avituallar vojska oskrbeti z živežem
avvinare v. tr. (pres. avvino)
1. z vinom oplakniti (sod)
2. redko krstiti vino, zmešati z vinom
awash [əwɔ́š] prislov & povedkovnik pridevnik
navtika od valov premetavan, z valovi oblivan; preplavljen
āxitiōsus 3 (agere) ki rad (radovoljen) skupaj z drugimi dela: Pl. ap. Varr., Varr.
azafranar z žafranom pobarvati (začiniti)
azogar [g/gu] prevleči z živim srebrom
azogarse začeti se tresti
azote moški spol bič, šiba, udarec z bičem; občna nadloga
azotes pl udarci
dar azote (a) natepsti
azzurraggio m kem. beljenje z modrilom
baby-kisser [béibikisə] samostalnik
pogovorno politik, ki skuša pridobiti glasove z obiskom krajev svojega okraja
bàcati -ām
I.
1. metati, lučati: bacati kamenje, koplje; kad vo rogovima kopa zemlju, na glavu sam sebi zemlju baca; avioni su bacali bombe na nezaštićen grad; birači bacaju kuglice u različite kutije; bacati drvlje i kamenje silovito zmerjati; bacati čifteta ritati, trmoglaviti
2. razmetavati: bacati pare na nekorisne stvari
3. prerokovati iz kart: bacati karte
4. valiti: bacati krivicu na koga valiti krivdo na koga
5. metati: bacati sjenu, iskre, komu klipove pod noge
6. tirati: to me baca u očaj, u brige
7. streljati: bacati pušku; bacati iz pušaka
II. bacati se
1. metati se
2. z vnemo se lotevati: bacati se u proučavanje problema
3. drstiti se: riba se baca
4. šepati: mašina se baca
5. opletati: bacati se nogama
6. spreminjati se, prelivati se: kadikad je vrelo modričasto, kadikad se baca na zeleno
bacchor -ārī -ātus sum (Bacchus)
I. intr.
1. bakhovo obhajati, Bakhov praznik slaviti: Baccha bacchans Pl., bacchari cum aliquo Plin.; od tod bacchantēs -ium (pesn. -um), f = Bacchae, bakhantke: bacchantium fremitus, bacchantium lusus Cu., similes bacchantibus Cu., Cithaeron … bacchantum voce sonabat O., bacchantum ritu O.
2. pren.
a) (o ljudeh nasploh) α) bakhantsko razgrajati, divjati, vreščati, besneti: Vulg., tum baccharis, tum furis Ci., quanta in voluptate bacchabere? Ci. se boš po bakhantsko naslajal, bacchari in vestra caede Ci., non ego sanius bacchabor Edonis H., bacchans et grassans Suet. besneči grozovitež. β) divje poditi se, dreviti se, bloditi, klatiti se: Lucr., Lamp., Cl., medias Italum per urbes V., saevit inops animi (regina) totamque incensa per urbem bacchatur V.
b) (o živahnem govorniku ali njegovem govoru) bakhantsko vnemati se: quod eos, quorum altior oratio … esset …, furere atque bacchari arbitraretur Ci., dicendi genus, quod … inanibus locis bacchatur Q.; (o pesniku) z bakhantskim zanosom naslajati se: ad aras Stat.; (o zamaknjeni vedeževalki) besneti: immanis in antro bacchatur vates V.
c) (o rečeh) α) divjati, besneti, vihrati: Val. Fl., Boreas bacchatur ab arcto O., bacchante vento H., fama bacchatur per urbem V. se bliskoma širi. β) (šalj.) prekipevati: ubi bacchabatur aula, cassabant cadi Pl.
— II. trans.
1. Bakha klicati, bakhovski klic (euhoe) zaganjati: euhoe bacchantes Cat.
2. pt. pf. bacchātus 3 (s pass. pomenom) od bakhantk zdivjan, od bakhantovanja odmevajoč, bučeč: Val. Fl., Stat., Cl., bacchata iugis Naxos V., virginibus (grški dat.) bacchata Lacaenis Taygeta V. koder so se drevile besneče lakonske device.
3. v bakhantskem zanosu pesniti: carmen Iuv.
backhand [bǽkhǽnd] samostalnik
udarec z leve strani roke (tenis); udarec s hrbtno stranjo roke; poševna pisava
bȃd m
1. bod, osten, palica z železno ostjo za poganjanje živine
2. železna konica na ostnu
3. morska čer
badilata f zamah z lopato; lopata (kolikor se zajame z lopato)
bȁdra ž
1. bot. vrsta mahu, Marchantia polymorpha
2. z mahom obraslo zemljišče
bàgāš -áša m (rom.) žitna mera z različno vrednostjo v raznih krajih
baggern bagrati, kopati/odstranjevati z bagrom
bàgljiv -a -o z žuljavo oteklino na nogi: bagljiv konj
baguenaudier [-nodje] masculin pohajkovalec, zapravljivec časa; vrsta igre z obročki; botanique mehurka