Franja

insofern, insofern toliko, tolikanj, (falls) kolikor, (insoweit) do te mere, v tem oziru; insofern als toliko, ker

insomuch [inso(u)mʌ́č] prislov
tako, tako zelo, do take mere

insomuch as kolikor
insomuch that do take mere, da

Intellektuellenhaß, Intellektuellenhass, der, sovraštvo do intelektualcev

inter-clūdō -ere -clūsī -clūsum (inter, claudere)

1. z acc. rei: zapreti (zapirati), preprečiti (preprečevati), preslediti, prestreči (prestrezati), zaskočiti, zavreti (zavirati), ovreti (ovirati), vzeti (jemati), odvze(ma)ti: cum sibi omnes aditūs interclusos viderent Ci., alicui iter, viam, exitum, perfugia i. Ci., L., C., aditūs (in Ciliciam) parvis praesidiis Ci., alicui fugam, C., Ci. ep., commeatūs Pl., Suet.; pren.: meum reditum flumine sanguinis i. Ci., bonorum civium est intercludere omnes seditionis vias Ci., dolor intercludit vocem L., Iust., i. animam, spiritum L., T., Cu. dušiti, pristinae vitae consuetudo interclusa Ci., defensio interclusa respirat Ci., alicui aditum ad causam i. Ci., creditum Iust., anima interclusa ab dulcedine aquai Lucr. skoraj zadušena zaradi prenaglega zauživanja.

2. z acc. personae: koga prestreči, zajeti: a tergo hostem interclusum reliquit Ci., intercludi in insidiis Ci., Caesarem duobus exercitibus et locorum angustiis facile intercludi posse C., metuo, ne iam intercludamini ut, cum velitis exire, non liceat Ci., intercluso Constantio trans Euphratem Amm.; pren.: itaque intercludor dolore (bolečina me ovira, mi brani), quo minus ad te plura scribam Ci. ep.; intercludere aliquem aliquā re ali ab aliquā re koga ločiti, odtrgati od česa, ne dati mu priti do česa; pogosto lahko slovenimo ta sklad enako kakor sklad i. alicui aliquid: nostros commeatibus intercludere coeperunt C., hostes commeatibus Iust., re frumentariā, itinere, Dyrrachio intercludi C., Caesarem frumento i. C., Ibero L., ab oppido intercludere adversarios C., legiones ab impedimentis interclusae C., aliquem ab exercitu C., a suis L., a castris L., exercitum ab auxilio L., a praesidio C.

inter-dum, adv.

1. včasih, od časa do časa, kdaj pa kdaj, katerikrat, na čase, sem ter tja, sem in tja, tu in tam, tu pa tam: ut solemus i. in defensionibus dicere Ci., multo acriorem i. memoriam esse sentio improborum quam bonorum Ci., i. doctā plus valet arte malum O.; ponovljeno: interdum … interdum Ci., O., Cels. zdaj … zdaj; tudi: modo … interdum H., N., S., Pr., modo … modo … interdum N., Suet., interdum … alias Ci., interdum … non numquam Ci., Ter., interim … interdum Q.

2. medtem, med tem časom, v tem času, tačas: Sil., Iust. Ap.

interest¹ [íntrist] samostalnik
interes, zanimanje (in za)
udeležba; važnost, pomen
ekonomija udeležba, delež, pravica do deleža (in)
ekonomija, (samo ednina) obresti; vpliv (with na)
oblast (with nad)
prid, korist, dobiček
pravno pravica, zahteva (in)

