Franja

fôrma ž (lat. forma)
1. forma, oblika: četvrtasta, jajasta, okrugla forma; moderna forma pokućstva; organizaciona forma
2. forma, način: društvene -e vladanja; ne gleda mnogo na -u
3. stanje psihične ili telesne usposobljenosti: naši smučari, skijaši su ove godine u -i; na zabavi je sve u -i
4. kalup: forma za pripremanje različitih kolača, za pravljenje šešira
5. forma: u -u stavljati štamparski slog
6. forma, oblika: -e različitih padeža imenice, različitih osoba glagola
7. biti bez forme biti nevljuden; ispasti iz -e ne se držati družbenih pravil; u zakonskoj -i po zakonu, kakor predpisuje zakon

forma -ae, f (ali sor. s ferire, torej = udarec, kov = podoba [prim. gr. τύπος : τύπτω], ali po premetu (metatezi) glasov f in m iz gr. μορφή podoba, postava)

I. abstr.

1. postava, podoba, lik, oblika, zunanjost, (telesni) obraz(ek): Kom., Pr., Lucan., Q. idr. f. hominis Ci., humana Ci., O., corporis Ci., N., homines inter se formā similes Ci., forma nostra reliquaque figura Ci. obraz in postava, f. imperatoria (Iphicratis) N., multi eius formam cognoscere studebant N., usus est familiā … formā mediocri N. po zunanjosti, formā excellens virgo L., excellens erat formā Cu., f. anilis, virginea O., mutatae formae in nova corpora O., ferrata dorso forma suum Val. Fl. ježevci, hominum et beluarum formae T.; o stvareh: f. imaginis Enn., parietum Varr., ex multis praediis unam fundi formam conficere Ci. ustvariti enotno (celotno) posestvo, f. solis Lucr., oris, aratri, floris V., agri H., arboris, freti, litoris O., mendax O. (o senci), aedificiorum Suet.

2. occ.
a) lepa podoba, lepa postava, lepota: Ter., Q., Val. Fl., eximia forma pueri Ci., et genus et formam pecunia donat H., pulcher formā V. lepe postave, Euryalus formā insignis V., formae dos O., auro ne pollue formam Tib., prostituere formam Petr., formae pulchritudo Cu. lepota njenega postavnega telesa, f. fugax Sen. tr., decus eximium formae Stat., dignitas formae T., Suet., Cleopatrae f. Fl.; meton. lepa ženska, lepotica, krasotica: cotidianae formae Ter., f. secunda, Cynthia formā potens Pr.
b) velikost: quorum (taurorum) ad formam acciperentur T., formae ingentis leones Iust.

3. metaf. „kov“, (osnovna) oblika, kakovost, vrsta, značaj, vzor, sestava, besedilo, vsebina: Varr., Sen. ph., Suet., Gell. idr. quae forma regionum? kakšni so kraji? haec novi iudicii nova forma terret oculos Ci., formae dicendi Ci., difficillimum est formam, quod χαρακτὴρ Graece dicitur, exponere Ci. kakovost, značaj, illa fuit populi Rom. forma Ci. ustava, qui Graeciae formam rerum publicarum dederunt Ci. ustavo, (Achaiam) in provinciae formam redigere L. (iz Ahaje) napraviti provinco, dati ji ustavo province, formae scelerum V. vrste, quae forma viros fortunave mersit? V. (ἓν δὶα δυοῖν = quae forma fortunae viros mersit) kake vrste usoda, f. pugnae L. način bojevanja, quae sit terrae forma futura, rogat O. kako bo na zemlji, f. leti Sil. način smrti, mortis mille formae Sen. tr., forma negandi Plin. iun., f. vitae T., eius scripti talis forma fuit T., litteras in eandem formam adferre T. prav taka pisma, senatus consulti f. Vop.; kot gram. t. t.
a) kakovost, značaj (besede): quadruplex f. Varr., formae verborum Q.
b) slovnična oblika, pregibna oblika: secunda f. Varr., aeditimus eā formā dictum quā finitimus Gell.; occ. red, pravilo, po katerem se postopa: censualis f. Ulp. (Dig.) cenilni red.

