Franja

ìspolac -ōlca m pol, lopata za planje vode iz čolna: ispolcem izbacivati vodu iz čamca

isporazbolijèvati se -bòlijevām se (ijek.), isporazbolévati se -bòlēvām se (ek.) po vrsti zbolevati, drug za drugim zboleti: vojnici su se svi razboljeli; koji su se putem isporazbolijevali, one su na konjima nosili

ispòstavljati -ām po vrsti, drugega za drugim postaviti: dahije su knezove unižavali, gonili i sjekli, a mjesto njih ispostavljali svoje namjesnike

ȉspraćājan -jna -o pospremitven, za slovo: -a misa marškompaniji pri polasku na front, na frontu

ispredávati isprèdājēm
I.
1. izpredavati, končati vsa predavanja: ispredavati građu za ovaj semestar
2. zastar. po vrsti sprejeti, sprejemati izjave o vdaji: Sulejman-paša ispredaje narod
II. ispredavati se po vrsti, drug za drugim se vdati: pošto se već narod po Srbiji ispredaje, veliki se vezir vrati natrag

ispròpadati -ām drug za drugim, vse po vrsti propasti: te su zadruge gotovo sve ispropadale

issue² [ísju:, íšu:]

1. neprehodni glagol
priti ven, priti na dan, izvirati, izhajati iz (from)
iztekati; priti v promet (knjiga), biti izdan (povelje); imeti za posledico

2. prehodni glagol
izdati (publikacijo)
vojska razdeliti, izdati (hrano, obleko, municijo)
ekonomija dati v promet (denar, vrednostne papirje), emitirati; razglasiti
trgovina izpolniti menico; opremiti (with s, z)
dobaviti

ìstrajati -jēm
1. vztrajati: istrajati u borbi za narodna prava
2. ekspr. preživeti, izgubiti: gdje su moji ljetni danci što ja istrajah
3. zadostovati, biti dovolj za neki čas: ova zaliha će istrajati do nove godine

it¹ [it]

1. osebni zaimek
ono, to (v slovenščini se navadno ne prevaja)

it writes well (svinčnik itd.) dobro piše
it is John John je
it is soldiers (to) so vojaki
Oh, it was you ah, ti si bil

2.
subjekt brezosebnih glagolov in konstrukcij

it rains dežuje
it is cold mrzlo je
it seems videti je
it says in the letter v pismu piše
what time is it? koliko je ura?
how is it with your promise? kako pa kaj s tvojo obljubo?
it is 6 miles to je šest milj do

3.
poudarjena oblika

it is to him that you should turn nanj bi se moral obrniti

4.
za predlogi

at it pri tem
by it s tem
for it za to
in it v tem
of it od tega, iz tega
to it k temu, na tem

5.
nedoločni objekt

confound it! da bi ga vrag pocitral
to fight it boriti se
to go it spustiti se v kaj, lotiti se česa
to foot it iti peš, plesati
to cab it peljati se s taksijem
to lord it igrati gospoda
to run for it teči po kaj, teči na varno, teči na vlak itd.
to keep at it naprej kaj delati
we have had a fine time of it odlično smo se zabavali
I take it that domnevam, da
there is nothing for it but to obey moramo pač ubogati
little was left of it od tega je malo ostalo

6. povratni
sebe, se, sebi, si, s seboj (za predlogi)

the war brought with it vojna je prinesla s seboj

italijànāš -áša m italijanaš, narodni odpadnik, ki se ima za Italijana

Ithuriel's-spear [iɵjúriəlzspiə] samostalnik
zanesljivo sredstvo za ugotavljanje pristnosti (po Miltonu)

íti (grém)

A) imperf., perf.