interest account obrestni račun
simple interest navadne obresti
compound interest obrestne obresti
interest charged franko obresti
interest due zamudne obresti
ex interest, free of interest brez obresti
interest from (ali on) capital obresti od kapitala
and (ali plus) interest z obrestmi
to charge interest zaračunati obresti
interest on debit balances debetne obresti
interest rate obrestna mera
interest pro and contra obresti na dolg in imetje
to bear (ali carry, pay, yield) interest obrestovati se
to lend out money at interest posojati denar z obrestmi
figurativno to return s.th. with interest vrniti kaj z obrestmi
controlling interest odločilna udeležba kapitala
the banking interest bančni krogi
the business interests poslovni svet
the landed interest veleposestniki
the shipping interest lastniki ladij
the interests interesenti
to be in (ali to) s.o.'s interest biti komu v korist
to be of interest to biti zanimiv za, mikati koga
of great interest zelo važen
of little interest malopomemben
to look after one's own interests skrbeti za svojo korist
in your interest vam v korist
to study the interest of s.o. imeti korist nekoga pred očmi
a matter of interest važna zadeva
to have an interest in s.th. imeti delež v čem
to take an interest in sth. zanimati se za kaj, potegovati se za kaj
to make interest with s.o. vplivati na koga
to have interest with s.o. imeti vpliv pri kom
to excite s.o.'s interest zbuditi zanimanje pri kom
to obtain s.th. through interest with s.o. dobiti kaj po zvezah
to use one's interest with one for s.o. zavzeti se za koga pri kom
politika sphere of interest interesna sfera

inter-im (inter, im; glede im prim. in-de)

1. časovno:
a) medtem, v tem času, tačas: Kom., L., N., T., idr. interim, dum de condicionibus inter se agunt, circumventus interficitur C., i. Oppianicus iudicem pecuniā corrupit Ci., scrutari loca abdita, cum i. Hiempsal reperitur S., i. eo tempore Eutr., nunc i. Pl.
b) s postranskim pomenom omejitve: za sedaj, zaenkrat, za ta čas, začasno, do časa: C., Q., atque interim legiones pro ripā Euphratis locat T., cum tu i. verbo nunquam significaris sententiam tuam Ci., cum i. Sulla solitudinem non quaereret Ci.
c) včasih, od časa do časa, na čase, katerikrat, sem ter tja, kdaj pa kdaj: Sen. ph., Q. idr., interim … interim Q. včasih … včasih, zdaj … zdaj, interim … non numquam … saepe Q.

2. adverzativno: pri vsem tem (pa), vendar (pa), toda: Pl., Q. idr.

in-tractābilis -e ki ga ni moč obdelati, s komer je težko ravnati, ki mu ni mogoče priti do živega, trden, neupogljiv, neuklonljiv, nedostopen, divji: genus intractabile bello V. nepremagljiv, bruma V. ostra, huda, homo naturā intractabilior Gell., deinde oro et obsecro te, ne te difficilem amicis et intractabilem praestes Sen. ph., aetas alicuius iam dura et intractabilis Sen. ph., frigore intractabilia loca Iust. zaradi mraza nepripravni za bivanje, quod χαλεπόν est cum difficile, tum molestum quoque et incommodum et intractabile Gell., animus Sen. tr., ferae Amm.

intrō-dūcō -ere -dūxī -ductum (ixpt.)

1. noter peljati, vpeljati (vpeljevati), uvesti (uvajati), pustiti (puščati) do, pred koga, k čemu, h komu: introducuntur legati Minturnenses Enn., introduci ad regem Cu., mox introductus est L., in cubiculum introductus est Ci., in senatum i. gladiatores, iudices Ci., legationes L., aliquem ex carcere in senatum Sen. rh., aliquem in senatum ad agendas gratias Suet., aliquem cum legatis S., naves eo C., aqua Claudia Romae introducta Aur.; pren.: philosophiam … in domos i. Ci., litteras in corda discentium Aug.

2. occ. (čete) peljati kam: praesidium, quod introduxerat, ex oppido educit C., copias in fines hostium C., exercitum in Ligures L., exercitum omnem in urbem L., noctu milites Iugurthae S. v Jugurtovo hišo.

