Franja

da li vez. ali: pitam te da li se o tome već što piše

ȅda vez.
1. da: mučim se eda bih se nekako oslobodio
2. ali: pitala me je eda li si došao
3. o da: eda bih našao milost pred tobom!

ema vez. dial. ali: da nijesi u kuću došao, znao bih ti odgovorit divno; ema hoću nešto svakojako

ersatzweise ali, namesto (tega)

gleichviel neglede na to, ali, gleichviel wer/was vseeno, kdo/kaj

if¹ [if] veznik
ako, če; čeprav, dasi, četudi; če, ali (v odvisnem vprašanju); v vzklikih:

if that is not a shame! če to ni sramota!
as if kakor da
even if čeravno, čeprav
if any če sploh kateri
if so če je tako, v tem primeru
if not drugače, v nasprotnem primeru
he is 50 if he is a day (ali an hour) star je najmanj 50 let
it is interesting, if a little long je zanimivo, čeprav malo dolgo
if he be ever so rich naj bo še tako bogat

ili vez. ali: svejedno mu je hoće li ga ko čuti ili neće; srpski ili hrvatski jezik; hrvatski ili srpski jezik; danas ili sutra, meni je svejedno; ili sve ili ništa; ili da mi povratiš sve, ili me zarobi; tu se sada radi o ili-ili

īnfāmia -ae, f (īnfāmis)

1. slab glas, sramota: quos infamiae suae neque taedeat neque pudeat Ci., infamiā flagrare Ci., infamiam inferre Ci., ali movere L. povzročiti (povzročati), infamiam habere, sarcire C., infamiā aspergi N., infamiam capere Hirt., infamias subire T., infamiā operire aliquid Ci., infamiā urgeri Ci., infamiam potentia oppressit Cu., res est mihi infamiae Ter., in infamia esse Ter., inf. domestica Plin. iun., mendax H., turpis Iuv., infamiam discutere, refutare Suet., accedere in infamiam Pl., colligere Iust.; s subjektnim gen.: inf. C. Verris Ci., in cuius tu infamiam ea contulisti Ci., hominum Pl., unius Sen. ph.; z eksplikativnim gen.: mihi superbiae crudelitatisque infamiam inussisset Ci., inf. duarum legionum C. zaradi dveh legij, totus ordo urgetur infamiā iudiciorum Ci., pecuniae Vell. zaradi pohlepnosti.

2. meton. konkr. sramota, sramotni madež, nečast: Cacus ... infamia silvae O., Scylla ... infamia saecli O.

īn-fēstus 3, adv. -ē (in, fēstus k *fendere, prim. dēfendō, manifēstus)

1. (o krajih) nemiren, nevaren: C., Cu., Vell., Suet., si me huic itineri infesto periculosoque commisero Ci., i. civitas L., via barbarorum excursionibus Ci., infestissima Ciliciae pars Ci., infesta terra colubris O., statio Ci., regio Varr., insulae saxis abruptis infestae T., nebulis inf. Sil. meglen, omnia serpentibus inf. S., vias infestas ali mare infestum habere Ci. neprenehoma vznemirjati; tako tudi: Macedoniam infestam habere L., agrum infestum facere (efficere, reddere) L. venomer vznemirjati.