1. andare:
gosi so šle druga za drugo le oche andavano una dietro l'altra
iti z letalom, z vlakom andare in aereo, col treno
iti k fizerju, k zdravniku andare dal barbiere, dal medico

2. pog. (premikajoč se pojavljati se iz česa ali kje) andare, venire:
iz dimnika gre dim dal camino viene il fumo
iz rane gre kri dalla ferita viene sangue

3. pog. (teči, delovati) andare, funzionare:
ura gre naprej, nazaj l'orologio va avanti, indietro

4. (biti speljan, voditi) andare; portare:
stopnice gredo v klet le scale portano in cantina

5. impers. (izraža bližnji nastop stanja, kot ga nakazuje določilo) avvicinarsi; essere a momenti:
šlo je na jesen in se je že ohladilo si avvicinava l'autunno e si sentiva il freddo

6. (s prislovnimi določili izraža obstajanje dejanja, kot ga nakazuje določilo) andare, procedere:
z zdravljenjem gre počasi la terapia procede lentamente

7. (biti dostopen, razumljiv) andare:
matematika mu ne gre la matematica non gli va, gli è incomprensibile

8. pog. (biti določen komu, pripadati) andare:
določen delež gre podjetju una parte va all'azienda

9. pog. (miniti, minevati) passare:
leto je šlo ko blisk l'anno è passato come un lampo

10. pog. (porabiti, potrošiti se) andare:
na sto kilometrov gre deset litrov bencina per cento chilometri vanno (si consumano) dieci litri di benzina

11. impers. andarne:
gre za življenje in smrt ne va della vita o della morte
gre mu za čast ne va del suo onore

12. impers. (izraža istost, opredelitev) trattarsi: tu ni šlo za nesrečo, pač pa za malomarnost non si è trattato di infortunio bensì di negligenza

13. impers. (izraža nedopustnost česa) non andare + participio:
tega ne gre podcenjevati la cosa non va sottovalutata

14. impers. (moči, zmoči) farcela:
poskušal je vstati, pa ni šlo tentò di alzarsi ma non ce la fece

