-
in-tempestīvus 3, adv. -ē (in intempestīviter: Gell.) nepravočasen, ob nepravem (neugodnem) času (se vršeč, potekajoč), neugoden, neustrezen, neprimeren, nespodoben, nepriležen: amicitia numquam intempestiva est Ci., timor, cupido O., honor T., epistula Ci., gula Suet. ki se ne drži niti časa niti ure, anseres clangore intempestivi Plin. ki vpijejo ob nepravem času, postes Pl., convivia Cu., Suet., sollicitudo, sacrificia Cu., utilitas, examinatores, turbo Amm., abortus Amm. še negoden, intempestivo partu extracto Amm., irascimur intempestive accedentibus Ci., aliquem intempestive iuvare T. s svojo pomočjo nadležen biti, omnia intempestive agere L., illud (munusculum) intempestive remittere Sen. ph., intempestive occupato alludere Ph., haud intempestive Vell., non intempestive Col.
-
in-temporālis -e, adv. in-temporāliter (Cael.)
1. brezčasen, večen: Ap., Prud.
2. nepravočasen, ob nepravem času: cibus Cael.
-
inter-diū, star. interdiūs (Pl., Varr., Cat., Gell.) (-diū -diūs, stara sklonska obl. (loc.) subst. diēs) podnevi, ob dnevu, čez dan: Cat., Ter., N., Suet., Corn., interdiu stationes disponebantur; eadem noctu praesidiis tenebantur C., nec nocte nec interdiu, nocte an interdiu, interdiu an noctu L., interdiu et noctu ali noctuque Cels.; tudi asindet.: interdiu, nocte L. podnevi in ponoči.
-
inter-lūnis -e (inter, lūna) ob mlaju: nox Amm.
-
Iordānēs -is, m Jordan, glavna palestinska reka, ki izvira na Antilibanonu in se izliva v Mrtvo morje: T., Plin., Lact. — Od tod adj. Iordānicus 3 jordanski, ob Jordanu ležeč: ripa Aug.
-
ispamétiti se ispàmetīm se izgubiti pamet, ob pamet priti: ispametili smo se od straha
-
ȉsprijeka, ȉsprijeko (ijek.), ȉsprēka, ȉsprēko (ek.) prisl.
1. z one strani: ona je došla isprijeka prišla je z druge strani Donave, iz Banata, iz Bačke
2. po strani: isprijeka pogledati koga
3. ob strani: rupice na karabljama, karabama, gl. tudi ispreko
-
iūxtā (iz *iūgistā, adv. k superl. nekega adj. *iūgos tesno zvezan; iungō)
I. adv.
1. (čisto, povsem) poleg, tik, zraven, blizu: iuxta posita filii statua N., legio i. constiterat C., petiit, uti sellam i. poneret S., Furia i. accubat V., fuit i. tumulus V., theatra duo i. fecit Plin.; occ. v bližino: neque ausa est accedere iuxta O. približati se, observatis vi portis i. adire prohibebatur Amm.
2. metaf.
a) neposredno nato, takoj potem (zatem): quae deinde Cato iuxta dicit Gell.
b) prav tako, tako kakor, na isti način, enako: plebi patribusque iuxta carus S., eorum ego vitam mortemque iuxta aestumo S. enako (= malo) cenim, parēre atque imperare i. paratus L., hiemem et aestatem i. pati S., i. mecum omnes intellegitis S., i. eam curo cum meā (filiā) Pl., suae hostiumque vitae i. pepercit L., res parva ac i. magnis (dat.) difficilis L. prav tako težka kakor … , i. obsidentes obsessosque inopia vexavit L., i. (enako) periculosum, seu vera seu ficta promeret T., aliaque castella i. ignobilia L., per dubios infestosque populos i. intentus ad Hasdrubalem pervenit L., amicos amicis (dat.) i. ponere Val. Max., i. tecum aeque scio Pl.; s primerjalnimi členicami: rei p. iuxta ac sibi consulere S., id i. aegre passi quam L., litteris Graecis i. atque Latinis eruditus S., iuxta ac si hostes adessent L. —
II. praep. z acc.
1. (prostorsko) tik(oma) česa, (povsem, čisto) poleg, blizu, zraven, na strani, ob strani: iuxta theatrum occisus est N., sepultus est i. viam Appiam N., castra ponere ali habere i. hostem, murum N., C., i. focum agere T., i. suam quisque centuriam armis fulgentes T., occursantes domini i. coniuges et liberos T., cum faceret i. ancillas lanam Varr. fr., i. genitorem adstat virgo V., collocare aliquem i. se in sella Eutr., i. se latere dextro Suet.; zapostavljeno: aram iuxta locum fecerunt sub terra N.; occ. blizu do: provehimur Ceraunia iuxta V., i. seditionem venit T. prišlo je skoraj do … , aditum i. moenia urbis Volsco militi struxit Val. Max.
2. (časovno) neposredno (= prav, tik) pred, neposredno ob, neposredno pod: iuxta finem vitae T. (Dial.)
3. metaf.
a) neposredno (= takoj) za: iuxta deos in tuā manu positum est (imperium) T., i. haec Variana clades Plin.
b) skoraj (tako) kakor: velocitas iuxta formidinem est T., i. se coniuges liberosque vexari L. po čem, poleg, v smislu česa: iuxta nocturnum visum Iust., i. praeceptum Iust.
-
ìvanjača ž ob kresu zrelo jabolko
-
izbezúmiti izbèzūmīm (se) ob pamet pripraviti, ob pamet priti, zbegati (se): ova me daurka izbezumi; na ove riječi žena se izbezumi; trčao je za njom kao izbezumljen
-
izbezumljènīk -íka m zbeganec, kdor je ob pamet
-
ìzdan m, ȉzdān m,
1. talna voda: prava je izdan ona podzemna voda koja se odmah ispod zemljine površine sabira
2. vrelec, vir, izvir: pored vrelo govori se i vrutak, izvor, izvir, izdan
3. močvirje ob vodi: rode su leno i dostojanstveno gacale na dugim nogama po -ima i oko bara
-
iznesvijèstiti iznèsvijestīm (ijek.), iznesvéstiti iznèsvēstīm (ek.)
1. narediti nezavednega, pripraviti ob zavednost: iznesvijestiti narod pod okupacijom
2. iznesvijestiti se postati nezaveden
-
ìzumiti -īm
I. ob pamet pripraviti: dosadni nametnik me svojim gundanjem izumio
II. izumiti se ob pamet priti: u divljoj galami čovjek se izumi; što zvjeraš, na sve strane kao izumljen
-
izvéćati ìzvēćām
1. ob pamet priti, znoreti: šta govoriš, jesi li izvećao
2. ostareti, postati senilen: slabo shvaća, shvata, izvećao je
-
ìzvodnja ž
1. zadnja zadušnica za rajnim
2. pogostitev duhovnika ob zadnji zadušnici
-
jàndal, jàndan prisl. (t. jandan)
1. ob strani, sam zase: jandal pije Nakić kapetane
2. na stran, iz vrste: on iskače jandal iz svatova
-
jànkesa ž (t. jan, kese) dial. usnjena torba, ki se nosi čez ramo, ob boku
-
jècān -ána m pasma svinje, ki se slabo redi, lahko pa vzdrži tudi ob slabi piči
-
jèčmača ž sorta hrušk, ki zore ob ječmenovi žetvi, ječmenka