2. metaf.
a) ogrožen (ogrožan), vznemirjen (vznemirjan), v nevarnost pahnjen, v nevarnosti: libertae acerbitate suppliciorum infesta Ci., agri Campani vectigal bellis infestum Ci., filii vita Ci., huius salus est infestior Ci., tempus aetatis aliorum libidine infestum Ci.
b) sovražno nastopajoč, sovražen, vznemirjajoč, grozilen, grozeč, nevaren: Val. Fl., infesta filio mater Ci., hostis infestissimus Ci. srdit (ne mirujoč) sovražnik, infestus inimicus S., ob aemulationem infestus Cu., is, qui infestus in suos vixerit Ci., iudices reo infesti Ci., duae urbes huic imperio infestissimae Ci., provincia huic victoriae infesta Ci., gens infestissima nomini Rom. S., regiones sibi infestae Auct. b. Alx., infestis spectatoribus dimicare Suet. pred nenaklonjenimi gledalci boriti se (če so namreč ti zahtevali od gladiatorjev boj do zadnjega diha), i. numen Iuv., canes leonibus maxime infesti Cu.; enalaga: alicui infestas manus admovere Cu., O. sovražno se koga lotiti, te animo infestissimo intuetur Ci., infestis oculis conspici Ci., tam inf. odium Ci., scelus Ci., clamor Ci., Val. Fl., pestis infesta rei publicae Ci., bellum N., quae est tam infesta ira, quam ... L., tempora T., amor Cat., vulnus Sil., infeste in aliquem facere L., Vell., Suet., infestius L., infestissime contendere Ci. kar najsrditeje.
c) kot voj. t. t.: napadajoč, za (na) boj (udar, napad) pripravljen, v napadalne oddelke razvrščen: infesto exercitu in Numidiam procedere C., infesto agmine Gallias petere T., infestis signis inferuntur Galli in Fonteium Ci., infestis signis impetum fecerunt C., infestis pilis C. ali infestā hastā (sarisā, lanceā) V., L., Cu. z naperjenimi kopji (nap. sulico itd.), infestis mucronibus T. z golimi meči, infesto spiculo petere L. z nastavljenim kopjem, tela infesta tulere V., infesta arma Val. Fl., infestis sagittis pugnam restaurare Sil., infesto ictu appetere T.; pesn. metaf.: inf. cornua Ph. z nastavljenimi rogovi, infestum fulmen V.

jȁ vez. ali: ja ti ja nitko

jȁli vez. dial. ali: šta ćeš prije, jali vratiti stoku, jali pritvrditi ogradu

jeda vez. zastar. ali: pitamo se jeda se može ući

lè i le vezn. u protivnoj naporednoj rečenici, samo, ali: govori lepo, le malo pretiho

li členek
1. ali: znaš li kako se ona zove
2. v odvisnih stavkih pogosto poudarna členica: spremi se prije nego li pođeš na put

ma vez.
1. čeprav: ti mi dođi, ma i ne bio pozvat; vino je dobro, ma i malo kiselo
2. ali, toda: trudili smo se da bi posao rano završili, ma nikako ne mogosmo

ma pril. dijal.
1. ma, da: ma seveda ga poznam
2. ali, kako: ma ste nespametni

ma vezn. dijal. ali: prišel bo, ma ne kmalu

mollis -e, adv. molliter (iz *moldu̯is, indoev. baza *meld- iz kor. *mel- teptati, drobiti, tolči, mleti; prim. skr. márdati, mr̥dnáti [on] tre, mečka, drobi, melje, gr. ἀ-μαλδύνω slabim, uničujem, lat. molere, sl. mlad)

I. mehek, vóljen (volján), nežen: Pl., dura saxa molli aquā cavantur O., m. gramen O., castaneae V., fraga O., arista V. mehek, gladek, herbae tenerae atque molles Plin. iun. vitke in nežne, cervix, latus, genae, manus O., tumor, ōs, cutis, caro Cels., facies decora fulta molli pede H. nežna in šibka noga, si venter mollis est Cels. če je na otip mehek, (v slabem pomenu) venter m. H. upadel, mlahav život (trup), caseus (naspr. aridus) Cels., pituita (naspr. sicca et arida) Cels., mollissima cera Ci., molliter ossa cubent O., aves mollissime nidos substernunt Ci.; preg.: in molli carne vermes nascuntur Petr. v voljnem mesu se radi zaredijo črvi = flegmatiki (pohlevneži, „lenokrvniki“) so kaj lahko izpostavljeni žalitvam; subst. mollia -ium, n mehkoba, mehkost, mehkota: panis Plin. sredica; abs.

1. mehkužnice, vrsta rib: Plin.

