. (po)tešiti, (po)miriti, ager pascit filicem H. rodi, p. iugera agri Mart. obdelovati, quos paverat … publicus peculatus L. ki jim je mošnje napolnila kraja, ki jih je obogatila kraja, nummos alienos p. H. pitati (polniti) mošnjičke drugih ljudi (z oderuškimi obrestmi).
b) (na)pasti (se ali si), razveseliti (razveseljevati), naslajati (se ali si): eius cruciatu oculos Ci. oči pasti ob mukah, oculos animumque aliquā re p. Ci., animum picturā inani V. —
II. pesn.
1. = dēpāscere popasti: asperrima (sc. collium) V. vestros campos placide (prav mirno) p. Carmen vetus ap. L.
2. = pāscor pasti se: saltibus in vacuis pascunt (sc. boves) V.
3. metaf. (po)jesti, (po)žreti, použi(va)ti, zauži(va)ti: lente revocatas ruminat herbas atque iterum pasto pascitur ante cibo O. — Od tod med. pāscor, pāscī, pāstus sum
1. pasti se, žreti: Pl., Varr. idr., longum per vallum pascitur agmen V., exire pastum cum tenero grege Ph. ali mula pastum missa H. na pašo, capellae pascentes V., cum pulli non pascerentur Ci. niso hoteli jesti; prim.: non pascentibus in auspicando pullis Suet.; pesn. z acc.: Plin., coluber mala gramina pastus V. ki se hrani s strupenimi zelmi, pascuntur silvas V. se pasejo (mulijo) po gozdovih.
2. hraniti (prehranjevati) se, preživljati se s čim, živeti od česa; z abl.: gramine O., boves pascuntur frondibus V.; metaf.: qui maledicio pascuntur Ci. ki živijo od hudodelstva.
3. metaf. pasti se kje, po čem = veseliti se česa, nad čim, razveseljevati se česa, nad čim, naslajati se nad čim, uživati ob čem: pascere nostro dolore O., qui seditione pascuntur Ci., pasci bibliothecā Fausti Ci., his ego rebus pascor Ci.
pasture2 [pá:sčə]
1. prehodni glagol
pasti (živino), voditi živino na pašo, krmiti živino; uporabljati zemljo za pašnik
2. neprehodni glagol
pasti se
pecorōsus 3 (pecus) bogat z živino: Palatia Pr., ver, Phylos Stat., Arcadia Serv.