II. konkr.

1. tvor, lik, podoba: pictae, fictae caelataeque formae Ci., clarissimorum virorum formae Ci. doprsni kipi, sohe, formae litterarum aureae Ci. zlati liki črk, zlate črke, aliae formae variaeque figurae Lucr. (o atomih), terribiles visu formae Letumque Labosque V., intentus formis, quas in pulvere descripserat L. zamišljen v geometrijske like, uti libellis una forma multis subscriberet Lamp. z eno črko (tajno znamko); metaf.
a) (v duhu zasnovana, zamišljena) podoba, zamisel, predstava: officii, totius negotii, rei publ. Ci., beatae vitae Ci. vzorna podoba, forma et tamquam facies honesti Ci., forma et notio viri boni Ci.
b) kot arhit. t. t.: načrt, obris, tloris: Vitr.
c) kot log. t. t.: vrsta (naspr. genus rod): Ci., Q.

2. occ. podoba, utvara = prikazen: huic se forma dei obtulit V., ignota nova forma viri procedit V. neznan mož nenavadne prikazni, forma tricorporis umbrae (sc. Geryonis) V., formae magnorum luporum (velikih volkodlakov = v velike volkove preobraženih ljudi) V., formae deorum O., formae ferarum O. podobe živali, živalski krog.

3. model, obrazec, vzorec, tvorilo
a) = kopito (čevljarsko): H. (Sat. 2, 3, 106) forma calcei Ulp. (Dig.).
b) model za sir: formis buxeis caseum exprimere Col.
c) model, kalup za ulivanje medi: Plin. (36, 168).
č) model za črke: Cass.
d) pečat na denarju, kov: Sen. ph., altera forma (in aere) biceps O., argenti non signati forma Cu., formas quasdam nostrae pecuniae agnoscunt T. vrste našega denarja; meton. kovani denar, novci, penezi: formae binariae, ternariae Lamp. zlati, vredni po dva -, po tri zlate denarje, denariorum formae Isid. denarji.
e) α) okvir slike: ligneae formae Vitr., formae e roboribus Amm. β) vodno zajetje, vodovodna cev, vodotok, studenice: formae rivorum Front., aquaeductūs Icti.; meton. vodovod: Front.

Opomba: Star. gen. sg. formās: Pl.; formāī: Lucr.

fórma form; shape

biti v dobri fórmi šport to be in good form, to be in fine fettle
biti pod fórmo to be (far) below one's best
ne čutim se v fórmi I don't feel in form, I don't feel fit, I don't feel up to par
on je v fórmi he is as fit as a fiddle
ne biti v fórmi to be off (one's) form
so v najboljši fórmi they are at their (very) best (ali on top form), they are at their peak, they have hit their peak
načrt dobiva fórmo the scheme is taking shape
predmet bez fórme a shapeless object

fórma (-e) f

1. (oblika, videz) forma:
okrogla, ovalna, pravokotna forma forma circolare, ovale, rettangolare
pravilna, nepravilna forma forma regolare, irregolare
pisna, ustna forma forma scritta, orale

2. (način, kako je kaj povedano v umetniškem delu) forma:
mojster v formi maestro della forma
izbrušena, izdelana forma forma elegante, perfetta
muz. ciklična forma forma ciclica

3. (predpisan način v občevanju) forme:
držati se forme rispettare, osservare le forme, agire con le debite forme

4. (formalnost) formalità:
samo zaradi forme per pura formalità, proforma

5. šport. forma:
biti v (odlični) formi essere in (ottima) forma
ne biti v formi essere fuori forma, giù di forma, in cattiva forma