2. odprtje, mehko iztrebljanje (naspr. dura alvus): Cels. —

II. metaf.

1.
a) mehek = gibek, gibljiv, gibčen, vóljen (volján), prožen (naspr. durus): Lucr., Plin., Val. Fl., Cl., artūs (digitorum) Ci., bracchia O., colla, crura V., oscilla V. lahko gibljive, capilli H., O. voljni, valovito se spuščajoči, iuncus V., virgulta Petr. poet., feretrum, pilenta V., torus O., cubile Cels., prata O. mehke trate, viridi caespite mollis humus O., arcus O. nenapet, et tunicam, molli mater quam neverat auro V. iz voljnih (mehkih) zlatih niti, Calamidis signa dura, sed tamen molliora quam Canachi Ci. togi, a vendar bolj živi, prim. excudere mollius aera V., tener et mollis incessus Sen. ph. lahka, in incessu mollior O., molliter incedere O. ali ire Pr. ali pedem referre Q. lahno, rahlo, mollius membra movere H.; (v govorništvu in pesništvu) gladek, gladko tekoč: oratio mollis et tenera et ita flexibilis, ut sequatur, quocumque torqueas Ci., molle et Xenophonteum genus orationis Ci., molles levesque versus (naspr. duriusculi) Plin. iun., mollissimum rhythmorum genus Q., molle atque facetum annuerunt Vergilio Camenae H. gladko tekočo pesem.
b) rahel, prhek, sipek: harena O., litus C. s sipkim peskom, planities Plin., mollius solum Cu.
c) mehek = lahen, voljan, gladek, lagoden, nežen, mil, blag, miren: Pl., Cels., aurae, zephyri O. voljne (blage), voljni (blagi), aestas V., caelum Fl. mehko, milo, regio Fl. ugodna, mollissima vina V. zelo voljna, gladka (= gladko tekoča), mollis aquae natura Lucr., undae Lucr. ali flumen Cat. mirno tekoči (tekoča), Euphrates ibat iam mollior undis V. že mirneje, ne več valovito.
d) položen, lahen, napet: clivus V., Q., Danuvius, molli et clementer edito montis Abnobae iugo effusus, pluris populos adit T., trames O., naves in litore molli atque aperto relinquebat C., trabes molli fastigio coniungunt C. v topem kotu, topokotno, curvamen Plin. iun. počasi (polagoma) nastajajoča, colles ad orientem molliter devexi Col., agri mollissime devexi Ci.

2. (duševno) mehek = sprejemljiv za kaj, dovzeten, občutljiv, razdražljiv, čuteč, nežnočuten, rahločuten, mehkovoljen, popustljiv, prizanesljiv, obziren, razumevajoč: Amm., mollis et minime resistens ad calamitates perferendas mens eorum (sc. Galllorum) est C., mollis animus ad accipiendam et ad deponendam offensionem Ci., mentes O. razdražljiv, homo mollissimo animo Ci. zelo mehkega (nežnega) srca, m. consul L. nežnočuten, mollior dea O., mollis in obsequium O. ustrežljiv, nec rigido mollior aesculo H., infima auriculā mollior Ci., molles auriculae H. za laskanje dovzetna, toda mollissimae aures Plin. iun. zelo nežnočutna, zelo občutljiva (= ušesa, ki jih hvalisanje žali), purpureus molli in ore fiat pudor O. na rahločutnem obrazu, cor, pectus O. občutljivo, languor O., anni (enalaga = anni, quibus pueri molles sunt) O. nežna življenjska doba, per metum ex recenti clade mollius consulere L. preveč popustljivo, nimis molliter aegritudinem pati S. preveč se prepustiti nejevolji, molliter aliquid ferre Ci., Sen. ph. mehkužno, popustljivo, nemoško.

3.
a) raznežen, razvajen, mehkužen, pomehkužen: Varr., Sen, ph., mollia et fluida corpora Gallorum L., gens L., et locis mollioribus et accolarum ingeniis L., solutus et mollis in gestu Ci., Sabaei V., viri H. pohotneži, poseb. = pathici L., tudi subst.: molles et impudici Vitr., ne quid effeminatum aut molle et ne quid durum aut rusticum sit Ci., inertia H., disciplina Ci., educatio Q., vita O., in his mollibus castris (sc. amoris) O., molliter se curare Ter., delicate ac molliter vivere Ci., populus molliter habitus T. pomehkužen; subst. m. molles O. mehkužniki, mehkužneži.
b) nebojevit, ne upirajoč se, plašen, boječ: columbae, lepus H., pecus V.

