Franja

miseria -ae, f (miser)

1. beda, revščina, nesreča, nadloga, stiska, sila, nuja, v pl. tudi = trpljenje: Pl., Ter., Acc. fr., Enn. ap. Ci., Enn. ap. Non., Q., in miseriā esse, in miseriis versari Ci., oneri miseriaeque fuere S., miseriā perditus Ci. v nesreči; miseria est z inf. ali ACI hudo je, prava beda je: servire amanti miseria est Pl., libidinosis, petulantibus, impuris, impudicis, aleatoribus, ebriis servire, ea summa miseria est summo dedecore coniuncta Ci., nimiast miseria nimis pulcrum esse hominem Pl.

2. occ.
a) težava, težavnost, napornost, „trnova pot“: miseriam omnem capere Ter., est nimiae miseriae Q. pretežavno je.
b) bojazljivost, plahost, plašljivost: Stoici omnia cum sollicitudine et miseriā credunt Ci. — Pooseb. Miseria -ae, f Mizêrija = Beda, hči Ereba in Noči: Ci., Hyg.

Opomba: Star. abl. pl. multeis miserieis: Pl.

misguide [misgáid] prehodni glagol
zapeljat; zapeljevati, speljati na krivo pot

mitgeben^* dati; gute Ratschläge: dati na pot

Mittelweg, der, srednja pot

mūniō (stlat. moeniō) -īre -īvī (-iī) -ītum (moene, moenia)

1. (z)graditi, (se)zidati: magna moenis moenia Pl., oppida H. trdna mesta, trdnjave graditi, Albam V.; abs. (se)zidati zidove, (s)kopati okope, narediti (delati) nasipe: undique, quod idoneum ad muniendum putarent, congererent N., milites, qui muniendi gratiā vallum petierant Auct. b. Afr.; subst. mūnientēs -ium, m okopniki, kopači (graditelji) okopov, zidarji: L.

2. occ. pot (stezo, cesto) narediti (delati), utrditi (utrjevati), (z)graditi, utreti (utirati), (iz)krčiti: itinera muniit N., Appius Caecus viam munivit Ci., rupem L. pečino narediti prehodno; abs.: muniendo fessi homines L.; metaf.: haec omnia tibi recusandi viam muniebant Ci., m. sibi viam ad stuprum Ci., munita ad consulatum via Ci., aditum sibi aliis sceleribus ante munivit Ci.

3. utrditi (utrjevati), ograditi (ograjevati), obda(ja)ti z okopi, zagraditi (zagrajevati), vkopa(va)ti, (za)varovati: arcem, palatium N., locum castellis N., castra vallo fossāque C., vallo hiberna C., locum muro C., omnia maceriā muniuntur Plin. iun., turris festa et munita ab (zoper) omni hostium ictu C.; metaf. zavarovati, obvarovati, ohraniti (ohranjati), pokri(va)ti, prekri(va)ti, (za)ščititi, zakloniti (zaklanjati), zasloniti (zaslanjati), braniti: domum praesidiis Ci., se ligneis moenibus N., Alpibus Italiam munierat natura Ci., naturā loci muniebatur oppidum C., munito agmine incedere S., hortum ab (pred) incursu hominum m. Cu., quae (sc. herbescens viriditas) contra avium minorum morsus munitur vallo aristarum Ci., hieme quaternis tunicis et tibialibus muniebatur (med.) Suet. se je odeval, se je oblačil, hunc locum munio Pl. zavarujem se s te strani, m. latus a domesticis hostibus Cu., imperium N., multorum se benevolentiā tueri et munire Ci., m. se contra perfidum Ci., munio me ad haec tempora Ci., muniri adversus fraudes Plin., nullius pudicia contra tuam cupiditatem munita est Ci., suam meretriculis muniendis rem cogere Pl. za oskrbo vlačug. — Od tod adj. pt. pf. mūnītus (stlat. moenītus) 3, adv. komp. mūnītius (Varr.)

1. utrjen: latera munitiora Cu., castella altiora ac munitiora L., et loci naturā et manu munitissima castra C.; subst. n. pl.: per munita exercitum ducere L. po utrjenih (izkrčenih) poteh, munita viaï Lucr. ograja zob (kot gr. ἕρκος ὀδόντων) ustnice.

2. metaf. zavarovan, obvarovan, zaščiten, varen: bonorum praesidio munitus Ci., nihil tam munitum (sc. est) Ci., se munitiorem ad vitam tuendum fore Ci.

Opomba: Sinkop. impf. munibat: Ps.-V. (Moret.), munibant: Ap.; fut. I munibis: Veg.

muscle² [məsl] neprehodni glagol
ameriško, pogovorno s silo si utreti pot

to muscle in brezobzirno se vriniti

Nachhauseweg, der, pot domov, povratek (domov)

Nachschubweg, der, oskrbovalna pot

napútiti nàpūtīm napotiti, pokazati pot, dati navodilo: naputiti koga šefu; molim te da me naputiš šta mi je raditi

natràgoda m ekspr. kdor hodi rakovo pot

natràškē, nàtraškē prisl.
1. nazaj, ritensko: pasti, voziti, ići natraške
2. narobe, rakovo pot: sve mi ide natraške

Naturlehrpfad, der, naravoslovna učna pot

navigation [nævigéišən] samostalnik
navtika, aeronavtika plovba, upravljanje letala, navigacija
navtika, arhaično (umetna) vodna pot

inland navigation rečna plovba
navigation chart navigacijska karta
navtika navigation head končno pristanišče
aeronavtika navigation light pozicijska luč

nàvraćati -ām
I.
1. kazati pravo pot, napeljevati na pravo pot: navraćati koga na pravi put
2. napeljevati: navraćati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu
3. spotoma se ustavljati: navraćati u usputne gostione
4. nagovarjati, napeljevati: navraćati koga da ne ide na put
II. navraćati se spotoma se ustavljati

navrátiti nàvrātīm
I.
1. pokazati pravo pot, napeljati na: da ove ljude navratiš na pravi put
2. napeljati: navratiti vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu
3. spotoma se ustaviti, oglasiti se: reče sinu da navrati kod prijatelja, u školu
4. nagovoriti, napeljati: navratiti koga da otkaže službu
5. nacepiti: navratiti voćke, kruške
II. navratiti se
1. spotoma se ustaviti, oglasiti se: on će se uveće kod nas navratiti
2. vrniti se
3. dobiti: roditelji se navratilo mlijeko
4. planiti na: bio je gladan pa se navratio na meso

Nebenfahrwasser, das, stranska plovna pot

Nebenweg, der, stranska pot, premostitev

Nervenbahn, die, Anatomie živčna pot, živčna proga

nick³ [nik]

1. prehodni glagol
zarezati, urezati; spodrezati (konju rep); zadeti pravi trenutek; uganiti, pogoditi (resnico); ujeti (vlak)
britanska angleščina, sleng ujeti (tatu)
sleng ukrasti
ameriško, sleng goljufati; dobro vreči (kocko v hazardni igri)

2. neprehodni glagol
skrajšati, presekati pot (in)
skočiti v (besedo); križati se (govedo)

to nick out izrezljati

Nordpassage, die, severna morska pot