6. filoz., lingv., tisk. forma

7. teh. (kalup) forma; biol. forma, specie, tipo;
glinena forma forma di argilla
kovinska forma conchiglia

formalizzarsi v. rifl. (pres. /mi/ formalizzo) zameriti, čuditi se, spotikati se, zgražati se (nad nespoštovanjem pravil obnašanja):
non si formalizzi se la serviamo alla buona ne zamerite, če vam postrežemo kar po domače

formálnost formalitéta formality; forms pl; ceremony; (pretirana) punctilio

brez formálnost, formalitétai without formalities
to je samo formálnost, formalitéta it's only a matter of form, it's a mere formality
jahati na formálnost, formalitétaih to be a stickler for convention
ne morem trpeti vseh teh formálnost, formalitétai I can't stand all this formality

formica f

1. zool. mravlja:
formica operaia mravlja delavka
formica rossa rdeča mravlja (Formica rufa)

2.
essere la formica del sorbo pren. ne zmeniti se za to, kar pravijo drugi
andare a passo di formica pren. hoditi po polžje
avere il cervello di una formica pren. biti kurje pameti, biti kot furmanski konj
essere attivo come una formica pren. biti priden, delaven kot mravlja

formīdō -āre -āvī -ātum (formīdō -inis)

1. intr. (hudo) bati se, strah, groza obhaja koga, strah je koga, groza je koga: bonum habe animum, ne formida! Pl.; z dat. (za kaj): auro formidat Euclio Pl.

2. trans. zgroziti se česa, koga, prestrašiti (ustrašiti, (z)bati) se česa: Pl., Naev. fr., Iuv., Prud. idr. f. illius iracundiam Ci. ep., satietas formidanda est Ci., quidquid fecerit, ipse se excruciat omniaque formidat Ci., malos fures H., cum te formidet mulier H., f. auxilia Cu., verbera Stat.; z inf.: Veg., Aug., si isti formidas credere Pl. če se braniš, če nočeš, ad haec ego naribus uti formido H. se bojim; s finalnim stavkom: formido miser, ne hic me tibi arbitretur suasisse Pl., formido male, ne ego hic nomen meum commutem Pl., aliquem non f., ut … Vop. Pogosto pt. pf. formīdātus 3 (večinoma z gr. dat.) strašen, ki se ga (je) vsi bojijo: Fl., Gell., Amm. pennae O., ki služijo za strašilo divjačini, manūs O. formidatus nautis aperitur Apollo V., civis … formidatus Othoni Iuv.; z abl. causae: Aethiops classe formidatus H.; pesn.: formidatae aquae O. strah pred vodo, steklost.

Formtief, das, Sport slaba kondicija/forma; ein Formtief haben ne biti v formi

formulirati glagol
1. (izraziti; ubesediti) ▸ megfogalmazOdgovor lahko formuliram drugače, ne smem pa spremeniti bistva. ▸ A választ másképp is megfogalmazhatom, de a lényegen nem változtathatok.
V medijih so te kar nekaj časa kritizirali, ker nisi gladko formuliral vprašanj, deloval si rahlo zmedeno, premalo avtoritativno. ▸ A médiában egy ideig bíráltak téged, hogy nem fogalmazod meg világosan a kérdéseket, hogy kissé zavarodottan, nem eléggé tekintélyt parancsolóan viselkedsz.
Svoja opažanja in misli zna formulirati z lasersko natančnostjo, modro in brez leporečenja in okolišenja. ▸ Megfigyeléseit és gondolatait lézerpontosan, bölcsen, tartalmasan és egyenesen képes megfogalmazni.