4. blag, mil, prijazen, nežen, prijeten, rahel: molli vultu aspicere O. s prijaznim, spem mollibus sententiis alere S., iussa, imperia V., H., dicta V., mollia dictu Sil., oratio philosophorum, Caesaris Ci., id quam mollissimā viā consequi L. po kar najlažji poti, na kar najlepši način (prim. sl. „po liniji najmanjšega odpora“), cuncta apud imperatorem in mollius referre T. z razlago blažiti (= lepše prikaz(ov)ati), aliquid mollius interpretari T., feci parce et molliter Ci.; enalaga: viri molles aditus et tempora noras V. kdaj je dobre volje in dosegljiv (dostopen), mollissima tempora fandi V. najugodnejši, najprimernejši, veniet mollior hora votis tuis O. ugodnejša, mollius eadem illa abnuere L. rahleje zavrniti, manj nenaklonjenega se (po)kazati.

5. všečen, udoben, prijeten, sprejemljiv, privlačen, lep, sladek: mollem ac iucundam efficere senectutem Ci., inflexit orationem et eam mollem teneramque reddidit Ci., molliores flexiones in cantu Ci., translationes quam mollissimae Ci. kar najmanj presenetljive, m. gestatio Plin. iun., umbra V., quies Lucr., otia O., somnus Tib.; n. adv.: molle subridere Pers., mollia ridere O.

6. priljubljív, prisrčen, nežen, mil, ganljiv: sermo S., vincuntur molli pectora dura prece O., carmen H., illud mollissimum carmen Ci. nadvse ganljivo mesto, desine mollium querellarum H., mollibus lenire verbis aliquem H., versūs O. ali modi H. ljubezenske pesmi.

7. vdan, miren, hladnokrven, brezstrasten, nestrasten: molles, ubi ira resedit, animi L., quod ferendum est molliter sapienti Ci. vdano, voljno, mollius loqui (naspr. sine more furere) V.

Molossī -ōrum, m (Μολοσσοί) Molósi, pleme v vzhodnem Epiru: Ci., N., Plin. — Od tod

1. adj.
a) Molossus 3 (Μολοσσός) molóški: gens O., rex O. = Munih, canes H. (izvrstni lovski psi), canum Molossûm Lucr.
b) Molossicus 3 (Μολοσσικός) molóški: canes Pl.

2. subst.
a) Molossus -ī, m (sc. canis) molóški pes: acer V. ugrizljiv, popadljiv.
b) Molossia -ae f: Serv. ali
c) Molossis -idis, f (Μολοσσίς): L. Molósija, Molósida, mološka pokrajina v vzhodnem Epiru.

money [mʌ́ni] samostalnik
denar, plačilno sredstvo; bogastvo, premoženje
množina, arhaično ali
pravno vsote denarja

money of account denar kot merilo vrednosti, a ne v obtoku (angleška guinea)
money on account denar v dobrem
money on (ali at) call dnevno plačljiv denar
money on hand denar pri roki
money due neplačan (zapadel) denar
ready money gotovina pri roki
pogovorno in the money pri denarju, bogat
out of money brez denarja
short of money na tesnem z denarjem
to get one's money's worth imeti stroške povrnjene, dobro kupiti
to make money (by) obogateti, dobro zaslužiti (s, z)
to coin money hitro obogateti
sleng money for jam lahek zaslužek
to marry money bogato se poročiti
ekonomija money in cash (ali hand) stanje blagajne
money makes the mare go denar odpira vsa vrata
not for love or money na noben način
for one's money kolikor se koga tiče
made of money bogat
to pay money down plačati v gotovini
pin money postranski zaslužek
to put one's money on staviti denar na
to raise money izprositi denar, dobiti denar v gotove svrhe, sposoditi si denar
time is money čas je zlato
conscience money denar, vplačan v državno blagajno (zaradi davčne utaje)
to call in money zahtevati denar nazaj, zahtevati izplačilo
to recall money odpoklicati kapital
it is not every man's money ni za vsakega enako vredno
to come into money priti do denarja, podedovati denar