15. pog. (z nedoločnikom poudarja dejanje, ki ga izraža nedoločnik) andare:
vse stori zate, kar zmore, ti pa mu greš nagajati lui fa per te quel che può e tu vai a fargli dispetti
šole še ni končala, dela še nima, ona pa gre in se poroči non ha ancora finito gli studi, non ha ancora trovato un lavoro e lei va a sposarsi
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. prišlo je vse, kar leze in gre venne tantissima gente
pog. kako že gre tista pesem? come va, come fa quella canzone?
pren. stvari gredo svojo pot le cose vanno normalmente
pren. priznati komu mesto, ki mu gre riconoscere a uno il ruolo che gli spetta
pog. staviti grem, da boš spet zamudil scommetto che farai ancora tardi
pren. iti stvarem do jedra andare fino in fondo a qcs.
pog. plašč mu gre (sega)
do kolen il cappotto gli arriva alle ginocchia
pren. iti do zadnjih meja tentare l'impossibile (costi quel che costi)
pren. iti do živega toccare nel vivo, pungere sul vivo
iti hitro od rok (delo) procedere bene, senza intoppi (lavoro)
iti (molče) čez kaj, preko česa lasciar perdere, andare
iti (komu) s poti non intralciare qcn.
iti (komu) z luči non fare ombra a qcn.
pren. iti h koncu essere moribondo, al lumicino
pog. pren. iti k hudiču andare in malora
iti na bolje (zdravje) migliorare
iti na dno (potopiti se) andare a fondo, affondare
iti na drobno andare in frantumi (vetro, stoviglie)
iti na dvoje spaccarsi in due (ciocco)
pog. pren. iti na jetra, na živce mangiare il fegato, dare ai nervi
iti (komu) na jok (biti hudo prizadet) venire (a qcn.) da piangere
iti (komu) na led, na limanice lasciarsi abbindolare, imbrogliare da qcn.
pren. iti na magistrat, na matični urad, pred oltar sposarsi
žarg. rib. iti najbolj na muho abboccare la mosca
pren. iti na nož venire ai ferri corti
pren. iti (komu) na otročje rimbambire
pren. iti (komu) na roke dare una mano a qcn., sostenere qcn.
evf. iti nastran andare al gabinetto, fare i propri bisogni
evf. iti po gobe, v krtovo deželo, na drugi svet andare all'altro mondo, tirare le cuoia
pren. iti na ulice scendere in piazza
pog. pren. iti pod ključ finire in gattabuia
pog. bolniku gre vse podenj il malato è incontinente, se la fa addosso
pren. iti pod nož farsi operare
pren. iti skozi ušesa straziare le orecchie (fischio, urlo)
iti v cvet fiorire, andare in fiore (lattuga)
iti v klasje fiorire, accestire (spiga) pren. andare bene, prosperare (affari)
pren. ne iti v glavo non andare in testa
iti v denar vendersi bene
pren. iti v korak s časom stare al passo coi tempi
evf. iti v leta invecchiare
škoda gre v milijone i danni si calcolano a milioni
iti v noge, v glavo (pijača) dare alla testa
pren. iti v nos sentirsi offeso, saltare (a uno) la mosca al naso
pren. iti vase rientrare in se
iti v škodo (komu) averne, soffrirne danno
iti v zrak saltare in aria
iti z modo seguire la moda, vestirsi alla moda
evf. iti s kom amoreggiare, flirtare con
iti za pogrebom andare al funerale
pren. iti dol (sonce) tramontare
pog. iti gor (podražiti se) rincarare
žarg., šol. iti naprej andare avanti (con la materia), superare la classe
pren. iti narazen separarsi, divorziare
pren. iti navzdol andare in rovina, declinare
iti pokonci (lasje) rizzarsi (capelli)
pren. iti predaleč s čim esagerare in qcs.
pog. iti skupaj (blago) restringersi
ekon. iti v breme essere, andare a carico
voj. iti v strelce avanzare in ordine sparso
pren. iti kot namazano andare liscio come l'olio
iti se solit andare a farsi friggere
igre iti ven z adutom attaccare con l'atout
impers. tako ne gre, ne bo šlo così non va
impers. tesno mi gre za čas, s časom ho pochissimo tempo a disposizione
impers. trda mu gre za denar è a corto di denaro
PREGOVORI:
v tretje gre rado non c'è due senza tre
prvi dobiček ne gre v mošnjiček una rondine non fa primavera

B) íti se (grém se) imperf. refl.

1. (z namenilnikom, s tožilnikom pomeni opravljati kako igro) giocare:
iti se kartat giocare a carte
iti se slepe miši giocare a mosca cieca
iti se ravbarje in žandarje giocare a nascondino
iti se mance giocare a rimpiattino; pren. fare il doppio gioco

2. (izraža negativno stališče do dejavnosti, kot jo nakazuje določilo) pretendere:
iti se znanstvenika pretendere di essere uno scienziato
kaj se pa greste! che diavolo fate, combinate!
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. ne iti se slepih miši parlarsi chiaro, mettere le carte in tavola
pog. ne gre se mi še domov non mi va di andare già a casa

itinerārius 3 (iter) potovalen, póten, popoten, pohoden: t vestimenti genus Lamp., sumptus Lamp., agger Amm. cesta; subst. itinerārium -iī, n znamenje za pohod (odhod): itinerarium sonare (trobiti) lituos iubet Amm.

itinerary [aitínərəri, ití-]

1. samostalnik
načrt za potovanje, potopis, vodič (knjiga), itinerar

2. pridevnik
potovalen

iūdicō -āre -āvī -ātum (iūdex)