3. metaf.
a) (kaj abstr.) uvesti (uvajati): ambitionem in senatum Ci., consuetudo aestimationis introducta est Ci., i. exemplum C., L., senatūs consulta Icti.; (v govoru) izkaz(ov)ati, predočiti (predočevati): si nostros cum aliis sermones et aliorum inter se credibiliter introducimus Q., ficta narratio introduci solet vel ad concitandos iudices … Q., deinde introducta rei similitudo Ci.
b) kak stavek (kot trditev) postaviti (postavljati), trditi, razlagati: introducebat Carneades summum bonum esse frui Ci., prudentiam introducunt scientiam suppeditantem voluptates Ci.

in-ūsque, adv. tja do, tja k: Stat.

in-vītus 3, adv. -ē

1. s silo do česa pripravljen, izsiljen, prisiljen, zoper voljo, proti volji, nerad, neprostovoljen, braneč (upirajoč) se (naspr. cupiens, volens, libenter, voluntate): invitā saepe iuvamus ope O.; večinoma predik.: invitus facio, dico Ci., invito ei despondet filiam suam Ci., ne quis te invitum polliceri cogat Ci., invito et repugnanti per genas lacrimae fluunt Sen. ph., quocumque istinc loco seu volens seu invitus constitisti L., quod vos inviti secuti estis Ci., hic ordo, qui decrevit invitus Ci. ki je bil k temu sklepu prisiljen, nulla invitior esse solet Pl. fr., eum invitissimum dimisi Ci., civis libertatem nemo potest invitus amittere Ci., te dis hominibusque invitis omnia consecuturum Ci. zoper voljo bogov in … , absente populo et invito Ci., si se invito conarentur C., illa scelera invitissimā civitate facta sunt Ci. popolnoma zoper voljo, invitissimis Stoicis Ci. čeprav so se stoiki na vso moč upirali; z gen.: non invitum fore solutionis Icti. bo prav rad videl plačilo, bo vesel plačila; subst.: illud certe ab invitis exigi non oportet Ci., emere ab invito Ci.; pren.: verba rem non invita (rade) sequentur H., invitis oculis aspicere O., invita in hoc loco versatur oratio Ci., invitā lege agere Ci., invito sanguine Val. Fl.; adv.: invite loquere, gnate Sen. tr., invite cepi Capuam Ci., ficte referas gratiam invite danti Varr., invitius ad hoc genus sermonis accedere Ci.; adv. abl. invītō proti volji, nerad: Pl.

iskápiti ìskāpīm izpiti do dna: iskapiti čašu: domaćin uze punu čašu, kucnu se sa društvom i iskapi je na dušak

iskapljívati -kàpljujēm izpijati do dna

iskášati ìskāšām izkašati, dokašati, do konca pokositi: idem ja onaj komadić livade što nam sinoć osta iskašati

iskrváviti iskr̀vāvīm
1. okrvaviti, s krvjo umazati: lavica razdere veo i krvavom njuškom iskrvavi ga
2. raniti do krvi: ostrugama je konja iskrvavio
3. izkrvaveti: zemlja će iskrvaviti u ratu s neprijateljem

iskr̀vāvljen -a -o
1. okrvavljen
2. ranjen do krvi
3. izkrvavel

ispíjati ìspījām
1. izpivati, večkrat piti, izpiti do dna: s našim prijateljima ispijamo vino
2. ispijati očima ekspr. požirati z očmi: žene su ga upravo ispijale očima

ȉspratnja ž
1. pospremitev: žene su došle na -u nevjesti
2. sprevod, spremstvo do groba

isprèslušati -ām do konca zaslišati: ispreslušati svjedoka, okrivljenoga

ispríčati ìsprīčām
I.
1. povedati: ispričati svoju najmiliju priču
2. opravičiti: ispričaj me pred gostima
II. ispričati se
1. povedati vse do konca: pisac se ispričao
2. opravičiti se: poslom sam se ispričao prijateljima prijateljem sem se opravičil, češ da imam opravek