2. (oblikovati; definirati) ▸ megfogalmazVemo, da Evropi do zdaj ni uspelo formulirati enotne politike. ▸ Tudjuk, hogy Európának eddig nem sikerült egységes politikát megfogalmaznia.
Skupaj so poskusili formulirati standarde, ki naj bi urejali delovanje podjetij. ▸ Közösen igyekeztek megfogalmazni a vállalatok működését szabályozó szabványokat .
Že prejšnje leto smo formulirali našo idejo, da vzporedno s festivalom začnemo našo ekološko akcijo čiščenja vode v svetu. ▸ Már tavaly megfogalmaztuk az ötletünket, hogy a fesztivállal párhuzamosan elindítjuk a világ vizeinek a megtisztítására irányuló ökológiai kampányunkat.

forō -āre -āvī -ātum (gl. ferio) prevrtati, prebosti: Pl., Cels., Col., Macr.; pren.: forati animi Sen. ph. „luknjasti“ = ki ničesar ne obdržijo.

forrader [fɔ́:rədə] prislov
pogovorno dalje, naprej

to get no forrader nič ne napredovati

forro moški spol podloga; prevleka; papirnati ovitek (knjige)

ni por el forro niti najmanj ne, nikakor ne
ni por el forro lo conoce najmanjšega pojma nima o tem
forros pl podložno blago

fors, abl. forte, f, kot apel. le v teh dveh oblikah, kot nom. propr. Fors, Fortis, f tudi v drugih sklonih (ferre)

1. slučaj, naključje, dogodek, usoda: Acc. et Luc. ap. Non., Pac. ap. Corn., Ter. idr. quod cuique fors offerebat Ci., sed haec ut f. tulerit Ci., sin vitam mihi f. ademerit Ci., f. obtulit N., H., T., f. imperii recuperandi L., quam sibi sortem seu ratio dederit seu fors obiecerit H., f. eadem Hebrum siccat H., si f. tulit O., f. dura, ignara O., f. regit cetera T., f. fuit, ut … locarentur Gell. naključje je naneslo. Pooseb. Fors Usoda, boginja usode: quidve ferat Fors, experiamur Enn., sit sane Fors domina campi Ci., dea Fors O.; aliteracija: Fors Fortuna Ter., L., O. = srečno naključje, dies Fortis Fortunae Varr., aedis Fortis Fortunae L., T.

2. adv. abl. forte po naključju, slučajno, prigodno: Pl., Ter. idr. in Tiburte forte cum adsedimus Ci., cum … Puteolos f. venissem Ci., forte temere Ci., L. na slepo srečo, quid est tandem, quod casu fieri aut forte fortuna (po srečni usodi) putemus? Ci., forte in duobus exercitibus erant trigemini fratres L., forte quadam an divinitus L., ibam f. viā sacrā H., illā forte die sacra portabant O., vel forte vel providentiā Vell., forte an quia audiverat T., seu dolo (namenoma) seu forte surrexerit T., forte casuque Plin. iun.; occ. (večinoma enklitično) za vezniki ne, si, nisi = morda, morebiti, nemara, mogoče: ne quid animae forte amittat Pl., ne quis forte … cursitet Ter., elaborandum est, ne forte ea contemnenda esse videantur Ci., vereor, ne quis forte vestrum miretur Ci., si forte est domi Pl., si forte desit pecunia Ci., si f. intellegitis Ci., si quis vestrum f. miratur Ci., sin id tardius forte fiet Ci.; toda si forte (sc. contingit ali continget) = ob dobri sreči, če je (bo) sreča mila, če ima srečo, če bo imel srečo: (imitatus) pauca quaedam verba et aliquem, si forte, motum Ci., hicine vir … usquam nisi in patria morietur aut, si forte, pro patria? Ci.; tudi za vprašalnim si: Hannibal Africam accesit, si f. Carthaginienses ad bellum inducere posset N. če bi morda mogel … , nisi forte ipse non vis Pl., nisi forte exspectatis, ut illa diluam Ci., nisi me propter benevolentiam fallebat Ci.; tako tudi za vprašalnico num: num forte … sit finitio Q.

