-
víničarstvo s vincilirstvo, društvem odnos između najamnika i gazde
-
vkljúb predl. s dat. unatoč, uprkos, i pored: vkljub upiranju so ga odpeljali v hišo; vkljub obljubam
unatoč obećanjima
-
vrtéti (-ím)
A) imperf.
1. girare, voltare, rotare:
voda vrti mlinsko kolo l'acqua gira la ruota del mulino
vrteti glavo, oči girare la testa, gli occhi
veter vrti po zraku orumenelo listje il vento fa rotare nell'aria le foglie ingiallite
vrteti pedale girare i pedali, pedalare
2. pog. (predvajati) dare, proiettare; far sentire:
vrteti filme, risanke proiettare film, cartoni animati
ekst. vrteti resno glasbo far sentire (con grammofono, registratore) musica seria
3. pren. (ustrezno delati s čim):
kuhalnico odlično vrti cucina meravigliosamente
dobro vrteti volan guidare bene
znati vrteti jezik avere la parlantina sciolta
4. pog. tormentare, torchiare:
vrteti koga na izpitu torchiare qcn. all'esame
neprestano vrteti svoj mlin parlare continuamente
cel popoldan vrteti telefon stare attaccato al telefono tutto il santo giorno
vrteti oči girare gli occhi per, guardare
B) vrtéti se (-ím se) imperf. refl.
1. girare, roteare:
vrteti se kot vrtavka girare come una trottola
2. voltarsi, rivoltarsi; muoversi:
vso noč se je vrtel po postelji tutta la notte si rivoltò nel letto
3. girare, rotare:
zemlja se vrti okrog sonca la terra gira attorno al sole
vrteti se v krogu girare in cerchio (tudi pren.)
4. darsi d'attorno, trafficare, affaccendarsi; essere tra i piedi:
otroci se nam ves dan vrtijo pod nogami i bambini ci stanno tutto il giono tra i piedi
natakarji so se vrteli med gosti i camerieri si affaccendavano tra gli ospiti
5. girare (di testa), aver le vertigini:
zaradi pritiska se mu vrti gli gira la testa per l'alta pressione
6. pren. girare, aggirarsi, vertere:
pogovori se vrtijo okrog carine le trattative vertono attorno ai dazi doganali
7. pog. aggirarsi, esser su:
hitrost se vrti okrog sto kilometrov na uro la velocità si aggira sui cento chilometri orari
8. pog. passare, andare:
pustil je, naj se stvari vrtijo svojo pot lasciò che le cose andassero per la loro strada
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pog. kolesca se mu ne vrtijo v pravo smer gli manca qualche rotella
pren. vrteti se okrog deklet correre dietro alle ragazze
misliti, da se ves svet vrti okoli tebe credere di essere al centro del mondo
kdo ve, kaj se mu vrti po glavi chissà cosa gli gira per la testa
vrteti se kot muha v močniku non riuscire a districarsi dai pasticci
-
vrvíšče s užište, prostor na brodu ili u pozorištu iznad pozornice gdje je smještena (sme-) užad za dizanje i spuštanje zavjese (-ve-)
-
vsakodnévno adj. ogni giorno, giornalmente, tutti i giorni
-
z
(pred zvučnim glasovima, inače s) predl.
1. s gen. s, sa, od i sl., znači kretanje
a) u mjestu: prihajam z Gorenjskega
dolazim iz Gorenjske; vzeti z mize
uzeti sa stola; iti z doma
ići od kuće
b) u vremenu: z nedelje na ponedeljek
od nedjelje na ponedjeljak
2. s, sa s instr.
a) društvo: prišel je z Antonom
došao je s Antonom; govori z Emilijo
govori s Emilijom; rokuje se z bratom
rukuje se s bratom; z grozo je ugotovil
s užasom je ustanovio
b) sredstvo: z roko prijeti
rukom zahvatiti; mesto je obdano z vodo
grad je okružen vodom
-
zacepetáti (-ám) perf. battere i piedi
-
zagovórniški (-a -o) adj. del difensore, dei difensori; i difensori, la difesa
-
zagulíti i zagúliti -im
I. zaguliti, malo oguliti, odvojiti malo kore, kože, odijela i sl.: zaguliti kožo, skorjo; obleka se sčasoma zaguli
II. zaguliti se odebljati, nažuljati se, nažuljiti se: pri delu se koža zaguli; zaguljena naloga
težak, zadrt zadatak
-
zaklepetáti (-ám)
A) perf.
1. chiacchierare, parlare
2. (zašklepetati) battere il becco; battere i denti; tintinnare (di stoviglie)
B) zaklepetáti se (-ám se) perf. refl.
1. trattenersi chiacchierando
2. (zareči se) lasciarsi scappare di bocca
-
zakljúkati (-am) perf. knjiž.
1. spuntare i nomi (di una lista)
2. appendere (a un gancio)
3. fermare con un gancio, agganciare
-
zamétati -am zametati, miješati, mešati u svinjsku piću brašno i sl.: zametati svinjam z moko, otrobi
-
zapečátiti (-im) perf.
1. sigillare, applicare i sigilli:
zapečatiti zavitek z voskom sigillare il pacco con la ceralacca
2. pren. suggellare:
zadnji gol je zapečatil poraz gostov l'ultima rete suggellò la sconfitta degli ospiti
3. bollare; segnare, suggellare il destino:
niso mu omogočili šolanja in s tem so ga zapečatili za vse življenje il mancato proseguimento degli studi gli segnò tutta la vita
zapečatiti usodo nekoga suggellare il destino di qcn.
-
zarežáti (-ím)
A) perf.
1. digrignare i denti
2. pren.
zarežati nad kom apostrofare aspramente qcn.
B) zarežáti se (-ím se) perf. refl.
1. ghignare, sghignazzare
2. ridacchiare, sogghignare
-
zasékati (-am) | zasekávati (-am)
A) perf., imperf.
1. tagliare; intaccare
2. piantare, ficcare:
zasekati lopato v ilovico piantare la vanga nell'argilla
3. tagliare, scavare:
zasekati stopnice v hrib tagliare scalini nella montagna
4. dare una stoccata; colpire (con la spada, col bastone):
zasekati s sabljo dare una stoccata con la spada
5. addentare, affondare i denti (in):
zobje zasekajo v suh kruh i denti affondano nel pane raffermo
6. pren. ribattere (bruscamente):
ni res, je zasekal oče non è vero, ribattè il padre
7. pren. rompere, squarciare:
v tišino je zasekal strel uno sparo squarciò il silenzio
B) zasékati se (-am se) | zasekávati se (-am se) perf., imperf. refl.
1. squarciare, rompere:
govornikov glas se je ostro zasekaval v tišino la voce aspra dell'oratore rompeva il silenzio
2. (udariti, udarjati) abbattersi:
bliski so zasekavali v gozdove i fulmini si abbattevano sui boschi
-
zastíčiti (-im) perf. grad. stuccare i giunti
-
zašáriti -im zatrpati svim i svačim: zašariti podstrešje z navlako
-
zašárjenost ž zatrpanost svim i svačim
-
zašpekulírati (-am)
A) perf. dissipare speculando
B) zašpekulírati se (-am se) perf. refl. sbagliare i calcoli, nei calcoli
-
zateptáti (-ám) perf.
1. calcare, pestare
2. (zacepetati) battere i piedi; scalpitare (di cavallo)