1. sodbo izreči (izrekati), soditi, obsoditi (obsojati), razsoditi (razsojati), sodno odločiti (odločati); abs.: non dilectu aliquo ducitur ad iudicandum Ci., severum esse in iudicando Ci., severitas iudicandi Ci., non comitiis semper iudicat populus Ci. ne odloča, ipse numquam auderet iudicare Ci.; z dopolnilom: si L. Catilina hac de re posset iudicare Ci., de eā re inter Marcellos et Claudios patricios Ci.; z ACI: iudicare eos contra rem p. fecisse S., deberi dotem Ci.; pass.: ut non hominis occidendi causā habuisse telum iudicaretur Ci.; impers. (z ACI): sed eo certamine vicisse Theopompum iudicatum est Gell.; z obj.: cum iudicatus esset Ci. obsojen, accusatoris ingenio res iudicatur Ci., ut iudicetur, qui … Ci., quo iam diu sum iudicatus Pl., causam i. Ci., i. alicui perduellionem L., res iudicata Ci. sodba, dosojena stvar; z gen. criminis: anquireret, quoad vel capitis vel pecuniae iudicasset privato. Tum Sempronius perduellionis se iudicare Fulvio dixit L. ga je obsodil zaradi … , confessi aeris ac debiti iudicati Gell.

2. metaf.
a) soditi, razsoditi (razsojati): virum optimum eum esse iudicatote Ci., sic statuo et iudico neminem tanta habuisse ornamenta dicendi Ci.; occ. soditi = presoditi (presojati), ceniti: de tali viro suspicionibus iudicare N. po sumih, de instantibus verissime N., ex aequo Ci., hominem ex habitu Ci., multis rebus Ci., pondere Ci., sensu oculorum Ci., a veri sensu Ci., ex aliarum ingeniis Ter., difficile est iudicare, utrum … an N., gaudia quanta fuerint, iudicare Ci., ii, quos ego recte iudicare posse arbitror Ci. razsodni ljudje.
b) s predik. acc. (s sodniškim izrekom) razglasiti (razglašati) koga (za) kaj: bona eius publicarunt, ipsum exulem iudicarunt N., hostem Antonium iudicastis Ci., hunc adfinem culpae iudicatote Ci.; metaf. (sploh) koga (za) kaj proglasiti (proglašati), razglasiti (razglašati), za kaj spozna(va)ti: ut Tissaphernem hostem iudicaret N., qui … conservatores rei publ. iudicantur Ci., quod ego gravissimum crimen iudico Ci., quem Apollo sapientissimum iudicavit Ci., aliquis iudicatur hostis ab aliquo Iust., qui fortissimi iudicati essent Cu., aliquid dignum poenā i. Ph., Dolabella hoste iudicato Ci., hostibus omnibus iudicatis Ci., remisit hosti iudicato (Antonio) amicos Suet.; occ. imeti ali šteti (smatrati) koga za kaj: aliquid pulcherrimum C., quos sapientes nostri maiores iudicabant Ci., frugalitatem virtutem maximam iudico Ci., aliquem idoneum i. C., ignominiam (za sramoto) iudicat gladiator cum inferiore componi Sen. ph.; z ACI: mortalem esse animum Ci., iudico malum illud opinionis esse, non naturae Ci.; pass. cupidior hic fuisse iudicatus est quam ceteri Ci. mislilo se je o njem, da je … — Od tod subst. pt. pf. iūdicātum -ī, n sodba, razsodba: Corn., Icti., iudicatum non facere Ci. ne pokoriti se razsodbi, iudicatum negare Ci., ut procurator iudicatum solvi satis daret Ci. da se mu (tožniku) plača, kar mu je bilo določeno po razsodbi in pravici. — Adv. abl. iūdicātō s premislekom, premišljeno: quod ita serio iudicatoque existimaret Gell.

iugō -āre -āvī -ātum (iugum)

1. jarmiti (= dajati jarem na vrat), vpreči (vprezati), privez(ov)ati kakor v jarem: vineas Varr., Col. vezati trte na brajde, palos perticis Col.

2. s čim (z)vezati: hac quā sol vagus igneas habenas immittit propius iugatque terrae Naev. ap. Macr.

3. metaf. (z)vezati, spojiti (spajati), skleniti (sklepati): omnes inter se nexae et iugatae sunt virtutes Ci., quia iugata (sorodne) verba essent pluvia et pluendo Ci.; subst. iugata -ōrum, n zvezane reči (stvari, zadeve): Q.