3. elipt. nom. fors (kot vrinjeni stavek z zamolčanim pomožnikom) = morda, morebiti, mogoče: Ter., Lucr., Tert. idr. et fors aequatis cepissent praemia rostris V., cesserit Ausonio si fors victoria Turno V., nova Tartareo fors semina monstra Val. Fl.; pogosto fors et morda (morebiti) tudi: Stat., quos illi fors et poenas ob nostra reposcent effugia V., fors et debita iura vicesque superbae te maneant ipsum H., fors et in hora hoc ipso eiecto carior alter erit Pr.; tako tudi fors etiam: fors etiam optatam dabitur contingere pellem Val. Fl.

forsirati glagol
1. neformalno (dajati prednost) ▸ forszíroz
V resnici se izvaja aktivna kadrovska politika tako, da vsak forsira svoje ljudi. ▸ Valójában az aktív személyzeti politikát úgy valósítják meg,hogy mindenki a saját embereit forszírozza.

2. neformalno (siliti) ▸ forszíroz, erőltet
Vedno mi dvigne tlak, ko vidim otroke, ki jih starši forsirajo, da postanejo tisto, kar so si oni vedno želeli pa jim v mladosti ni uspelo. ▸ Mindig felmegy a vérnyomásom, amikor látom, hogy erőltetik a szülők a gyerekeket, hogy megvalósítsák az ő fiatalkori álmaikat.

3. neformalno (pretiravati) ▸ forszíroz, erőltet
Če naletite na odpor telesa, ne forsirajte, ampak začnite znova. ▸ Ha szervezete ellenkezik, ne erőltesse, hanem kezdje újra.

fort, e [fɔr, t] adjectif močan, krepek, čvrst, jak; korpulenten, debel; utrjen; spreten, sposoben; dobro podkovan (en v); bistroumen, inteligenten, pameten; energičen; trmast; učinkovit; vpliven; prepričljiv, odločilen; pretiran, neverjeten; težak (vino); oster (kis); žaltav (maslo); visok, znaten (znesek); drastičen (besedo); masculin močan človek; moč, sila, močna stran; utrdba, višek, glavna stvar

au fort de l'hiver sredi zime
au plus fort de la discussion sredi najživahnejše diskusije
à plus forte raison toliko bolj, tem bolj
au sens fort du mot v pravem pomenu besede
au prix fort zelo drago
ce n'est pas fort to ni posebno pametno
c'est plus fort que moi ne morem si pomagati
c'est trop fort! to je nezaslišano!
devises féminin pluriel fortes močne devize
droit masculin du plus fort pravica močnejšega
esprit masculin fort svobodomislec
mer féminin forte močno razburkano morje
place féminin forte utrdba
poids masculin fort bruto teža
prix masculin fort polna cena
forte tête trmasta glava, trmoglavec
forte femme energična ženska
avoir une forte envie de imeti veliko veselje, voljo (za)
avoir affaire à forte partie imeti posla, spoprijeti se z močnim nasprotnikom, z velikimi iežavami
avoir l'haleine forte neprijetno dišati iz ust
être fort aux échecs, en mathématiques biti dober šahist, matematik
l'histoire n'est pas mon fort zgodovina ni moja močna stran
se porter fort pour quelqu'un jamčiti za koga
prêter main forte à quelqu'un komu krepko pomagati
elle est forte celle-là! (familier) ta je pa dobra!
c'est trop fort! to je pa (že) preveč! ta je pa prehuda!

fortgehen^* oditi, odhajati; (weitergehen) nadaljevati se; so kann es nicht fortgehen tako ne more iti naprej

fortis -e, adv. fortiter (stlat. foretus in narečno horctus; prim. osk. fortis = lat. fortius; menda sodi sem tudi gr. τρέφω strdim, τρέφεσθαι strditi se)

1. jak, močan, krepak, trden, strumen, čil, čvrst: arator Ci., agricola H., coloni V.; z abl.: manu fortis Ci., N., V., O., L. s krepko roko = osebno hraber, cursu fortis O., fortiter venari N. čvrst (čil) lovec biti; o telesnih delih, o telesu: humeri V., pectora O., caput Plin., fortissima corpora Q.; o živalih: equus Enn., Lucr., V., O. konj dirkač, tauri V., animalia, armenta O., fortes ad opera boves Col.; o neosebnih subj.: herbae O. močno učinkujoče, venti O., male fortes undae O. = slabeči, frumenta Plin., hunc adstringite ad columnam fortiter Pl., non fortiter haeret asello O. ne trdno, fortius curari Ci. z močnejšimi zdravili, fortius loris uti O. krepkeje jih nategniti, fortius arserunt agitati ignes O. ogenj je močneje vzplamenel, sublatis fortius manibus Petr.; occ. trden = trpežen: ulmi V., (arbusta) fortia surgunt V., arbor fortīs ramos pandens V., fortissima ligna C., fortia vincula Sen. tr.; meton. krepak = redilen, tečen: f. cibus Lact., fortiora legumina in cibo Plin.

2.
a) hraber, pogumen, srčen, drzen, smel, neustrašen, odločen, trdne volje: f. familia Pl., vir Ter., homo fortis ac strenuus Ci., L., vir fortis atque strenuus S., imperator in proeliis strenuus et fortis Q., fortes et animosos … servare cupimus Ci., Serv., Cu., fortissimi viri, victoria Ci., fortissimis militibus spes ostendatur praemiorum Ci., horum omnium fortissimi sunt Belgae C., f. Etruria, f. Mycenae V., liberta … fortissima Tyndaridarum H., fortissimus heros O., fortiter bellum gessit Ci., quid in re militari fortiter feceris Ci., fortiter resistere C., fortiter res absumere H.; o živalih: a fortibus abstinet apris O. Pogosto subst. m: fortis! (iron.) Ter. o (ti) junak! kako junaštvo! mortem fortes libenter oppetunt Ci., ille dedit leto fortes, vos pellite molles O.; iron.: eventus, fortissime, quis fuit? O.; preg.: fortes fortuna adiuvat Ter., Enn., Ci. ali elipt. fortuna fortes Ci. srčnim pomaga sreča, pogumne spremlja sreča, pogumne spremlja Bog, srčnost velja. Skladi: idem … vigiliis perferendis fortis praedicabatur Ci. veljal je za zelo pogumnega v prenašanju … , erat in dicendo fortis Ci., vir ad pericula fortis Ci. glede na … , nondum erant tam fortes ad sanguinem civilem L., vir fortis contra audaciam Ci.; z gen.: fortissimus animi bellique Vell. zelo pogumen in silno hraber; pesn. z dat.: fortis fugacibus esto O. proti. Enalaga o neosebnih subj.: animus, consilia, sententiae, iudicium, cupiditas, oratio, genus dicendi, factum Ci., eorum opera forti usus sum Ci. močno (krepko) so mi služili (me podpirali), f. pectus H., fortia pectora V., O., corda V., ausa ali arma V. vojni čini, vojna dejanja, corpora V. junaška trupla, mrtvi junaki, facta V., L., acta O., f. anima (srce), manus O., f. acta Q., verba Pr., ingenium f. Q.; subst. n. pl. = junaška dela: serae ad fortia vires V., fortem ad fortia misi O.
b) možat, vrl, značajen, ugleden: ut virum fortem decet Ter. poštenjaku, viri fortissimi Ci.

3. nasilen, silovit: forte paro facinus O., placidis miscentem fortia dictis O. (Hercules Lichan) mittit in Euboïcas tormento fortius undas O.

fortkönnen^*: ich kann nicht fort ne morem proč/stran, ne morem oditi

fortūna -ae, f (fors)

1. usoda, slučaj, naključje: fortunae temeritas Ci., si tot sunt in corpore bona, tot extra corpus in casu atque fortuna Ci., fortunam subire, belli fortunam periclitari Ci., se fortunae committere Ci. ep., L., Vell., fortunae committere omnia Ci. ep., se permittere fortunae Cu. ali omnia permittere fortunae Sen. ph.