4. occ. omožiti, za ženo dati, zamož dati: Cat., cui pater (filiam) iugarat V.

I.U.L.M. kratica m šol.Istituto Universitario di Lingue Moderne Univerzitetni inštitut za moderne jezike

iūnctim, adv. (iūnctus) skupaj, združeno, takoj drug za drugim: Ci. ep. (?), Ap., ut apud eandem mensam duo illi iunctim locarentur Gell., consulatus quattuor gessit: ex quibus duos primos iunctim, sequentes per intervallum Suet.

iūxtā (iz *iūgistā, adv. k superl. nekega adj. *iūgos tesno zvezan; iungō)

I. adv.

1. (čisto, povsem) poleg, tik, zraven, blizu: iuxta posita filii statua N., legio i. constiterat C., petiit, uti sellam i. poneret S., Furia i. accubat V., fuit i. tumulus V., theatra duo i. fecit Plin.; occ. v bližino: neque ausa est accedere iuxta O. približati se, observatis vi portis i. adire prohibebatur Amm.

2. metaf.
a) neposredno nato, takoj potem (zatem): quae deinde Cato iuxta dicit Gell.
b) prav tako, tako kakor, na isti način, enako: plebi patribusque iuxta carus S., eorum ego vitam mortemque iuxta aestumo S. enako (= malo) cenim, parēre atque imperare i. paratus L., hiemem et aestatem i. pati S., i. mecum omnes intellegitis S., i. eam curo cum meā (filiā) Pl., suae hostiumque vitae i. pepercit L., res parva ac i. magnis (dat.) difficilis L. prav tako težka kakor … , i. obsidentes obsessosque inopia vexavit L., i. (enako) periculosum, seu vera seu ficta promeret T., aliaque castella i. ignobilia L., per dubios infestosque populos i. intentus ad Hasdrubalem pervenit L., amicos amicis (dat.) i. ponere Val. Max., i. tecum aeque scio Pl.; s primerjalnimi členicami: rei p. iuxta ac sibi consulere S., id i. aegre passi quam L., litteris Graecis i. atque Latinis eruditus S., iuxta ac si hostes adessent L. —

II. praep. z acc.

1. (prostorsko) tik(oma) česa, (povsem, čisto) poleg, blizu, zraven, na strani, ob strani: iuxta theatrum occisus est N., sepultus est i. viam Appiam N., castra ponere ali habere i. hostem, murum N., C., i. focum agere T., i. suam quisque centuriam armis fulgentes T., occursantes domini i. coniuges et liberos T., cum faceret i. ancillas lanam Varr. fr., i. genitorem adstat virgo V., collocare aliquem i. se in sella Eutr., i. se latere dextro Suet.; zapostavljeno: aram iuxta locum fecerunt sub terra N.; occ. blizu do: provehimur Ceraunia iuxta V., i. seditionem venit T. prišlo je skoraj do … , aditum i. moenia urbis Volsco militi struxit Val. Max.

2. (časovno) neposredno (= prav, tik) pred, neposredno ob, neposredno pod: iuxta finem vitae T. (Dial.)

3. metaf.
a) neposredno (= takoj) za: iuxta deos in tuā manu positum est (imperium) T., i. haec Variana clades Plin.
b) skoraj (tako) kakor: velocitas iuxta formidinem est T., i. se coniuges liberosque vexari L. po čem, poleg, v smislu česa: iuxta nocturnum visum Iust., i. praeceptum Iust.

iza predl. z rod.
1. izza: iza mojih leđa izza mojega hrbta, za mojim hrbtom; iza grma skoči zec izza grma je skočil zajec
2. za: ići iza pluga iti za plugom; tu se nešto radi iza zavjese za zaveso; samo iza dobroga konja diže se prašina; iza tog nemira osjeća se neizvjesnost za tem nemirom se čuti negotovost
3. po: iza sjednice; iza večere