2. sreča, položaj, razmere kot vox media z določujočimi pridevki: prospera, secunda, florentissima, adversa, misera, gravis atque acerba Ci., secundae fortunae, adversae fortunae Ci. ugodni položaji sreče, neugodni položaj sreče (= sreča, nesreča), in utraque fortuna N. v sreči in nesreči, altera f. L. sprememba sreče, placatae fortuna procellae Pr. ugodno znamenje; occ.
a) (dobra) sreča: etiam propter fortunam saepius imperia mandata Ci., ipsa fortuna caeca est Ci., bonos civīs adiuvat fortuna Ci., superbum se praebuit in fortuna Ci. ep., nostri ab duce et a fortuna deserebantur C., dum f. fuit V., occidit spes omnis et fortuna nostri nominis H., fortunam sibi ipsum facere L., fortuna indulgendo ei numquam fatigata Cu., ne fortunam suam nimis onerando fatiget Iust.; od tod: per fortunas provide Ci. ep. za tvojo srečo! za božje delo!
b) nesreča, nezgoda: contra fortunam paratus armatusque Ci., pecuniam si umquam fortuna ademit Ci., commiserari fortunam Graeciae N., sperans ibi suam fortunam occuli posse N., arte emendaturus fortunam H.

3. pooseb. Fortūna -ae, f Fortúna, Sreča, Usoda, boginja sreče, boginja usode: Bona Fortuna Ci., Fortunae fanum Ci., illa rerum humanarum domina Fortuna Ci., Fortuna, quae regis Antium H., ludus Fortunae H. ali Fortunae pila Aur. igra, igrače Usode, Fort. Praenestina L., Fors Fortuna, gl. fors; Fortunae Antiatinae Suet. ancijski Fortuni, vedežujoči sestri, ki so ju častili v Anciju; preg.: audentes Fortuna iuvat V.; aliteracija: Fortunae filius H. srečnež.

4. meton. (zunanji) položaj, mesto (ki ga kdo v človeški družbi zavzema), stan, okoliščine, razmere: quorum (servorum) fortuna est infima Ci., in … infimi generis hominum condicione atque fortuna Ci., viri ac mulieres omnis fortunae ac loci Ci. = bogatega in ubogega, plemenitega in neplemenitega stanu, cuius ordinis, cuius generis, cuius denique fortunae? Ci. zunanjih razmer, bogat ali ubog? quem et ex quanto regno ad quam fortunam detulisset N. v kakšne razmere, in maxima fortuna (najvišjem stanu) minima licentia est S., gradūs dignitatis fortunaeque L., patre libertino humili fortunā ortus L., magna f. L. visok stan, oneratus fortunae apparatibus suae L. svojega (plemiškega, knežjega) stanu (dostojanstva), intra fortunam debet quisque manere suam O., homines eiusdem fortunae Ps.-Q., similitudo fortunae, ceteri fortunae paratūs T.; occ.
a) kar je komu po žrebu pripadlo, (del)ež: cui triplicis cessit fortuna novissima regni O.
b) imetje, imovina, premoženje, blagó; večinoma v pl.: fortunas aratorum vendidisti Ci., fortunas patrias recuperare Ci. dediščino, pecuniā fortunisque nostris contentus sit Ci., alicui bona fortunasque adimere Ci., fortunas amittere Ci., (Hannibal) simulans se suas fortunas illorum fidei credere N., fortunae exercitūs C. ali militum L., omnibus fortunis sociorum consumptis C., fortunis omnibus adesis T., fortunarum pericula Q.; redko v sg.: Vell., cum gratiā fortunāque crevisset N., quo mihi fortunam, si non conceditur uti? H., castra plena omnis fortunae publicae privataeque L., superior fuit ordine (po stanu) inferior fortunā L., fortuna, qua uterque abundabat Q., pro fortuna quisque apparatis epulis excipit hospitem T.